U EU ubuduće će biti zabranjena plaćanja u gotovini viša od 10.000 eura - mjera je oko koje su se saglasili Evropski parlament i države članice u cilju borbe protiv pranja novca, prenosi onlajn izdanje njemačkog Der Spiegel..

Trgovci luksuznom robom će osim toga morati da provjere identitet mušterija i da vlastima prijave sumnjive poslove.

Na taj način biće otežano pranje novca, a ova će mjera "popuniti" i rupe u nacionalnim zakonima.

Pooštrena pravila trebala bi da važe i za trgovinu draguljima, luksuznim automobilima, privatnim avionima i brodovima.

Pod novi zakon potpadaju od 2029. godine i finansijski jaki fudbalski savezi poput "Bayerna" ili "Borusije" iz Dortmunda.

Takođe vlasti bi trebale da strože nadgledaju trgovinu kriptovalutama i bankovne poslove superbogatih koji imaju imovinu vrijednu najmanje 50 miliona eura.

Vlasnici preduzeća sa najmanje četvrtinom udjela u vlasništvu morat će biti registrovani na području EU.

Namjera je da se, kako se navodi, između ostalog onemogući da ruski oligarsi zaobiđu sankcije EU.

Novi zakon moraju formalno da odobre Evropski parlament i zemlje članice.

Njegovu primjenu trebalo bi da nadgledaju vlasti država članica u koordinaciji sa novom evropskom agencijom za sprječavanje pranja novca.

(akta.ba)

U periodu od 04. septembra do 31. decembra 2023. godine Operator za obnovljive izvore energije i efikasnu kogeneraciju (Operator za OIEiEK) je proveo istraživanje o zainteresiranosti građana Federacije Bosne i Hercegovine za potencijalna ulaganja u izgradnju solarnih elektrana – prosumeri. U istraživanju su, popunjevanjem elektronskog anketnog upitnika na internet stranici Operatora za OIEiEK, sudjelovala 494 ispitanika. Izvještaj o rezultatima istraživanja dostupan je na internet stranici Operatora za OIEiEK (www.oieiek.ba).

Ovo anketno ispitivanje građana Federacije BiH imalo je za cilj prikupiti podatke o interesu za ulaganje u izgradnju, odnosno, prikupiti podatke o stavovima građana Federacije BiH o jednokratnoj finansijskoj potpori za izgradnju solarnih elektrana – prosumeri, a što predstavlja jednu od novih nadležnosti Operatora za OIEiEK proisteklu iz novog Zakona o korištenju obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracije.

Kako je saopšteno iz Operatora za OIEiEK rezultati ovog istraživanja pokazuju da je interes anketiranih građana Federacije BiH za izgradnju solarnih elektrana – prosumeri visok, jer je 97,3% anketiranih građana Federacije BiH iskazalo interes za izgradnju pomenutih elektroenergetskih postrojenja. Po mišljenju anketiranih građana Federacije BiH najveći interes za izgradnju ovih elektroenergetskih postrojenja iskazan je za područje Hercegovačko-neretvanskog kantona (19,8%), a zatim slijede Kanton Sarajevo (19,6%) i Zeničko-dobojski kanton (16,1%).

Kako će početkom primjene novog Zakona o korištenju obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracije Operator za OIEiEK preuzeti nadležnost za provedbu jednokratnog sufinansiranja izgradnje postrojenja prosumera iz kategorije domaćinstva to su za Operatora za OIEiEK bili od izuzetnog značaja i stavovi građana o ovoj vrsti sufinansiranja.

Tako je 99% ispitanika odlučno za izgradnju solarne elektrane-prosumer ukoliko bi im se obezbijedila jednokratna finansijska potpora-subvencija u određenom procentualnom iznosu vrijednosti investicije. Po mišljenju anketiranih građana prosjek od 50% iznosa potpore (od ukupne vrijedosti inevesticije) je dovoljan kako bi se odlučili za izgradnju ovih elektroenergetskih postrojenja.

