Gradonačelnik Zenice Fuad Kasumović je danas u restoranu Trubadur u Zenici organizovao radni doručak sa predstavnicima medija. Rekao je da je ovaj grad stabilan uprkos pandemiji Covida 19 i da su ranije poduzeli sve potrebne mjere. U skorije vrijeme planira da promjeni sastav kantonalne vlade.

"Čekamo da CIK završi sa objavom zvaničnih podataka. Već do 15. ću podnijeti zahtjev za smjenu vlade. Predlažem da ovaj put žena bude premijerka. Moj prijedlog će biti Amra Mehmedić", istakao je Kasumović.

Naglasio je da želi i da više omladine bude u gradskom vijeću.

Gradonačelnik je rekao da je Zenica grad o kojem ima mnogo da se govori i piše.

"Molim vas da iz Zenice šaljete lijepe slike, jer se o ovome gradu ima mnogo toga lijepog reći i ispričati", zaključio je Kasumović.

(E.O./akta.ba)

Ljudi koji žive u oblastima gdje je rasprostranjen virus korona treba da uvijek nose maske u prodavnicama, na radnim mjestima i školama u kojima nije adekvatna ventilacija, saopšteno je danas iz Svjetske zdravstvene organizacije (SZO).

U saopštenju se navodi da, ukoliko ljudi ne mogu da održe fizičko rastojanje od najmanje metar u zatvorenom prostoru, uključujući djecu i učenike starije od 12 godina, treba da nose maske iako su te prostorije dobro provjetrene.

Prema navodima u saopštenju, maske treba nositi i napolju, ukoliko ne može da se održi fizčika distanca.

Portparol SZO Margaret Haris izjavila su da su ove preporuke među najvećim izmjenama u smjernicama za nošenje maski.

Radnici zdravstvenih službi mogu nositi maske N95 ukoliko su im dostupne kada se brinu o obljelim od kovida 19.

Kao rezultat kontinuiranog provođenja operativnih aktivnosti, Služba za poslove sa strancima je u posljednja tri mjeseca zbog nezakonitog ulaska ili boravka izrekla mjeru protjerivanja za 401 stranog državljanina sa zabranom ulaska i boravka u BiH.

Među njima su državljani Avganistana, Pakistana, Maroka, Bangladeša, Tunisa, Egipta, Alžira, Nepala i Turske.

Samo u novembru mjera protjerivanja izrečena je za 114 stranih državljana. Navedeni strani državljani su stavljeni pod nadzor u Imigracioni centar ili im je ograničeno kretanje na određeno mjesto do udaljenja sa teritorije Bosne i Hercegovine.

Služba je u posljednja tri mjeseca sa teritorije Bosne i Hercegovine udaljila 310 stranih državljana.

Uglavnom se radi o državljanima Pakistana, Avganistana, Maroka, Tunisa, Iraka, Bangladeša i Turske.

Stranim državljanima su prethodno izrečene mjere protjerivanja te su do udaljenja sa teritorije Bosne i Hercegovine boravili pod nadzorom u Imigracionom centru.

U istom periodu na osnovu Sporazuma o Readmisiji sa zemljama regije, 43 strana državljanina su vraćena u Srbiju, 18 stranih državljana vraćeno je u Crnu Goru, dok su četiri strana državljanina vraćena u Hrvatsku. Služba je samostalno ili u saradnji sa Međunarodnom organizacijom za migracije, u posljednja tri mjeseca u zemlje porijekla vratila 245 stranih državljana.

U toku mjeseca novembra udaljena su 92 strana državljanina sa teritorije Bosne i Hercegovine. Na osnovu Sporazuma o Readmisiji sa Srbijom, sedam stranaca je vraćeno u Republiku Srbiju, dok su po osnovu Sporazuma o Readmisiji sa Crnom Gorom, tri stranca vraćena u Crnu Goru. Služba je samostalno ili u saradnji sa Međunarodnom organizacijom za migracije u zemlje porijekla vratila 82 strana državljanina.

Od početka 2020. godine, Služba za poslove sa strancima registrovala je 15.520 migranata, što je za 46% manje u odnosu na isti period prošle godine kada je Služba registrovala 28.789 migranata.

