Ukoliko se žele odreći bh. državljanstva, građani BiH plaćaju taksu i do 800 maraka, po čemu smo, u odnosu na zemlje u okruženju, rekorderi po iznosu koji naplaćujemo po ovom osnovu.

Ti podaci navedeni su u dokumentu Kancelarije za reviziju institucija BiH pod nazivom Revizija učinka osnovne pretpostavke za efikasno upravljanje taksama i naknadama institucija BiH.

U reviziji se ističe da taksu na zahtjev za prestanak državljanstva BiH izjavom o odricanju od državljanstva naplaćuje Ministarstvo civilnih poslova BiH.

"U zavisnosti od toga u korist koje države se podnosilac zahtjeva odriče bosanskohercegovačkog državljanstva iznos takse varira. Taksa koja se ovom prilikom plaća iznosi 800 KM, osim ako se ne radi o odricanju u korist državljanstva neke od država nastalih raspadom SFRJ, gdje je iznos značajno manji i iznosi 200 KM", napominje se u reviziji.

Istaknuto je i da su aktivnosti koje preduzimaju službenici u institucijama po ovom osnovu identične prilikom razmatranja bilo kojeg zahtjeva za prestanak državljanstva. Stoga ostaje nejasno zašto se u nekim slučajevima naplaćuje 200, a u nekim 800 KM.

"Sagovornici u Ministarstvu civilnih poslova BiH ne znaju tačan razlog razlike u visini takse naglašavajući da je ona i veća u zemljama u okruženju. Međutim, daljom analizom visine iznosa iste takse u regionu evidentno je da u Crnoj Gori visina te iste takse iznosi 588 KM, u Hrvatskoj 657 KM, a u Srbiji 580 KM bez obzira u korist koje države se vrši odricanje od državljanstva ovih zemalja", navodi se u reviziji.

Inače, nedavno je Naša stranka u parlamentarnu proceduru uputila inicijativu kojom se traži pojeftinjenje ove takse, a po osnovu koje, inače, država svake godine ubire poprilično velika sredstva.

"Prema evidenciji odricanja od državljanstva BiH, od 1. januara do 31. marta ove godine, državljanstva BiH odreklo se 680 osoba", rečeno je za "Nezavisne novine" iz Ministarstva civilnih poslova BiH, odakle su potvrdili da je tokom cijele prošle godine ta brojka iznosila 3.104.

Pritom, i iz ovog ministarstva potvrđuju da administrativna taksa za odricanje državljanstva iznosi 800 KM, s tim što za odricanje radi sticanja državljanstva neke od država bivše Jugoslavije taksa iznosi 200 KM. Kako nam je rečeno iz ovog ministarstva, iznos te takse u skladu je sa odlukom Savjeta ministara BiH

Iz ovog ministarstva ranije su pojasnili da, u postupku odricanja državljanstva BiH, stranke nisu dužne da kažu druge razloge osim činjenice da već posjeduju ili da im je zagarantovano sticanje državljanstva druge države.

"U neformalnim razgovorima najčešće navode kao stvarni razlog povoljniji radno-pravni status, pravo na posjedovanje nekretnina, olakšano putovanje i studiranje u inostranstvu", rekli su ranije u Ministarstvu civilnih poslova BiH.

(akta.ba)

Prosječna mjesečna isplaćena neto plata po zaposlenom za februar 2022. godine u Federaciji BiH iznosila je 1.046 KM i nominalno je viša za 0,1 posto, a realno niža za 1,6 posto u odnosu na prethodni mjesec.

U odnosu na isti mjesec prethodne godine, prosječna neto plata u februaru 2022. godine nominalno je viša za 10 posto a realno za 1,2 posto, pokazuju podaci Federalnog zavoda za statistiku.

U februaru 2022. u odnosu na januar 2022. godine najveće povećanje prosječne mjesečne isplaćene neto plate zabilježeno u djelatnosti Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti za 5,6 posto, zatim u djelatnosti Informacije i komunikacije za 4,8 posto.

U isto vrijeme najveće smanjenje prosječne mjesečne isplaćene neto plate je zabilježeno u djelatnosti Proizvodnja i snabdijevanje električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija za 4,6 posto, zatim u Djelatnosti zdravstvene i socijalne zaštite za 4,5 posto.

Prosječna mjesečna isplaćena bruto plata zaposlenih u februaru 2022. godine u Federaciji BiH iznosila je 1.614 KM i nominalno je ostala na istom nivou, a realno je niža za 1,7 posto u odnosu na prethodni mjesec.