"Postupak jednokratnog sufinansiranja izgradnje postrojenja prosumera iz kategorije domaćinstva propisat će se Programom o sufinansiranju prosumera iz kategorije domaćinstva koji će donijeti Operator za OIEiEK uz prethodnu saglasnost Vlade Federacije BiH. Ovaj program će sadržavati način dodjele jednokratnog sufinansiranja, socijalni aspekt sufinansiranja, visinu sufinansiranja, kriterije za sufinansiranje, kao i odredbe o ravnomjernom regionalnom učešću. Rezultate ovog istraživanja Operator za OIEiEK će, između ostalog, koristiti i za kreiranje što pravednijeg postotka jednokratnog sufinansiranja", navode iz Operatora za OIEiEK.

Kao najveće prepreke za ulaganje u izgradnju solarnih elektrana – prosumeri anketirani građani su istakli nedostatak finansijskih sredstava, kao i nejasne i komplikovane procedure za ishođenje potrebnih dozvola, te dug proces postupanja relevantnih institucija po zahtjevima istih. Pored navedenog, anketirani građani su stava da vlada nizak nivo informisanosti o procedurama ulaganja u izgradnju solarnih elektrana – prosumeri, odnosno o benefitima ulaganja u izgradnju ovih elektroenergetskih postrojenja.

Svjestan odgovornosti svoje uloge na tržištu obnovljivih izvora energije Operator za OIEiEK je Planom rada za 2024. godinu planirao i aktivnosti na provedbi edukativnih radionica i zajedničkih sastanaka s predstavnicima kantonalnih ministarstava, lokalnih zajednica, medija, te javnu kampanju informisanja javnosti o koristima ulaganja u izgradnju solarnih elektrana – prosumeri.

"Kako je cilj Federacije BiH, a time i Operatora za OIEiEK, potaknuti što veću izgradnju solarnih elektrana – prosumeri, posebno iz kategorije domaćinstava, kako bi, u konačnici, građani Federacije BiH bili što manje energetski ovisni, to će Operator za OIEiEK javnu kampanju informisanja javnosti provoditi s posebnim osvrtom na one kantone Federacije BiH za čija područja je, ovim rezultatima, iskazan najmanji interes građana za ulaganje u izgradnju ovih elektroenergetskih postrojenja", ističu u Operatoru za OIEiEK.

S ciljem pojednostavljenja procedura ishođenja dozvola za ulaganje u izgradnju solarnih elektrana, Operator za OIEiEK je već pokrenuo aktivnosti na planiranju zajedničkih sastanaka s predstavnicima kantonalnih ministarstava i drugih relevantnih institucija na temu prilagođavanja propisa koji se odnose na građenje. Operator za OIEiEK će ove sastanke inicirati kako bi na nivou cijele Federacije Bosne i Hercegovine za građane bile jednake procedure, ali i pojednostavljen postupak pribavljanja dozvola koje proističu iz kantonalnih zakona o građenju za izgradnju solarne elektrane na sopstvenom stambenom objektu.

(akta.ba)

Dana 18.01.2024. godine, u 16,20 sati, na putu M–17 u mjestu Pečuj, od strane lica H.T., H.S., H.E. i E.H. svi iz Zenice, izvršeno je krivično djelo “Nasilničko ponašanje” prema H.M. (rođen 1979. godine) i njegovoj supruzi H.A. (rođena 1975. godine) iz Tuzle.

Tom prilikom je H.M. zadobio lakše tjelesne povrede konstatovane u Kantonalnoj bolnici Zenica.

Na lice mjesta izašli su policijski službenici Policijske stanice Centar i Odsjeka kriminalističke policije, te je izvršen uviđaj uz upoznavanje dežurnog tužioca.

Izrael je u petak bombardovao južnu Gazu nakon što se javno sukobio sa svojim glavnim saveznikom Sjedinjenim Državama oko mogućnosti palestinske države.

Izrael je u petak bombardovao južnu Gazu nakon što se javno sukobio sa svojim glavnim saveznikom Sjedinjenim Državama oko mogućnosti palestinske države, čije stvaranje Washington vidi kao jedini put ka trajnom miru.

Svjedoci su izvijestili o pucnjavi i zračnim napadima u petak rano u Khan Yunisu, glavnom gradu na jugu Pojasa Gaze, gdje Izrael kaže da se kriju mnogi članovi i vođe palestinskog islamističkog pokreta Hamas.