U mjesecu novembru Služba je registrovala 937 migranata, što je za 26% manje u odnosu na mjesec oktobar ove godine kada je registrovano 1.267 migranata, čime se nastavlja trend smanjenja novopristiglih i registrovanih migranata u Bosni i Hercegovini. U privremenim prihvatnim centrima trenutno boravi 6.629 migranata.

(N.N.)

Ministarstvo finansija Zeničko-dobojskog kantona (ZDK) doznačilo je danas egzistencijalnu naknadu za mjesec septembar demobiliziranim braniteljima mlađim od 57 godina. Do sada je obrađeno 3.570 zahtjeva koji su uneseni u ISVDV sistem, a doznačena su sredstva u ukupnom iznosu od 586.436 KM, od čega je 35.766 KM isplaćeno korisnicima koji su naknadno uvedeni u pravo na naknadu.

Vršilac dužnosti premijera Mirnes Bašić izrazio je zadovoljstvo što je Vlada, uprkos padu prihoda usljed pandemije koronavirusa, uspjela osigurati sredstva za isplatu naknade, navodeći da je u ovogodišnjem budžetu Ministarstva za boračka pitanja za ovu namjenu predviđeno 5 miliona KM.

- U budžetu za 2021. godinu planirano je 8 miliona za isplatu egzistencijalne naknade. Očekujemo da će se broj zahtjev povećavati i da ćemo u konačnici iduće godine imati između 4 i 5 hiljada korisnika naknade - rekao je Bašić.

Vlada ZDK-a donijela je Uredbu o isplati egzistencijalne naknade u martu, njena primjena započela je od mjeseca maja, a do sada je ukupno isplaćeno pet naknada. Premijer Bašić najavljuje da će do kraja ove godine biti isplaćena još najmanje jedna naknada, a početkom iduće i preostale naknadeza 2020. godinu.

Uredbom je predviđeno da se na kraju svake kalendarske godine vrši kontrola obrađenih zahtjeva. Kako bi se smanjili troškovi i olakšao postupak provjere, resorno ministarstvo će tražiti od korisnika da dostave samo osnovne dokumente, dok će se sve druge provjere vršiti po službenoj dužnosti.

- Ministarstvo za boračka pitanja redovno će vršiti kontrolu obrađenih zahtjeva kako ne bi došlo do zloupotreba kod ostvarivanja prava i isplate naknada - rekao je Bašić.

Branitelji mlađi od 57 godina pravo na egzistencijalnu naknadu ostvaruju u kantonima, a stariji od 57 godina sa nivoa Federacije BiH. Pravo na naknadu imaju nezaposleni branitelji koji su od aprila 1992. do decembra 1995. u redovima Oružanih snaga BiH proveli najmanje 24 mjeseca, odnosno 12 mjeseci ako su postali branitelji kao maloljetnici ili šest mjeseci po stjecanju punoljetstva.

Iznos naknade utvrđuje se množenjem osnovice u iznosu od četiri KM sa brojem mjeseci provedenih u OSBiH.

Press služba ZDK

U sklopu zajedničke akcije Europola, Eurojusta, Interpola i nacionalnih centara za kontrolu intelektualnog vlasništva pod nazivom IOS, zatvoreno je 21.910 web lokacija koje nude nepostojeće ili krivotvorene proizvode za internet prodaju.

Operacija je izvedena u 26 zemalja širom svijeta, a među njima je i Bosna i Hercegovina, te susjedna Srbija i Albanija, piše Europol.

Zaplijenjeni su različiti proizvodi u vrijednosti većoj od 2,5 miliona eura - krivotvoreni farmaceutski proizvodi, piratski filmovi ili softveri, ilegalni prenos TV signala i muzike…

Među zaplijenjenim proizvodima bili su i kozmetički proizvodi (22.614), dodaci za mobilne telefone( 22.042), bočice parfema (69.657), odjeća (8.929)…

Ovo je 11. operacija u okviru operacije IOS, koja je započela 2014. godine, a sve u cilju da internet učine sigurnijim mjestom.

Inače, Europol u saradnji s EUIPO, provodi kampanju i za informiranje građana o rizicima i načinima kako se zaštititi od kupovine krivotvorenih proizvoda putem interneta, pod nazivom “Don’t F *** (ake)Up”.

(akta.ba)

U Žepču je jučer potpisan Zapisnik kojim se službeno kreće s izgradnjom autoceste kroz Žepče, na trasi koridora Vc, dionica  Nemila – Poprikuše,  (Željezno Polje, Mračaj i Golubinja).

