Prošle godine u Gazi Husrev-begovu medresu (GHBM) u Sarajevu uplaćeno je 3.600 kurbana. Također se i u drugim medresama u BiH organiziraju akcije klanja kurbana i žrtvuje se više od 1.000 kurbana. S obzirom na to da je tradicija kurbana duga, samim tim je i sistem oko organizacije razrađen i iz godine u godine, u skladu s potrebama vremena u kojem živimo, unapređivan.

- Od momenta uplate kurbana, na blagajni Medrese, kompletnu organizaciju klanja kurbana preuzimamo mi. Oni koji žele da preuzmu dio kurbanskog mesa koji je namijenjen za porodicu ili da prisustvuju žrtvovanju kurbana, to će im biti omogućeno odmah prvoga dana Kurban-bajrama na imanju Jarčedoli - kazao je za Fenu prof. Dževad Hrvačić iz Komisije za ovogodišnju akciju nabavke i klanja kurbana Rijaseta IZBiH.

Imanje od 40 i više dunuma zemlje na Jarčedolima uvakufio je Ahmed Tabak.

Po šerijatskim propisima, kurbani moraju biti zdravi, da su žrtvovani uime Allaha i ni u čije drugo ime. Tako, prilikom žrtvovanja kurbana, angažirana je grupa mesara koji obavljaju klanje, uz konstantno prisustvo veterinarske inspekcije koji prate proceduru i brinu o zdravlju životinja.

Također su prilikom klanja stalno prisutni profesori Medrese, koji prate proceduru, nabavku, klanje stoke uz učenje tekbira i dova.

- Nema propusta, sve se odvija po uobičajenoj proceduri - kaže Hrvačić i dodaje da s obzirom na to da je povećan broj vjernika koji uplaćuju kurbane u Medresu, višak mesa se daje i drugim medresama, fakultetima u BiH, nekim udruženjima, javnim kuhinjama.

Smatra da iako kurban žrtvuje onaj ko je u mogućnosti, u velikom procentu muslimani izvršavaju tu obavezu, čak i oni koji su slabog imovnog stanja.

Uzgajivači stoke, s kojima Medresa ima saradnju, su iz Bosne i Hercegovine, tako da i oni mogu ostvariti dobru zaradu prodajom kurbana.

Također, akcijom klanja kurbana u okviru Rijaseta Islamske zajednice u BiH se snažno potiče održivi povratak i razvoj stočnog fonda kroz kupovinu kurbana od povratnika na području entiteta RS-a. Ova akcija umnogome prevazilazi okvire IZ-a i ima izuzetne ekonomske i društvene efekte i poticaje.

Midhat Karahasan u petak je uplatio kurban na blagajni Medrese. U izjavi za Fenu je kazao da je porodica Karahasan svake godine žrtvovala kurbane u dvorištu njihove kuće, ali kako kaže zadnje dvije godine to nisu u mogućnosti raditi pa uplaćuju kurban u Medresu, što je opet, dobra varijanta.

Hrvačić je podsjetio da je prvi kurban za potrebe Medrese donio rahmetli hfz. Kamil ef.Silajdžić, 1961.godine, koji je bio profesor Medrese i glavni imam Gazi Husrev-begove džamije u Sarajevu.

Time je svojim primjerom pokazao i preporučio muslimanima da uplaćuju kurban za Gazi Husrev-begove medrese. Od tada se nastavlja tradicija klanja kurbana za potrebe Medrese, i iz godine u godinu broj kurbana se konstantno povećava. Čak i u vrijeme komunizma kurbani su uplaćivani za Medresu.

Po šerijatskim propisima klanje kurbana počinje nakon bajram-namaza i može se vršiti sve do ikindija-namaza trećeg dana Bajrama. 

U Kur'anu se za kurban kaže "…jedite ih, a nahranite i onoga koji ne prosi, a i onoga koji prosi; tako smo vam ih potčinili da biste zahvalni bili. Do Allaha neće doprijeti meso njihovo i krv njihova, ali će Mu stići iskreno učinjena dobra djela vaša" (El-Hadždž, 36-37).

(Fena) gk/hd

{fcomment}