Palestinski Crveni polumjesec izvijestio je o “intenzivnoj” artiljerijskoj vatri u blizini bolnice Al-Amal, dok je ministarstvo zdravlja u Gazi, koje vodi Hamas, saopćilo da je 77 ljudi ubijeno, a desetine povrijeđeno tokom noći.

Izraelska vojska je saopćila da se njena brigada Givati ​​bori toliko daleko na jugu koliko su njene trupe došle u kampanji.

“Vojnici su eliminirali desetine terorista u bliskoj borbi i uz pomoć tenkovske vatre i zračne podrške”, navodi se.

Ujedinjene narodi kažu da je u ratu, koji je počeo neviđenim napadima Hamasa na Izrael 7. oktobra, raseljeno otprilike 85 posto od 2,4 miliona stanovnika Gaze.

Mnogi su nagurani u skloništa gdje se bore da dobiju hranu, vodu, gorivo i medicinsku njegu. Agencije UN-a kažu da je hitno potreban poboljšan pristup pomoći jer glad i bolest prijete.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) saopćila je preko noći da je izbrojala 24 slučaja hepatitisa A i “hiljade” slučajeva žutice vjerovatno povezanih sa širenjem virusne infekcije jetre.

U skladu sa zakonom o strancima, Ministarstvo unutarnjih poslova Hrvatske je u razdoblju od 1. januara do 31. decembra 2023. godine izdalo ukupno 172.499 boravišnih i radnih dozvola, od čega oko 10.000 za građane Kosova, prenosi Kosovo online.

Od ovih dozvola najveći broj je u građevinarstvu, turizmu, industriji, prometu i trgovini.

Za novozaposlene je izdana 112.981 dozvola, za produženje 40.660, a za sezonske radnike 18.858, od čega najviše u turizmu (16.882). Od ovog broja dozvola, preko 38.000 izdano je građanima iz BiH.

Oko 10.000 građana Kosova dobilo je boravišnu i radnu dozvolu u Hrvatskoj tijekom prošle godine. Što se tiče zemalja Balkana, najmanje radnih dozvola u Hrvatskoj imaju građani Albanije s oko 4.200 dozvola.

Snijeg je počeo intenzivno da pada u sjevernim i sjeverozapadnim krajevima Bosne i Hercegovine.

Iz BIHAMK-a stižu upozorenja za određene putne pravce:

Zbog zimskih uslova vožnje u Hrvatskoj, na GP Izačić na snazi je zabrana kretanja za teretna vozila sa prikolicom i šlepere. U ostatku BiH saobraća se po mjestimično vlažnom ili mokrom kolovozu, a upozorava se i na povećanu opasnost od odrona na brojnim dionicama.

Zbog učestalih odrona izdvajaju se putevi: Bihać-Srbljani-Bosanska Krupa, Turbe-Karanovac, Sarajevo-Foča, Crna Rijeka-Jajce-Donji Vakuf i Bugojno-Kupres, kao i prevoje Rostovo (Novi Travnik-Bugojno) i Makljen (Prozor-Gornji Vakuf/Uskoplje.

Na dionici Ključ-Sanski Most zbog radova na mostu na ulazu u Sanski Most, kod Vodenog parka, saobraćaj je obustavljen i preusmjeren na obilaznicu.

U toku su i radovi na magistralnim putevima Grude-Vitina i Čevljanovići-Nišići, a na mjestima izvođenja radova saobraća se naizmjenično, jednom trakom.

Na graničnim prelazima nema dužih zadržavanja u prometu putničkih vozila, saopćeno je iz IC BiHAMK-a.

IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

Na teritoriji Tuzlanskog kantona proglašena je epidemija morbila.

Ukupno 46 potvrđenih slučajeva dominanto kod djece mlađeg uzrasta iz Živinica, Tuzle i Kalesije razlog su za pojačane mjere zaštite i prevencije daljeg širenja.

Trideset osoba zaraženih morbilama je hospitalizovano na UKC-u Tuzla.

Niska stopa vakcinacije protiv morbila glavni je razlog nastanka epidemije kazali su iz Zavoda za javno zdravstvo TK.

Od svih zaraženih, 70 posto su djeca do 6 godina starosti, a među zaraženima ima i onih do 50 godina života.

U međuvremenu, raste i broj zaraženih velikim kašljem. Do sada je 11 potvrđenih slučajeva na području Tuzlanskog kantona.

