Rus Pjotr Levašov, koji važi za jednog od najozloglašenijih hakera u svijetu, priznao je da je kriv po američkim optužbama da je upravljao mrežom uređaja korištenih za krađu kompjuterskih podataka, distribuiranje neželjenih mailova i instaliranje štetnih programa, prenosi AP.

Levašov (36), koji je poznat i pod imenima Peter Levašov i Peter Severa, priznao je u srijedu u federalnom sudu u Hartfordu, Connecticut, da je kriv za zavjeru, prevaru elektronskim putem, krađu identiteta i druge optužbe, navodi američka agencija.

"Današnje priznanje krivice trebalo bi služiti kao nedvosmisleni podsjetnik svima onima koji koriste internet u nedozvoljene svrhe: FBI [Federalni istražni biro] će vas goniti bez obzira na to u kojoj zemlji živite i koliko je vremena potrebno da konačno budete uhapšeni. Idemo dalje i nijedan cyber kriminalac ne bi trebao mirno spavati", rekao je Bryan Turner, specijalni agent na čelu službe FBI-ja u New Havenu, Connecticut.

Trgovina ukradenim identitetima
Istražitelji su Levašova povezali s nizom moćnih "botnetova", odnosno umreženim kompjuterima koji mogu distribuirati milijarde neželjenih ili "spam" mailova.

Američki federalni zvaničnici su saopćili da je Levašov kontrolirao takve mreže - uključujući onu koja je "zarazila" najmanje 50.000 kompjutera - kako bi došao do elektronskih adresa, korisničkih imena i lozinki iz tih kompjutera i distribuirao kompjuterske viruse i druge štetne programe.

Tužitelji su saopćili da je Levašov, uz to, posredovao u forumima na internetu koji se koriste za prodaju i trgovinu ukradenim identitetima, kao i brojevima kreditnih kartica.

Levašov je uhapšen u aprilu 2017. godine, dok je bio na odmoru u Španiji.

Njegovo hapšenje je bilo jedno u nizu hapšenja ruskih cyber kriminalaca izvan Rusije u posljednjih nekoliko godina, pri čemu Rusija nema sporazum o ekstradiciji sa SAD-om, napominje američka agencija.

Ruske vlasti su pokušale spriječiti njegovo izručenje, ali je Levašov ipak prebačen u SAD u februaru, navodi AP.

(Al Jazeera)

Evropska komsija predložila je danas zemljama članicama uredbu koja predviđa prekid prakse pomjeranja sata u ljetnom i zimskom periodu.

Presjednik Evropske komisije Jean-Claude Juncker predstavio je prijedlog za ukidanje pomjeranja sata, prema kojem bi zemlje članice EU od 2019. godine prestale sa praksom ljetnog i zimskog računanja vremena, odnosno prešle na jedano vrijeme tokom cijele godine. Zemlje članice imaju rok do aprila 2019. godine da odaberu trajni izbor za računanje vremena, odnosno da li će to biti ljetni ili zimski.

One zemlje koje odaberu ljetno računanje vremena poljednje obavezno pomjeranje sata je 31. marta 2019. godine, dok će one zemlje koje trajno pređu na zimsko računanje vremena, to posljenji put učiniti 27. oktobra 2019. godine.

Da bi ovaj prijelog prošao potrebna je zvanična potvrda Vijeća Evrope i Evropskog parlamenta.

Evropska komisija nedavno je objavila i preliminarne rezultate online ankete o pomjeranju sata zbog prelazaka na ljetnje i zimsko računanje vremena u Evropi prema kojem se 84 posto učesnika ankete izjasnilo za ukidanje regulative o pomjeranju sata.

U anketi je učestvovalo 4,5 miliona ispitanika iz svih EU 28 zemalja, što je dosad najveći broj učesnika u bilo kojoj od javnih konsultacija pokrenutih od EK.

Od 1980-ih godina EU je postepeno uvodila zakonodavstvo koje su prihvatile članice složivši se da koordiniraju promjenu vremena na satovima u skladu s tim. Od 1996. godine svi Evropljani pomjeraju satove za jedan sat unaprijed posljednje nedjelje u martu i jedan sat unazad posljednje nedjelje u oktobru.

(ba.n1info.com)

Općina Tešanj objavljuje konačnu listu poslovnih planova u okviru projekata Podrška razvoju Start up ideja mladih u 2018. godini.

Ugovori za realizaciju najboljih ideja sa korisnicima će biti potisani u narednom periodu.

Čestitamo svim učesnicima, a naročito kandidatima koji su predloženi za podršku.

Konačnu listu možete pogledati ovdje

Europska nogometna asocijacija - UEFA planira uvesti novo klupsko natjecanje od 2021. godine, uz Ligu prvaka i Ligu Europe.

Za sada nije poznato u kom bi se formatu igralo, ali bi se proširio broj timova u Europi na ukupno 96, računajući novo natjecanje.

