Kada govorimo o ovoj socijalno isključenoj grupi stanje u društvu je paradoksalno; Inkluzija djece ne prakticira se u okviru redovnog obrazovnog sistema, a specijalne škole dostupne su samo manjem broju djece s posebnim potrebama, i to onoj koja žive u većim gradovima. Bez obzira na to pohađaju li specijalne škole ili ne, postojeći sistem naprosto doprinosi njihovoj društvenoj isključenosti tokom cijelog života. Samo rijetki među njima uspijevaju premostiti barijere u društvu i uključiti se u normalne društvene tokove. Stoga, Muzej Tešanj nastoji barem djelimično nadomjestiti nedostatke sistema socijalne zaštite - organizacijom radionica za rad na grnčarskom i električnom kolu i u izradi umjetničke keramike. Time ćemo ostvariti željeni cilj: da privremeno poboljšamo kvalitet društvenog života djece kroz njihovo druženje, kreativno izražavanje i individualno osposobljavanje", kazao je direktor Muzeja Tešanj Jasmin Mandžukić.

Na izložbi su predstavljeni radovi i prikazane kreativnost i psihofizičke mogućnosti omladine i djece sa posebnim potrebama. U dobro opremljenoj radionici Muzeja Tešanj, tokom prethodna tri mjeseca, nastajali su radovi oblikovani na ručnom i električnom grnčarskom kolu, ukrašeni ornamentima i kanelirama. Upotrebni predmeti predstavljaju spoj starog zanata – grnčarstva, dječije kreativnosti, mašte, ljubavi i želje da svaki predmet bude drugačiji i neponovljiv. Kiparskim i slikarskim postupkom, kroz kolektivni rad realizirana su četiri dekorativna panoa. Ljudske i životinjske figure, modelirane u glini slobodnom rukom predstavljaju čiste estetske oblike. Nakon oblikovanja i sušenja predmeta, djeca su imala priliku da prisustvuju pripremi ognjišta i paljenju na otvorenoj vatri. Patiniranje užarenih predmeta predstavlja prizor posebnog stvaranja, vatra i dim rađaju upečatljive efekte. Grnčarsko kolo i ovaj tehnološki postupak pokrenuo je iz zaborava stari zanat koji je star koliko i čovječanstvo, kazao je Dragutin Handanović.

Partneri Muzeja Tešanj na projektu su dvije lokalne nevladine organizacije: Centar za održivi razvoj i Udruženje roditelja, djece i omladine s posebnim potrebama.

Djelovanje tešanjskog muzeja na očuvanju tradicionalnih zanata i rad s osobama s invaliditetom finansijski je podržala Fondacija Kulturno naslijeđe bez granica ( Foundation Cultural Heritage without Borders – CHwB ).

Kada su nacisti došli po komuniste,
ja sam šutio;
jer nisam bio komunist.

Kada su zatvorili socijaldemokrate,
ja sam šutio;
jer nisam bio socijaldemokrat.

Kada su došli po sindikaliste,
ja se nisam pobunio;
jer nisam bio sindikalist.

Kada su došli po mene,
više nije bilo nikog
da se pobuni.

Ostao je još samo pjesnik.

Svaka sličnost sa provokativnom pjesmom Prvo su došli... njemačkog pastora Martina Niemelera je namjerna, jer „ljudi" ti uspjeh nikada neće oprostiti.

Jasmin Mandžukić

{igallery id=1475|cid=80|pid=1|type=category|children=0|showmenu=0|tags=|limit=0}

{fcomment}