U odnosu na isti mjesec prethodne godine prosječna bruto plata za februar 2022. godine nominalno je viša za 9,6 posto, a realno za 0,8 posto, podaci su Federalnog zavoda za statistiku.

U februaru 2022. ukupan broj zaposlenih u Federaciji BiH je 531.485. U odnosu na prethodni mjesec broj zaposlenih se povećao za 0,2 posto, a broj zaposlenih žena za 0,5 posto.

U Ministarstvo za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu Zeničko-dobojskog kantona održan je sastanak na kojem se razgovaralo o pitanju uzurpacije, odnosno neovlaštenog zauzimanja državne šume i šumskog zemljišta u ovom kantonu.

Sastanak je održan na inicijativu Kantonalne uprave za inspekcijske poslove Zeničko-dobojskog kantona, a pored predstavnika resornog ministarstva i inspekcije, učestvovali su predstavnici Kantonalne uprave za šumarstvo i Javnog preduzeća "Šumsko-privredno društvo Zeničko-dobojskog kantona" d.o.o. Zavidovići.

Učesnici su usaglasili naredne korake kako bi se problem uzurpacije, odnosno neovlaštenog zauzimanja državne šume i šumskog zemljišta što prije riješio.

Osim uzurpacije razgovarano je i o drugim temama i problemima, a dogovorene mjere uskoro će biti realizirane na terenu, a sve u cilju zaštite šume na području ovog kantona.

Ministarstvo za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu ZDK

Na području Policijske uprave Doboj postavljeno je 12 stacionarnih radara, a o njihovom puštanju u rad javnost će biti blagovremeno upoznata, izjavio je načelnik dobojske Policijske uprave Slobodan Radinković.

Radniković je rekao novinarima da su na području grada Doboja postavljena četiri stacionarna radara, po dva u Tesliću, Derventi i Modriči, te po jedan u Brodu i Stanarima.

On je naveo da sada slijedi priključivanje radara na optički kabl i njihovo uvezivanje u informacioni sistem Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske.

"Kada stacionarni radari budu pušteni u rad, javnost će biti blagovremeno informisana", rekao je Radinković i pojasnio da će radari registrovati prekršaje prekoračenja dozvoljene brzine sa mogućnošću snimanja saobraćaja u toku 24 časa.

On je naveo da su lokacije za postavljanje stacionarnih radara izabrane na osnovu prethodnih analiza o bezbjednosti saobraćaja, odnosno najvećem broju saobraćajnih nezgoda sa smrtno stradalim i povrijeđenim, materijelanom štetom po svim vrstama, najvećim brojem prekršaja, kao i procjeni policije o najvećoj ugroženosti građana.

Kada je u pitanju grad Doboj, Radinković je naveo da su stacionarni radari postavljeni na Bulevaru cara Dušana, naseljima Bare, Stanić Rijeci i Trnjani.

(N.N.)

Od danas nošenje maski u većini zatvorenih prostora u Sloveniji više nije obavezno, odlučila je Vlada na dopisnoj sjednici sinoć. Maske će biti obavezne samo u zdravstvenim i socijalnim ustanovama, a u zatvorenim javnim prostorima ostaju kao preporuka, javlja Anadolu Agency (AA).

Odluka koju je ministar zdravlja Janez Poklukar najavio prije nekoliko dana i već je objavljena u Službenom glasniku.

Vlada je naložila i ukidanje mjere održavanja socijalne distance i ukidanje mjere ispunjenja PCT uslova u zatvorima i domovima za prevaspitavanje. Na prijedlog struke ostaje na snazi ​​ispunjenje PCT uslova za zaposlene, korisnike i posjetioce zdravstvenih ustanova, domova za stara lica i ustanova socijalne zaštite.

“Na sjednici Vlade predložili smo ono što je predložila ekspertna grupa za COVID-19”, rekao je Poklukar.

Voditeljica Savjetodavne grupe Mateja Logar u ponedjeljak je dodatno objasnila da treba uzeti u obzir samo pacijente koji se liječe od COVID-19 na jedinicama intenzivne njege. Kako se vidi iz podataka Ministarstva zdravlja, ovaj kriterijum je ispunjen već nekoliko dana. Intenzivnu njegu u utorak je zbog COVID-19 trebalo 17 osoba, a na jedinicama intenzivne njege liječena su ukupno 32 pacijenta kod kojih je potvrđena infekcija.