Potpisivanju su prethodile faze uviđaja na licu mjesta, primopredaja i iskoličenje nekretnina koje su potpuno eksproprirane u svrhu izgradnje autoceste.

Potpisivanju su nazočili predstavnici Općine Žepče: pomoćnica općinskog načelnika Brigita Lovrić, voditeljica postupka Ivana Slišković, vještak geodetske struke Fikret Hadžić, predstavnici korisnika eksproprijacije JP "Autoceste F BiH" d.o.o. Mostar: Reuf Kadrić šef projekta, Edin Honić, inženjer za građenje – inženjer senior za trasu, Azem Zilić, šef Službe za imovinsko – pravne poslove Autocesta, te predstavnici nadzora IRD Engenieering s.r.l. : David Pratten i Milenko Malinović i predstavnik izvođača Cengiz Insat ve Sanayi Ticaret a.s Istanbul: Muamer Hajduk.

Ovom prilikom, općinski načelnik Mato Zovko je pozdravio sve prisutne, te izrazio zadovoljstvo što se kreće s izgradnjom autoceste preko područja Općine Žepče.

"20 km ove ceste prelazi preko naše općine, a pored koridora Vc, u Žepču će biti interregionalno čvorište autoputa Tuzla – Žepče. Izgradnjom ovih cesta Žepče će dobiti još bolju povezanost s cijelom BiH i šire", naveo je načelnik. Zaželio je sreću i što bolje uvjete rada izvođaču radova, nadzoru, te u ime cijele Općine Žepče zahvalio autocestama što su uzeli ovaj dio dionice da uđe u proces i krene s radovima.

Voditeljica  postupka je upoznala prisutne da je korisnik eksproprijacije JP Autoceste F BiH podneskom od 20.11.2020. godine zatražio primopredaju nekretnina potpuno ekspropriranih u svrhu izgradnje autoceste na koridoru Vc, dionica Nemila – Poprikuše.

Prisutni vještak geodetske struke je konstatirao da su na osnovu položenih Elaborata eksproprijacije, eksproprirane nekretnine u Golubinji, Mračaju i Željeznom Polju, prema naznačenim parcelama koje su sastavni dio Elaborata.

Predstavnik korisnika JP "Autoceste FBiH" d.o.o. Mostar je naveo da je pojas eksproprijacije iskolčen na terenu. Svi predmeti eksproprijacije su završeni osim u tri slučaja, ali to ne sprječava ulazak izvođača u posjed jer postoji rješenje Vlade  o dozvoli ulaska u posjed.

(akta.ba)

Novom odlukom od danas do 15. decembra, državljani trećih zemalja, uključujući Bosnu i Hercegovinu, mogu ući u Hrvatsku samo pod određenim uvjetima.

"Ti putnici mogu ući samo ako se radi o iznimkama sličnim kao i iz EU. Prekogranični radnici, zdravstveni djelatnici, učenici, pomorci i neodgodivi osobni razlozi, ali u tom slučaju moraju imati negativan PCR test", rekao je Tomislav Kufner, voditelj Službe za susjedne zemlje Uprave za granicu MUP-a RH.

U BiH se bliže praznici koji podrazumijevaju veću fluktuaciju ljudi, no u ovom trenutku nema najave dodatnog pooštravanja mjera na granicama. Naučna javnost u BiH ističe da je najispravnije mjere donositi u skladu s konkretnim podacima i aktuelnom epidemiološkom situacijom.

"Ovo su političke mjere koje je Hrvatska donijela, prvenstveno zbog broja novooboljelih i zbog potencijalnog preopterećenja njihovog zdravstvenog sistema. E to vam je ova igra i mačke i miša koju ja stalno spominjem koju mi igramo s virusom da spriječimo da taj virus postigne takve rezultate da dođe do potpunog kolapsa zdravstvenog sistema", rekao je Damir Marjanović, profesor genetike i bioinžinjeringa.

Stranci koji ulaze u BiH moraju imati predočen PCR test ne stariji od 48 sati. Bez negativnog nalaza PCR testa na koronavirus u Bosnu i Hercegovinu mogu ući državljani Crne Gore, Hrvatske i Srbije, kada ulaze direktno iz države čiji su državljani, kao i njihova maloljetna djeca i supružnici koji su državljani drugih zemalja.

