Tvrđava je od brončanog doba, u kojem je, smatra se, izgrađena pa do danas, vremenom pala u svojevrsni zaborav i za nju nisu postojale potrebe, a stoga ni neki poseban interes.Tešanjska tvrđava se, poslije one u Jajcu, smatra jednom od najvećih tvrđava u BiH.
Međutim, važno je napomenuti da je sedamdesetih godina 20. stoljeća započela njena višestruka zaštita koja traje sve do danas.
Tvrđava svakako izaziva interesovanje slučajnih prolaznika, turista, pa tako je i ekipa Anadolije odlučila posjetiti ovu, na neki način, zaboravljenu građevinu koja se smatra jednom od najstarijih građevina u BiH.
"Tešanj sa svojom Tvrđavom razvijen je u jednoj kotlini na padinama brežuljaka, a u sredini se izdiže jedna vrlo zanimljiva fortifikacijska tačka, brdo, na kojem je očito od brončanog doba do danas razvijan jedan fortifikacijski objekt ili Tvrđava", ispričao je profesor Mirza Hasan Ćeman.
Kako kaže, nalazi iz brončanog doba svjedoče o naseljenosti tog uskog teritorija od drugog milenija stare ere pa do današnjice.
Govoreći o historiji Tešnja i njegove Tvrđave, Ćeman pojašnjava da je Tvrđava tokom ranog srednjeg vijeka izrasla u feudalni fortifikacijski objekat koji je vremenom prerastao u rezidencijalni objekat feudalnog plemstva.
"Nije nikada prerasla u značajniji administrativni centar. Međutim, u 15. stoljeću je došla pod vlast brata bosanskog kralja Stjepana Tomaša Radivoja Krstića", pojasnio je on.
Tvrđava je pod osmansku vlast došla 1463. godine, ali nije poznato je li bila posjednuta i osmanskom vojnom posadom.
"Nije jasno da li je u 15. stoljeću u podnožju tešanjske Tvrđave postojalo civilno naselje, ali se može pretpostaviti, jer franjevci su očito bili tu zbog stanovništva", kazao je Ćeman.
Smatra se da je Tvrđava pod trajnu osmansku vlast došla 1520. godine te je u nju postavljena stalna vojna posada.
Tokom narednih stoljeća objekt je popravljan, obnavljan i proširivan u skladu sa političkim i vojnim zbivanjima i ekonomskim mogućnostima Bosanskog pašaluka.
"Tešanjska tvrđava je postojala i u srednjem vijeku, a takvu će je preuzeti i Turci. Smatram, na osnovu ličnih istraživanja na terenu, da je za vrijeme sultana Sulejmana Veličanstvenog dograđen jedan ulazni prospekt u tu tvrđavu koji je, na neki način, osiguravao ulaz u tvrđavu", pojasnio je Ćeman.
Profesor pojašnjava da je austrijska vojska pod zapovjedništvom princa Eugena od Savoye 1697. godine napala i opsjela tvrđavu u Tešnju.
"Ova teška opsada tešanjske tvrđave i grada završena je nakon trodnevnih neuspješnih napada. Austrijska vojska se povukla u pravcu Slavonije", kazao je Ćeman.
Govoreći o njenom značaju danas, profesor objašnjava da krajem 18. i početkom 19. stoljeća slabi njen značaj.
"Dolaskom Austrije ona tone u zaborav. Nove tehnike ratovanja i nova sredstva su minimilizirala značaj tvrđave iako će za vrijeme Drugog svjetskog rata isti objekt biti posjednut posadom Nezavisne Države Hrvatske da bi 9. septembra. 1944. godine na jedan specifičan način taj objekt preuzele jedinice Narodnooslobodilačke vojske", pojasnio je Ćeman.
Od tada tvrđava ponovo pada u zaborav, da bi tek sedamdesetih godina započela njena višestruka zaštita koja traje i danas.
Tvrđava je do danas očuvana zahvaljujući intervencijama koje su provedene 60-tih godina kada je od raspadanja zaštićena jedna kula u koju je pukao grom.
Preživjela je mnoge ratove, osvajače, a i danas stoji ponosna na uzvišenju u gradu Tešnju i prkosi vremenu i neprijateljima. 

{igallery id=5195|cid=56|pid=1|type=category|children=0|showmenu=0|tags=|limit=0}

(Anadolija/klix.ba)

{fcomment}