tome što je Tešanj prva općina u Bosni i Hercegovini koja je donijela odluku, znači Općinsko vijeće i načelnik Suad Huskić, da je članarina u biblioteci besplatna. Općina će Općoj biblioteci Tešanj namiriti neophodna sredstva“, ističe Almina Alagić, direktorica Opće biblioteke Tešanj.

Biblioteka u Tešnju je formirana 1946. godine, međutim ta se godina ne uzima kao početak bibliotekarstva na tešanjskom području. Još 1868. godine došlo je do razvoja bibliotekarstva ovdje kada je tešanjski muftija Mula Mustafa Ševki Užičanin uvakufio svoju privatnu biblioteku gradu Tešnju. Osim njega, brojni su, također, uvakufili svoje privatne biblioteke, kao što su: Mesud ef. Smailbegović, Abdulah Brka, Nedžib ef., Seid ef. i Sulejman ef. Smailbegović, Adem-aga Mešić, Hasan ibn Osman Ćulić-Ćelebi, Arif Omerbašić, Osman Smajić, Mustafa Ćeman, Hamzalija Ajanović, Nikifor Dučić… Dakle, upravo privatne biblioteke predstavljaju kamen-temeljac nastanku i razvoju bibliotečke djelatnosti u Tešnju u 19. stoljeću.

Danas se u ovoj biblioteci nalazi više od 100.000 bibliotečkih jedinica. Od 1962. godine ova je biblioteka bila u sastavu Narodnog univerziteta (današnjeg Centra za kulturu i obrazovanje Tešanj), no od 2001. godine postaje zasebna organizaciona jedinica JU Opća biblioteka Tešanj.

Stalni rast broja članova

„Karakteristično je i to da je ovo prva poslijeratna biblioteka u Bosni i Hercegovini koja je sazidana od temelja do krova nova“, ističe Almina Alagić, direktorica Opće biblioteke Tešanj.

Biblioteka u posljednje tri godine bilježi rast broja članova.

„Od prije tri godine kada smo imali od 560 članova, u decembru 2019. bilo je upisanih 970 aktivnih članova“, kaže ona.

Očuvati kulturnu baštinu i približiti je svakom ko želi naučiti nešto novo, cilj je svih uposlenika ove biblioteke.

„Baš smo preko zimskog raspusta imali radionice gdje smo ciljano vježbali čitanje i analizu književnog teksta, ali i lektira gdje su radili profesionalci s djecom. Otprilike 500-600 učenika prođe ove radionice godišnje. A, u posljednje vrijeme smo povećali saradnju sa predškolskim ustanovama, organizujemo i za njih radionice, čitanje slikovnica, a povećali smo i fond knjižne građe za taj uzrast. Radimo i na edukaciji roditelja, jer se djetetu već od šest mjeseci može čitati“, dodaje Almina Alagić u razgovoru za Anadolu Agency (AA).

S ponosom ističe kako imaju članova i predškolske dobi. Ali, također, i nagrade za najčitaoce. Što je zanimljivo, kaže direktorica, najčešće su najčitateljke penzionerke, žene.

„Jedini smo u BiH koji dodjeljujemo nagrade bibliotečkim radnicima, to je nagrada ‘Mustafa Ćeman’, koja je već deseti put dodijeljena u našoj biblioteci. Godine 2019. dobitnica je Enisa Žunić iz Narodne i univerzitetske biblioteke ‘Derviš Sušić’ Tuzla“, ističe ona.

Ova biblioteka sadrži i Fond Hamida Dizdara, koji je 1969. godine došao u Tešanj.

„Mnogi su čuli za ovo jer je put njegovog dolaska u Tešanj bio čudan. Porodica Hamida Dizdara, odnosno njegova supruga, ponudila je otkup njegovih knjiga Sarajevu. Sarajevo je to odbilo, a mi smo imali sreće da je ta informacija bila dostupna našim ljudima, vizionarima koji su shvatili značenje tog fonda i na tadašnjem općinskom vijeću donesena je odluka da se to otkupi“, navodi direktorica, dodajući kako svi oni koji žele, ne samo ljudi iz Tešnja imaju na raspolaganju građu iz Fonda Hamida Dizdara u bibliotečkoj čitaonici.

Godine 2011. ova je biblioteka uspostavila saradadnju sa Institutom “Yunus Emre” iz Turske i kao rezultat proisteklo je unapređenje i osavremenjivanje rada Biblioteke, a u procesu je digitalizacija i katalogizacija Orijentalne zbirke koja je u posjedu Opće biblioteke Tešanj.

Također, organizuju se i besplatni kursevi turskog jezika za one koji žele naučiti nešto novo.

Hanka Kahrimanović je bibliotekarka već 22 godine u ovoj biblioteci. Od samog početka radi na dječijem odjeljenju.

„Trudimo se da im na što bolji način približimo knjigu, od obdaništa pa do završetka osnovnoškolskog obrazovanja. Imamo grupe do devetog razreda, oni često dolaze, koriste naše radionice. Posljednje četiri godine oni se ovdje druže. Također, preko ljetnog i zimskog raspusta organizujemo radionice gdje se mnogo učenika dođe upoznati sa bibliotekom“, ističe Hanka Kahrimanović u razgovoru za AA.

Približiti knjigu djeci

Ovdje se jednostavno koristi prilika kako bi se djeci dočarala suština pisane riječi.

Osmogodišnja Farah Huskić uživa u radionicama koje organizuje Opća biblioteka Tešanj.

„Dolazim svaki dan, osim vikenda, dolazim kada sam slobodna. Upoznala sam mnogo drugarica i drugara ovdje“ kaže Farah Huskić, dodajući kako voli crtati, a uživa u pravljenju predmeta od kartona.

„Ko god voli djecu, ko god voli rad s djecom, ja bih ovaj poziv preporučila, jer ovo je stvarno pravo zadovoljstvo“, s radošću ističe bibliotekarka Hanka Kahrimanović.

Vrata biblioteke su otvorena svima, i to je i najvažnije. Približiti knjigu svakoj osobi.

„Smatram da smo zajedničkim radom i trudom tome svi doprinijeli, da stvarno biblioteku otvorimo, da to ne bude zgrada koja je uokvirena zidovima u kojoj postoje knjige i ljudi koji izdaju te knjige. Otvorili smo je široj javnosti, otvorili smo je školama, vrtićima, otvorili smo je svima“, zaključuje direktorica Opće biblioteke Tešanj.