Oglasili su se i infektolog Bojana Beović i direktor Nacionalnog zavoda za javno zdravstvo (NIJZ) Slovenije Milan Krek koji su istakli zaštitne maske kao jednu od ključnih mjera za sprečavanje širenja epidemije COVID-19. Kako su rekli u odvojenim izjavama za medije, slika u prošlim talasima epidemije bez maski bi bila mnogo gora.

“Ovo je naš osnovni alat koji koristimo u kontaktu sa pacijentima i održavaćemo ga”, najavila je Beović.

U populaciji je učinak nošenja maski, rekla je, nešto manji jer su neki nosili maske pogrešno ili su ih prerijetko mijenjali. Ali općenito, to je metoda koja sprečava i smanjuje broj prenosa koronavirusa među pojedincima.

To potvrđuje i direktor NIJZ-a Krek. O efikasnosti nošenja maski, kako je rekao, svjedoče brojni naučni članci i uporedne studije koje su pokazale povećan broj prenosa zaraze koronavirusom u sredinama u kojima se maske ne nose. Dodao je da je više puta bio u kontaktu sa zaraženom osobom, ali da nije zaražen jer je nosio masku.

Prema riječima Beović, slučaj Austrije pokazao je da je početkom marta, kada su odlučili da ukinu obavezu nošenja maski, broj slučajeva ponovo porastao. U Sloveniji je trenutak za oslobađanje bolji, jer na trenutni broj zaraženih utiče i trenutno vreme, dodala je Beović.

Iako COVID-19 i dalje pogađa osobe s težim oboljenjem, verzija omikron koronavirusa je blaža, a pojedinci se mogu zaštititi i vakcinama.

“Odgovornost za svoje zdravlje se prenosi na svakog pojedinca”, naglasila je Beović.

Krek i dalje preporučuje nošenje maski imunokompromitovanim pacijentima, uključujući onkološke bolesnike, pacijente s transplantacijom organa, bolesnike s leukemijom i druge.

Beović je dodala i starije osobe u riziku od težeg toka COVID-19. Također se preporučuje nošenje maske u slučaju zagušenja u zatvorenim neventiliranim prostorima. Predstojeći uskršnji vikend, međutim, savjetuje ljudima da u slučaju lijepog vremena organiziraju porodična okupljanja na otvorenom, a u crkvama nose masku.

Svi epidemiološki pokazatelji u Zeničko-dobojskom kantonu su u posljednjih devet sedmica u stalnom padu i nalazimo se u fazi stabilizacije epidemije virusa COVID-19 - zaključio je na današnjoj sjednici Krizni štab Ministarstva zdravstva Zeničko-dobojskog kantona.

U periodu od 04. do 10. aprila potvrđen je 91 novi slučaj virusa korona, što čini kumulativnu incidencu od 25,3 na 100.000 stanovnika, a umrla je jedna osoba. Zaključno s 10. aprilom u ovom kantonu ukupno je potvrđeno 32.816 slučajeva infekcije, a broj aktivnih slučajeva je 191.

Opterećenje bolničkih kapaciteta je 14 ukupno hospitaliziranih krajem ovog perioda, broj novohospitaliziranih za posljednjih 7 dana je bio 11 tj. stopa hospitalizacije je 3,1 na 100.000 stanovnika i ona je nešto viša u odnosu na prethodnu sedmicu (1,9).

- Neophodno je i dalje praćenje epidemiološke situacije s aspekta COVID-19 i pravovremeno reagovanje na eventualne promjene - zaključio je Krizni štab.

Kada je u pitanju imunizacija, ukupno je sa jednom ili dvije doze vakcinisano 34% odraslog stanovništva, a ako se tome doda oko 10 posto stanovništva koje je vakcinu primilo u inostranstvu, procjenjuje se da je u ovom kantonu, s jednom ili dvije doze, vakcinisano preko 44 posto odraslog stanovništva.

U protekloj sedmici najveći broj je onih koji su primili treću dozu (206 ili 0,07%), a najmanje vakcinisanih je prvom dozom (26 ili 0,009%). Drugom dozom su vakcinisane 52 osobe (0,017%).

Press služba ZDK

Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) izvijestio je u srijedu kako se ukida karantin za sve građane nakon kontakta s pozitivnom osobom, a drugo docjepljivanje, tzv. četvrta doza uvodi se za osobe starije od 80 te starije od 65 godina koje su korisnici doma za starije i nemoćne osobe.

