Muzealije prikupljene u proteklom periodu:
- Drvene vodovodne cijevi- Cijevi su najvjerovatnije ostaci starog vodovodnog sistema iz perioda osmanske vladavine našim krajevima, za koji se pouzdano zna da je još od XVI st. postojao na prostoru užeg dijela grada Tešnja. Pronađene i iskopane su na području Gornje čaršije, ispred Doma penzionera,a prilikom radova na novoj kanalizacionoj mreži. Pronađeno je ukupno 12 komada, od koji je 7 u punoj dužini,neoštećeno. Neoštećene cijevi su duge oko 120 cm, vanjskog promjera oko 20 cm, a unutrašnjeg vodotočnog oko 6-7 cm. Ovi vrijedni arheološki nalazi su se našli u posjedu Muzeja zahvaljujući našim sugrađanima: Huseinu Galijaševiću, Seji Brki, Selvedinu Ogriću, ali i radnicima firme EURO ASFALT koji su ih pronašli, iskopali i obavijestili djelatnike naše Ustanove.
- Metalno topovsko đule- Metalno topovsko đule je pronađeno na litici iznad zgrade Elektroprivrede Tešanj prilikom redovnog ljetnog krčenja šiblja s vanjske strane zidina Starog grada. Predmet promjera circa 80 mm, težak oko 1,5 kilograma,pronašao je Alen Sejmenović i darivao ga Muzeju. Topovsko đule najvjerovatnije potiče s kraja XVII st. kada je Tešanj doživio najveću opsadu u svojoj historiji.
- Zemljane posude- Dvije stare zemljane posude je u staroj porodičnoj kući pronašao naš sugrađanin Jasmin Grebić i darovao ih našoj Ustanovi. Poklonjeni primjerci su,i pored očite starosti, neoštećeni, zapremine oko 2 litra. Tešanj ima dugu tradiciju grnčarstva i proizvodnje posuđa od zemlje. Zemljane posude su imale različitu namjenu, ali uglavnom su bile namjenjene skladištenju hrane. Oblici i veličine su takođe raznovrsni.
- Drveni sanduci =čekmedže- Dva drvena sanduka-čekmedže Muzeju je poklonio Jasmin Grebić. Čekmedže su drveni pravougaoni sanduci s duborezima. Imaju ravne poklopce i korišteni su uglavnom za čuvanje dragocjenosti .
- Vojnički šljem- Vojnički šljem njemačke vojske iz II svjetskog rata otkupljen je od našeg sugrađanina Abdulaha Đulovića. Zanimljivo je da je šljem bio „aktivno“ korišten i u ratu 1992.-1995. godine, i to mu nesumnjivo daje još veću historijsku važnost.
Neki predmeti će zbog stanja u kojem se nalaze morati proći proces konzervacije i restauracije, ali to sigurno ne umanjuje njihovu važnost.
Još jednom apelujemo na naše sugrađane da nam se jave ukoliko posjeduju predmete koji bi mogli i trebali biti muzejski eksponati, da na taj način daju svoj doprinos razvoju naše Ustanove,ali i očuvanja bogatog kulturno-historijskog naslijeđa našeg kraja.
{fcomment}