Također i posada aviona, vozači i suvozači teretnih vozila, vozova i brodova u međunarodnom transportu, službe i timovi civilne zaštite, čelnici država, stranci koji tranzitiraju, maloljetni stranac čiji je roditelj državljanin Bosne i Hercegovine, kao i onaj koji je supružnik državljanina Bosne i Hercegovine.

Države koje ne traže posebne uvjete za ulazak bh. državljana su susjedna R. Srbija, Sjeverna Makedonija, Albanija, Turska, SAD i Brazil. Za Tursku morate imati dokument koji važi narednih šest mjeseci, za Ameriku vizu, a za Brazil je potrebno da uđete zračnim putem. Nažalost, države poput Španije i Italije ne dozvoljavaju ulaz strancima iz epidemiološki rizičnih zemalja kakvom smatraju BiH.

"U ovom trenutku u Italiju i Španiju je dozvoljen ulazak samo onima koji imaju dozvolu boravka i to uz obaveznu samoizolaciju nakon ulaska. Za razliku od Italije i Španije, Njemačka omogućava uz osobe s dozvolom boravka, ulazak i sezonskim radnicima u poljoprivredi, osobama koje imaju potrebe za važnikm poslovnim sastancima i dr", rekao je Nebojša Regoje, načelnik Кancelarije za odnose s javnošću Ministarstva vanjskih poslova BiH.

Na sličan način regulirane su i mogućnosti ulaska Austriju, što se može pronaći na veb-stranici Ministarstva vanjskih poslova koja se ažurira u skladu sa informacijama iz diplomatskih kanala. No, prilikom namjeravanog odlaska u inozemstvo najbolje je provjeriti aktuelne uvjete u diplomatsko-konzularnom predstavništvu ili organu koji vrši kontrolu ulaska zemlje koja je odredište putovanja.

(akta.ba)

Područnu školu u Potočarima kod Srebrenice pohađa oko 120 učenika iz povratničkih porodica. Uslovi za pohađanje nastave u školi nisu dobri, a učenicima nedostaju i knjige, prije svega obavezne školske lektire, javlja Anadolu Agency (AA).

Mladi profesor historije i uposlenik Memorijalnog centra Potočari - Srebrenica Ahmo Mehmedović u saradnji s uposlenicima Područne škole Potočari pokrenuo je akciju prikupljanja knjiga za učenike ove škole.

"Mene je kontaktirala učiteljica da pita imamo li određene naslove lektira u biblioteci Memorijalnog centra. Razgovarali smo i odlučili smo da pokrenem akciju na Twitteru i da pokušamo da prikupimo te naslove kako bi stalno bili dio biblioteke u školi u Potočarima", kaže Mehmedović, koji očekuje da će se mladi, odgovorni i humani ljudi uključiti u akciju.

On je poziv podijelio na društvenoj mreži Twitter znajući da će se mnogo mladih ljudi, odgovornih i humanih priključiti akciji i da će zajedno što skorije prikupiti potrebne naslove.

"Nadam se da će akcija biti uspješna i da ćemo ubrzo skupiti ove naslove i donirati biblioteci", ističe Mehmedović.

Prema riječima Mehmedovića, cilj je da se učenicima obezbjede lektire kako ne bi zaostajali s gradivom.

"Ukoliko neko želi, može predati i knjige koje nisu lektire s ciljem da se obogati biblioteka područne škole u Potočari. Ovo je adresa škole na koju mogu slati svoje knjige: JU OŠ "Prva osnovna škola" - Područna škola Potočari, Potočari bb Srebrenica 75430, a mogu se javiti i nastavnici Edisi Hrnjičić Mehmedanović putem Facebook profila", poručio je Mehmedović.

Neki od naslova lektira koje nedostaju djeci u Potočarima su "Dućan kod svrake" Sunčane Škrinjarić (10 komada), "Vezena torbica" Šime Ešića (11 komada), "Idi pa vidi" Stanislava Feminića (13 komada), "Djeca triju ulica" Nedžatija Zekerija (10 komada), "Plavi vjetar" Ivice Vanje Rorić (20 komada), "Jesen u gradu" Ismeta Bekrića, "Putovanje plave strijele" Giannija Rodarija, "Tiha rijeka djetinjstva" Alije Dubočanina, "Medin rođendan" Zehre Hubijar...