"Zeleno svjetlo je upaljeno, čeka se odobrenje. Sadašnji model treba modernizirati", rekao je dužnosnik UEFA-e i predsjednik Juventusa Andrea Agnelli.

On je na Skupštini Europske klupske asocijacije - ECA u Hrvatskoj istaknuo da prvo treba utvrditi kalendar natjecanja.

Ukinuti Intertoto i Kup kupova
"Potrebna je detaljna procjena postojećeg kalendara međunarodnih utakmica, prije predstavljanja novog modela nakon 2024. godine", zaključio je Agnelli.

UEFA je do 2008. godine imala tri natjecanja, kada je ukinut Intertoto kup.

Devet godina ranije ukinut je i Kup pobjednika kupova.

(Al Jazeera)

Danas se u Bosni i Hercegovini očekuje sunčano vrijeme uz malu do umjerenu oblačnost. U jutarnjim satima, a i prije podne sa maglom po kotlinama u centralnim i istočnim područjima Bosne. Vjetar slab do umjerene jačine sjevernog i sjeverozapadnog smjera. Najviša dnevna temperatura zraka većinom između 24 i 30, na jugu zemlje do 32 stupnja.

PROGNOZA VREMENA ZA 13.09.2018 (Četvrtak)., prije podne u Bosni i Hercegovini sunčano. U drugoj polovini dana umjereno povećanje oblačnosti sa zapada. U jutarnjim satima po kotlinama i uz riječne tokove moguća je magle ili niska oblačnost. Vjetar slab do umjerene jačine sjevernog i sjeveroistočnog smjera. Jutarnja temperatura zraka uglavnom između 10 i 15, na jugu zemlje od 15 do 19, a najviša dnevna temperatura zraka većinom između 25 i 31 stupanj.

PROGNOZA VREMENA ZA 14.09.2018 (Petak)., u Hercegovini pretežno sunčano vrijeme. U Bosni sunčanije prije podne. U poslijepodnevnim i večernjim satima mogući su lokalni pljuskovi u Bosni i u planinskim djelovima Hercegovine. Vjetar slab sjevernog i sjeverozapadnog smjera. Jutarnja temperatura zraka uglavnom između 10 i 16, na jugu zemlje od 15 do 19, a najviša dnevna temperatura zraka većinom između 26 i 31 stupanj.

PROGNOZA VREMENA ZA 15.09.2018 (Subota)., u Bosni i Hercegovini malo do umjereno oblačno i sučnačno vrijeme. Tokom dana, postupno povećanje oblačnosti. Krajem dana, nestabilno vrijeme sa kišom pljuskovima i grmljavinom. Jutarnja temperatura zraka uglavnom između 10 i 16, na jugu zemlje od 16 do 20, a najviša dnevna temperatura zraka većinom između 26 i 32 stupnja.

Nakon jučerašnje vijesti o mogućem poskupljenju brašna u BiH, dužnost nam je obavijestiti vas da Klas d.d. Sarajevo neće dizati cijene hljeba i ostalih pekarskih proizvoda i pored toga što je došlo do povećanja cijene pšenice. Imamo sasvim dovoljno zaliha pšenice i tržište koje pokrivamo je u tom smislu stabilno i sigurno od bilo kakavih poremećaja. S druge strane, zahvalni smo našim potrošačima na povjerenju koje nam pružaju.

Svjesni smo osjetljivosti pitanja i možemo kao lider mlinsko – pekarske industrije samo potvrditi naš, puno puta ranije ponovljen stav, da smo uvijek bili i da ćemo biti na strani naših potrošača.

Predstavnici demobilisanih boraca sa područja Federacije BiH za danas u 12 sati najavili su masovne proteste pred Parlamentom Federacije BiH.

Borci su od rukovodstva Parlamenta FBiH zahtijevali da do danas, 5. septembra, zakaže hitnu sjednicu oba Doma sa samo jednom tačkom dnevnog reda – Usaglašavanje amandmana na Zakon o demobilisanim borcima i članovima njihovih porodica.

Podsjećamo, oba doma Federalnog parlamenta usvojila su zakon, ali u različitim tekstovima.

Borci tvrde da će “zagorčati” život političarima, posebno u izbornoj kampanji, te da neće biti izbora ukoliko se ne donese zakon sa njihovim amandmanima, onako kako ga je usvojio Dom naroda entitetskog parlamenta.

Najavili su da će ispred zgrade Parlamenta FBiH ostati dok njihovi zahtjevi ne budu ispunjeni.

(fokus)

Danas će na jugu Hercegovini preovladavati pretežno vedro, a u ostatku naše zemlje pretežno oblačno vrijeme. Tokom poslijepodneva postepeno smanjenje oblačnosti. U prvom dijelu dana ponegdje u Bosni sa slabom kišom, a poslije podne slab lokalni pljusak na sjeveru i sjeveroistoku Bosne. Vjetar slab do umjeren zapadni i sjeverozapadni. Dnevne temperature od 19 do 25, u Hercegovin do 28 °C.