Direktor HZJZ-a Krunoslav Capak rekao je kako u Hrvatskoj imaju prosječno 221 novooboljelu osobu na milion stanovnika, hospitalizacije rapidno opadaju te je hospitalizirano nešto više od 500 građana, dok je broj preminulih s ili od covida-19 unazad više dana niži od 10 dnevno.

“Svi ovi stabilni epidemiološki pokazatelji daju nam snage da s jedne strane olakšamo mjere za sve naše građane, a s druge strane ponudimo dodatan oprez i sigurnost našim starijim, najugroženijim građanima” istaknuo je Capak, dodavši kako su ECDC i EMA izdale zajedničku preporuku o četvrtoj dozi za starije građane.

Četvrtu dozu potrebno je primiti najmanje četiri mjeseca nakon primitka prve docjepne doze, a u tu svrhu koristi se mRNA cjepivo Pfizera ili Moderne.

Također, drugo docjepljivanje preporučuje se osobama koje imaju povećani rizik za razvoj teških oblika bolesti covida-19, a koje su primarno cijepljene Janssen cjepivom i docijepile se Janssen cjepivom.

Vezano za ukidanje karantene nakon kontakta s pozitivnom osobom, HZJZ je naveo kako osobe koje su trenutno u karanteni mogu u dogovoru s liječnikom prekinuti karantenu.

Neovisno o cijepnom statusu i preboljenju, osobe ne ostaju u karanteni nego moraju nositi masku 10 dana od zadnjeg kontakta i samotestirati se peti dan. Moraju izbjegavati veća okupljanja i kontakt s osobama s povećanim rizikom za razvoj težih oblika bolesti covida-19.

Zdravstveni radnici i djelatnici u domovima za starije i nemoćne trebaju nositi FFP2 masku 10 dana od zadnjeg kontakta i samotestirati se svaka tri dana.

Iako izricanje mjere zdravstvenog nadzora i provođenje karantene nije obvezujuće, postoje situacije u kojima bliskim kontaktima koji to žele liječnik može i nadalje izreći mjeru zdravstvenog nadzora u karanteni/samoizolaciji u trajanju do sedam dana od posljednjeg kontakta s pozitivnom osobom, istaknuo je HZJZ.

Tako izricanje samoizolacije može biti opravdano osobama s povećanim rizikom za teže oblike bolesti covida-19, kada se izricanjem samoizolacije omogućuje da ne borave u blizini pozitivnih ukućana ili u kolektivu u kojem se pojavilo grupiranje pozitivnih slučajeva, prenosi Hina.

Četiri službenika Policijske uprave Zenica 1 su među osumnjičenim za krivična djela koja su predmet jutrošnje policijske akcije, potvrđeno je u Tužilaštvu ZDK.

Inicijali ili detalji još nisu saopćeni, obzirom da akcija još traje.

Od jutros akciju provodi Federalna uprava policije, pod nadzorom Tužilaštva ZDK, a po naredbama Općinskog suda u Zenici.

Pretresi se vrše na 19 lokacija u Zenici i Kaknju. Ranije jutros je nezvanično objavljeno da se radi o krivičnim djelima koja se povezuju sa fingiranjem saobraćajnih nesreća.

Iz Tužilaštva je navedeno da je ukupno osumnjičeno 19 osoba.

(Z.B.)

Ukupna poljoprivredna proizvodnja u Federaciji BiH u 2021. godini manja je za 11,4 posto u odnosu na 2020. godinu.

Biljna proizvodnja je manja za 15,9 posto, a stočarstvo je manje za 0,8 posto, pokazuju podaci Federalnog zavoda za statistku.

U biljnoj proizvodnji, smanjenje proizvodnje se bilježi u svim granama: u ratarstvu za 16,2 posto, u voćarstvu za 19,2 posto i vinogradarstvu za 4,1 posto u odnosu na 2020. godinu.

U ratarstvu je u 2021. smanjena proizvodnja po svim grupama usjeva: žita za 20,5 posto, industrijskog bilja za 25,8 posto, povrća za 14,9 posto i stočno-krmnog bilja za 16,2 posto u odnosu na 2020. godinu.

U stočarstvu, gledano po vrstama uzgoja stoke, zabilježeno je povećanje proizvodnje u peradarstvu od 4,1 posto, dok je smanjenje zabilježeno u govedarstvu za 2,0 posto, svinjogojstvu za 3,6 posto, ovčarstvu za 2,2 posto i pčelarstvu za 7,4 posto u odnosu na 2020. godinu.