Zima nastupa večeras u 23.47 sati. U istom trenutku za stanovnike na južnoj Zemljinoj polulopti počinje ljeto. Zima dolazi u trenutku kada se Sunce nalazi točno iznad obratnice druge hemisfere.

Tada je dan najkraći i naziva se zimska kratkodnevnica ili zimski solsticij, dok je noć najduža, a krug oko Arktika je u mraku puna 24 sati.

Određena polutka Zemljine kugle (sjeverna ili južna) najmanje je izložena Sunčevim zrakama, neovisno o odaljenosti od Sunca, navode iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda BiH.

Od večeras će se dani postepeno produžavati i do kraja godine dan će biti duži tri do četiri minuta.

Zima je najhladnije godišnje doba koje započinje 21. decembra, a završava 21. marta, a u kojem dani traju kraće od noći, a priroda je u skladu s niskim temperaturama “uspavana”.

IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

U Federaciji BiH u redovne osnovne škole i škole za djecu sa posebnim potrebama u školskoj 2022/2023 godini upisano je 169.775 što je u odnosu na prethodnu školsku godinu manje za 2,0 posto odnosno za 3.438 učenika. Udio učenica u ukupnom broju učenika iznosi 48,7 posto.

Posmatrano po kantonima, najveći broj upisanih učenika je u Kantonu Sarajevo (22,4 posto) i Tuzlanskom kantonu (20,6 posto), dok je najmanji broj upisanih učenika u Posavskom (0,9 posto) i Bosanskopodrinjskom kantonu Goražde (1,2 posto), podaci su Federalnog zavoda za statistiku.Podaci za osnovno obrazovanje (redovno i osnovne škole sa posebnim potrebama) i dopunsko obrazovanje (osnovne muzičke i baletske škole) rezultat su redovnog godišnjeg istraživanja koje je provedeno u školskoj 2022./2023. godini, prikupljeni do 25. septembra.

U statistici obrazovanja jedinica posmatranja je svaka redovna osnovna škola koja radi, svaka osnovna škola sa posebnim potrebama, kao i svako odjeljenje/odjel, koje je formirano pri redovnoj školi, kao i osnovno muzičko obrazovanje, koje priprema djecu za nastavak školovanja u srednjim umjetničkim školama.

Osnovno obrazovanje traje devet godina i obavezno je za svu djecu od šeste ili sedme do petnaeste godine života.Cilj osnovnog obrazovanja je sticanje općeg znanja, a ostvaruje se prema jedinstvenom nastavnom programu.

Prelazak na devetogodišnje osnovno obrazovanje u Federaciji BiH počeo je od školske 2004./2005. godine i povezan je sa promjenama u strukturi osnovnog odgoja i obrazovanja.

Mladić Davor P. (19) poginuo je u saobraćajnoj nesreći koja se jutros dogodila na području Doboja.

Portparol PU Doboj Dragana Kerkez rekla je da se nesreća dogodila jutros oko 6.25 časova, na magistralnom putu Doboj-Modriča, u mjestu Pločnik.

"Do nesreće je došlo kada su se sudarili kamion mercedes kojim je upravljao B.M. iz Banjaluke i D.P. iz Doboja koji je vozio automobil audi", rekla je Kerkezova.

Vozač D.P. preminuo je od zadobijenih povreda, a policija je obavila uviđaj uz prisustvo dežurnog tužioca OJT Doboj.

(N.N.)

Stabilizacija cijene pšenice na svjetskom tržištu i jeftinije gorivo odgodili su do daljeg poskupljenje brašna u našoj zemlji. Mlinari ističu da bi, ukoliko se ovaj trend nastavi, moglo doći i do pada cijene brašna. Međutim, dobre vijesti neće dugo trajati.

Vreća standardnog brašna od 25 kilograma u prodavnicama trenutno košta od 30 do 33 KM. Mlinari kažu da će tako ostati do kraja godine.

"Ako ne poskupi gorivo i ako pšenica ne bude rasla na berzama, vjerovatno neće rasti ni cijene brašna, bar ne u značajnijem procentu", kaže predsjednik Udruženja mlinara Republike Srpske Zoran Kos.

O eventualnom pojeftinjenju brašna i pekarskih proizvoda za sada je, kažu mlinari i pekari, teško govoriti.

"Za sada toliko, pa da vidimo šta će se dešavati jer od prvog januara idu energenti gore, da vidimo šta će biti sa ostalim", navodi vlasnik lanca pekara Njegoslav Zagorac.

"U ovom momentu odustali smo od poskupljenja pekarskih proizvoda koje je bilo najavljeno, ukoliko dođe do poskupljenja brašna, doći će do korekcije par proizvoda, tri-četiri artikla, zbog poskupljenja prehrambene folije i ambalaže", objašnjava predsjednik Udruženja pekara regije Bijeljina Radenko Pelemiš.

Za potrošače je to samo “kap u moru”.

"Lijepa vijest, ali nismo optimisti da će to trajati dugo jer, kao što vidite, već su najavljene promjene cijena električne energije od prvog januara”, upozorava predsjednik Udruženja potrošača “Zvono” Bijeljina, Jovan Vasilić.

Dok pekari ističu da pšenice ima dovoljno i da neće biti poskupljenja pekarskih proizvoda, mlinari nisu optimisti i poručuju da je sve moguće.

(BHRT)

Odluke Evropske centralne banke, koja i dalje podiže referentne kamatne stope da bi suzbila inflaciju u evrozoni, neće se u većoj mjeri negativno, ali ni pozitivno, odraziti na finansijski sektor u BiH.

Ukazuje na ovo direktor Udruženja banaka BiH Berislav Kutle, pojašnjavajući kako se domaćem tržištu događa svojevrsna inverzija, jer u BiH, za razliku od drugih zemalja, još nema ili su minimalna povećanja kamata na depozite.