U četvrtak, 06.09.2018., u većem dijelu zemlje će preovladavati sunčano vrijeme uz malu do umjerenu oblačnost. Prije podne pretežno oblačno se prognozira u centralnim i istočnim područjima Bosne. Vjetar slab sjevernog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka uglavnom između 10 i 14°C, na jugu zemlje od 14 do 18°C. Najviša dnevna temperatura zraka većinom između 22 i 27°C, na jugu zemlje do 30°C.

U petak, 07.09.2018., u Bosni i Hercegovini prije podne će preovladavati pretežno sunčano vrijeme. U jutarnjim satima po kotlinama u Bosni je moguća magla i niska naoblaka. Od sredine dana prema večernjim satima u većem dijelu zemlje su mogući lokalni pljuskovi i slaba grmljavina. Vjetar slab zapadnog i jugozapadnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka uglavnom između 10 i 15°C, na jugu zemlje do 18°C. Najviša dnevna temperatura zraka između 24 i 30°C.

U subotu, 08.09.2018., u Bosni i Hercegovini umjereno do pretežno oblačno i nestabilno vrijeme sa pljuskovima i grmljavinom. U Bosni padavina će biti i prije podne, a u Hercegovini u drugoj polovini dana. Vjetar slab sjevernog i sjeverozapadnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka uglavnom između 12 i 16°C, na jugu zemlje do 19°C. Najviša dnevna temperatura zraka većinom između 21 i 26°C, na jugu zemlje do 29°C.

Porezna uprava FBiH objavila je pregled poreznih obveznika sa iznosom duga po osnovu poreza, doprinosa, taksi i drugih naknada preko 50.000,00 KM, prema evidencijama kantonalnih poreznih ureda, na dan 30.06.2018. godine koji ukupno iznosi 2,4 milijarde KM.

Poslovni portal Akta.ba donosi pregled dugovanja po gradovima gdje se mogu vidjeti vrtoglavi iznosi poreznih dužnika, hroničnih gubitaša, čije neplaćene obaveze godinama gomilaju.

Prema raspoloživim podacima, najveće neplatiše, posebno kada je riječ o doprinosima, su državna javna preduzeća, preduzeća u stečaju a potom društva ograničene odgovornosti.

Najveći dužnik u Usori - Kantonalni porezni ured Zenica je Društvo za građevinske usluge "GERUST UND FASSADENBAU" DOO sa dugom od 948.979,42 KM

Ukupni dug poreznih dužnika za Usoru je 2.088,938,03 KM.

Kompletnu listu dužnika za Usoru pogledajte u nastavku.

Zbog poskupljenja pšenice u regionu, u RS-u će biti povećana cijena brašna početkom septembra, poručuju mlinari.

Vreća od 25 kilograma bit će skuplja za oko jednu i po marku. Ako cijena pšenice i dalje bude rasla, brašno, kao i pekarski proivodi dodatno će poskupjeti.

Ovogodišnja pšenica je lošeg tehnološkog kvaliteta i 70 posto roda završilo je u stočnoj hrani.

Nedostatak kvalitetne pšenice glavni je razlog što je od žetve do danas ova žitarica poskupjela za 20 posto, što će dovesti i do poskupljenja brašna. Mlinari već prave kalkulacije.

“Trenutna cijena pšenice na mađarskom tržištu je 200 eura po toni, a pamtimo godine kada je ta cijena iznosila 286 eura. U godinama koje su bile klimatski slične kao ova, za očekivati je da dođe do daljeg rasta cijena pšenice”, rekao je Zoran Kos, predsjednik Odbora mlinara u Privrednoj komori RS.

Bijeljinski Žitopromet još nije povećao cijene brašna i pekarskih proizvoda, jer ima zalihe pšenice, ali uskoro će pšenicu nabavljati iz Srbije gdje je trenutna cijena 170 evra po toni. Srazmjerno će povećati i cijene proizvoda.

“Vreća brašna od 25 kilograma tipa 500 košta 14,25 KM sa PDV-om, na taj iznos dodavamo 10-15 posto, i na taj način dobijemo konačnu cijenu”, pojašnjava Tomo Nestorović, direktor AD “Žitopromet” Bijeljina.

Sličnog stava su i semberski pekari. Poručuju da se cijena hljeba nije mijenjala od 2008. godine ali i da će se poskupljenje brašna odraziti na cijene pekarskih proizvoda.

“Mi ćemo pokušati da pratimo taj tempo i 10 do 15 odsto da poskupimo naše proizvode. Trenutno cijena vekne hljeba se kreće oko jedne KM”, istakao je Radenko Pelemiš, predsjednik Udruženja pekara Bijeljina.

Nova cijena vekne hljeba od 600 grama bit će od 1,10 do 1,20 KM, kaže Pelemiš. Građani nisu iznenađeni.

Do kraja godine moguća su i nova povećanja cijene pšenice, čak i do 50 posto, kažu mlinari, jer na tržištu nema dovoljno kvalitetne pšenice.