U Bosni i Hercegovini danas će biti pretežno oblačno vrijeme. Kiša će uglavnom padati na području Hercegovine, Krajine i jugozapadu Bosne. U većem dijelu Bosne lokalno može pasti malo kiše.

Vjetar umjeren do jak južnog i jugozapadnog smjera. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 12 i 19 stepeni Celzijusa.

U Sarajevu pretežno oblačno vrijeme. Povremeno može pasti malo kiše. Najviša dnevna temperatura zraka oko 16 stepeni.

Prema prognozama Federalnog hidrometeorološkog zavoda (FHMZ) BiH kiša će padati uglavnom u Hercegovini. U Bosni se tokom dana očekuje zahlađenje i kiša bi prelazila u susnježicu i snijeg. Na planinama sa snijegom. Vjetar slab do umjerene jačine, u Bosni sjeverozapadnog smjera, a u Hercegovini južnog smjera. Topliji dio dana u Bosni je u jutarnjim satima, zatim postupno zahlađenje. U Hercegovini bi se zadržalo toplo sa temperaturama od 8 do 14 stepeni.

U subotu umjereno do pretežno oblačno vrijeme. Ponegdje na jugu može pasti i malo kiše, a u centralnim i istočnim područjima i malo snijega. Jutarnja temperatura zraka većinom između -7 i -1, na jugu do 4, a najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između -3 i 3, na jugu do 7 stepeni.

Na području Zeničko-dobojskog kantona registrovan je prvi slučaj afričke svinjske kuge i to na imanju na području općine Žepče, u mjestu Goliješnica.

Kako nam je rečeno iz Kantonalne uprave za inspekcijske poslove ovo je ujedno prvi slučaj pojave ove bolesti na području kantona. Sve veterinarske službe (veterinarska inspekcija i ovlaštene veterinarske stanice) su aktivno uključene u provođenje propisanih mjera kontrole u cilju suzbijanja, ranog otkrivanja i sprječavanja širenja ove bolesti.

Afrička svinjska kuga (ASK) je virusna bolest od koje oboljevaju isključivo domaće i divlje svinje i nije opasna niti za ljude, niti za druge vrste životinja.

Smrtnost svinja kod ove bolesti može ići i do 100 posto i stoga predstavlja ozbiljan rizik za sektor svinjogojstva, populaciju divljih svinja i okoliš.

"Divlje i domaće svinje mogu se međusobno zaraziti direktnim kontaktom, posebno putem krvi zaražene svinje. Svinje se mogu zaraziti i konzumiranjem nedovoljno termički obrađenih proizvoda od svinjskog mesa, strvina ili napoja. Do zaraze može doći i indirektno, putem zagađenog alata i opreme (odjeća, obuća, noževi, prijevozna sredstva, i dr.)", kažu nam iz Kantonalne uprave za inspekcijske poslove ZDK.

ASK se manifestira različitim kliničkim znakovima. Obično se javlja gubitak apetita, ležanje i depresija, a svinje brzo i iznenada uginu. Rijetko se pojavljuju drugi klinički znakovi: potištenost, gubitak tjelesne težine, krvarenja na koži (vrhovi uški, rep, noge, grudna i trbušna regija), otežano kretanje i pobačaji krmača. Klinički znakovi se teže uočavaju u divljih svinja.

Od najvažnijih mjera preporučuju se: strogo pridržavanje propisa o označavanju, premještanju i prometu životinja, svi vlasnici svinja moraju osigurati da se domaće svinje drže na način kojim je u potpunosti onemogućen svaki direktan i indirektan kontakt domaćih svinja s divljim životinjama, zabranjeno je pašno držanje svinja i ispuštanje svinja na otvoreni prostor, osim ako se svinje drže u prostoru ograđenom dvostrukom ogradom, veterinaru je potrebno prijaviti svaku svinju koja pokazuju znakove bolesti, uginuća domaćih svinja i nađenih uginulih divljih svinja, obavezno je testiranje uzoraka organa uginulih domaćih i divljih svinja radi isključivanja ASK te vlasnici svinja moraju osigurati neškodljivo zbrinjavanje nusproizvoda nastalih tokom klanja svinja za vlastite potrebe u skladu s posebnim propisima.

(klix.ba)