"Ove odluke ECB-a za sada ne mogu imati nekih većih negativnih posljedica po nas, sve dok ne narastu cijene depozita. Tek u tom slučaju bi se situacija mogla iskomplikovati, jer bi došlo do značajnog povećanja kamatnih stopa na kredite. Ne postoje ni pozitivni efekti, jer bi na depozitnoj strani trebalo da poraste kamatna stopa. Ali, ni do toga nije došlo, tako da svi oni koji imaju depozite inflacija im svakodnevno "pojede" određenu vrijednost novca", kaže Kutle.

Na pitanje da li je tokom ove godine, pogotovo nakon izbijanja rata u Ukrajini, energetske krize, enormne inflacije, došlo do određenih trendova unutar domaćeg bankarskog sektora, da li se manje dižu krediti, da ljudi teže otplaćuju postojeće rate, Kutle kaže da je trenutni rast u bankarskom sektoru oko četiri odsto, što nikako ne može biti dovoljno za razvoj, ne samo bankarskog sektora već uopšteno i privrede.

"Domaće banke su trenutno “prelikvidne”. Nalaze se u poziciji da imaju određene depozite, ali taj novac ne uspijevaju putem kredita plasirati na tržište, jer ne postoji veliko interesovanje ljudi. Bez ekspanzije investicionih kredita nema nam spasa. Oni koji se odluče da sada podignu kredit i novac ulože u nešto pametno, profitiraće u prosjeku za vrijednost inflacije. Nažalost kod nas su još najzastupljeniji oni potrošački, koje građani vrlo brzo potroše za nešto i onda godinama kasnije plaćaju", kaže Kutle.

Osvrćući se na paniku koja je u prvom dijelu godine bila prisutna, što se odrazilo i na povlačenje gotovo milijardu maraka sa računa banaka od strane građana, Kutle pojašnjava da iako je taj trend zaustavljen, posljedice se i danas osjete i vide kroz posljednje podatke koji ukazuju na to da su depoziti građana manji za tri odsto u odnosi na početak 2022.

"Na svu sreću oni su za sedam odsto povećani od strane privrednih subjekata, tako da je na kraju došlo do rasta depozita u bankama", navodi on.

Kada je u pitanju naredna godina, Kutle pojašnjava da će sudbina BiH i dalje biti u vezi sa evropskom, pogotovo zbog vezanosti marke za evro, navodeći da slabljenjem evra automatski slabi i marka.

"Sve dok se ne smiri situacija u vezi sa Ukrajini te Evropa i Amerika prestanu sa štampanjem novca, neće biti dobro. Mi smo premali i nerazvijeni, previše toga uvozimo, premalo izvozimo. Ipak, ključna stvar biće koliko će nove vlasti uspjeti da stvore jedno povoljnije političko okruženje za inostrane investicije", poručio je Kutle.

Loši alati

Komentarišući posljednje poteze FED-a koji je nedavno podigao referentnu kamatnu stopu na najviši nivo u posljednjih 15 godina, te ECB-a koji je sve to pratio, dižući ključnu stopu sa 1,5 na dva odsto, Kutle kaže da ovi monetarni alati “ne mogu piti vode” i nisu efikasni u “obaranju” inflacije.

"Ona je posljedica enormnog štampanja novca u nekom prethodnom periodu, što je moralo doći na naplatu. Naravno sve to je podgrijano ratom u Ukrajini i energetskom krizom. Da zaključim, samo ovim monetarnim alatom je nemoguće suzbiti ovu inflaciju. Vjerovatno i zbog toga sada ECB najavljuje da će ograničiti puštanje novog novca u opticaj. Manje novca, znači i manje cijene", navodi Kutle.

(akta.ba)

Hrvatska je premašila 100.000 radnih dozvola za strane radnike, a najveći broj je ove godine izdat državljanima BiH, Srbije, Sjeverne Makedonije te Nepala, podaci su kompanije “Pick jobs”.

Radnici iz dalekih zemalja stižu uglavnom preko agencija, a sve više ih je iz azijskih zemalja, Ukrajine i Filipina.

U Hrvatsku uglavnom dolaze radnici u uslužnim djelatnostima, prije svega turizmu i ugostiteljstvu, a posebno su traženi radnici u građevini, ali i u poljoprivredi i sezonskim poslovima.

Kompanija “Pik jobs” navodi da su uzrok rekordnog broja izdatih radnih dozvola za strane radnike velike demografske promjene, odliv radne snage i privredni rast, prenosi HRT.

Najviše je niskokvalifikovanih radnika, ali u Hrvatsku dolaze i visokokvalifikovani.

Većina poslodavaca, koje je obuhvatilo ovo istraživanje, ima samo riječi hvale za strane radnike, navodeći da su radni, disciplinovani, pouzdani i odani poslodavcu.

Hrvatska je početkom prošle godine ukinula kvote za zapošljavanje stranih radnika.

Zbog nevremena praćenog jakom kišom i vjetrom koje je noćas pogodilo Mostar i Čapljinu vatrogasci su imali ‘pune ruke’ posla.

Cijelu noć mostarski vatrogasci su uklanjali stabla s cesta koja su zbog nevremena popadala po gradskim ulicama.

Kako su u subotu izvijestili iz Operativnog centra Civilne zaštite HNŽ-a, vatrogasci su od 00:27 do 03:15 sati uklanjali stabla s cesta u Titovoj ulici i Ulici kralja Tvrtka, kao i s parkinga na Bijelom Brijegu te pilali grane na putu za Čitluk, kod groblja Masline.

Također i vatrogasci iz Čapljine uklanjali su stabla s prometnica te zbog velikih količina vode na kolniku čistili šahtove.