Danas će u našoj zemlji preovladavati oblačno vrijeme sa kišom i susnježicom u Bosni i kišom u Hercegovini. U područjima iznad 700 m sa snijegom. Prestanak padavina krajem dana i u večernjim satima. Očekivana količina padavina od 2 do 10, lokalno do 20 l/m2. Vjetar u Bosni slab do umjeren sjeverni i sjeveroistočni, a u Hercegovini umjerena bura. Dnevne temperature od 1 do 6, na jugu od 9 do 13 °C. 

U četvrtak 16.11.2017., oblačno vrijeme sa kišom, a na planinama sa susnježicom i snijegom. Postepeni prestanak padavina tokom poslijepodneva ili u večernjim satima. Vjetar u Bosni slab sjeverni i sjeveroistočni, a u Hercegovini slaba do umjerena bura. Jutarnje temperature od -2 do 4, na jugu od 6 do 10, a dnevne od 2 do 8, na jugu od 10 do 15 °C.

U petak 17.11.2017., u Hercegovini i na jugozapadu Bosne pretežno sunčano, a u ostalim područjima oblačno vrijeme. U Bosni je ponegdje moguća povremena i slaba rosulja. Jutarnje temperature od -1 do 5, na jugu od 6 do 10, a dnevne od 3 do 9, na jugu od 12 do 16 °C.

U subotu 18.11.2017., u Hercegovini jutro sunčano uz postepeno naoblačenje prije podne. U Bosni oblačno vrijeme sa kišom. U Hercegovini padavine u večernjim satima.U područjima iznad 900 m, krajem dana, kiša će preći u susnježicu i snijeg, Jutarnje temperature od 1 do 7, na jugu od 6 do 10, a dnevne od 3 do 9, na jugu od 11 do 16 °C.

U nedjelju 19.11.2017., oblačno vrijeme u Hercegovini sa kišom, a u Bosni sa susnježicom i kišom. Poslije podne i u večernjim satima prestanak padavine i ravedravanje u Hercegovni, Posavin i Krajini. Jutarnje temperature od -3 do 3, na jugu od 4 do 9, a dnevne od 2 do 8, na jugu od 9 do 14 °C.

Dvanaest pacijenata oboljelih od bruceloze smješteno je na Odjelu za infektivne bolesti Kantonalne bolnice u Zenici, gdje se oporavljaju. Poljoprivrednici upozoravaju da ova bolest hara i na drugim područjima. Oboljeli nisu samo s područja Zeničko- dobojskog kantona, već i sa Srednjobosanskog, rekao je Ednan Drljević, načelnik Odjela.
Bruceloza je bolest uzrokovana mikroorganizmima iz roda Brucella, a dobija se u kontaktu sa zaraženim ovcama i drugom stokom. Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrenika Federacije BiH, tvrdi da trenutno ima slučajeva i u drugim područjima, navode Nezavisne.

O brucelozi se šuti
"Ova bolest hara. Imam informacije da se bruceloza javila i na području Čapljine (Bivolsko polje) i u Hercegovini, ali nadležni kriju te informacije, kao i žarišta", tvrdi Bićo.
Da je desetak ljudi hospitalizovano zbog simptoma bruceloze, potvrdio je i Sedin Biogradlija, predsjednik Saveza poljoprivrednih proizvođača ZDK.

Prenosi se direktnim kontaktom
"Nakon što se smjeste u bolnicu, Kantonalnoj upravi za veterinarske inspekcijske poslove se po automatizmu šalju podaci, koja onda ide na lice mjesta i pronalazi žarište", pojašnjava Biogradlija, dodajući da se bruceloza prenosi direktnim kontaktom sa životinjom, nikako putem zraka.
Poljoprivrednici navode da su snažne kontrole kada je u pitanju ovo oboljenje, ali da se sporadična žarišta dešavaju s vremena na vrijeme zbog nekontrolisanog prometovanja nakupaca životinjama.
Zlatko Jusufhodžić, direktor Veterinarskog zavoda Bihać, koji kontroliše više kantona, kaže da će ovog oboljenja uvijek biti te da je najbitnije da se u BiH uspješno drži pod kontrolom. Prema riječima Željka Sladojevića, direktora Veterinarskog instituta RS "Dr Vaso Butozan", dijagnostikovani su pozitivni slučajevi bruceloze kod koza, ovaca i goveda u prethodnom mjesecu.

Nekoliko desetina vlasnika i direktora auto-škola iz Zeničko-dobojskog kantona okupilo se jučer u Zenici nezadovoljno funkcionisanjem sistema polaganja ispita za vozače svih kategorija motornih vozila.

Iako je najavljena protestna vožnja, zbog dogovora o formiranju zajednickog tijela Ministarstva i vozača odustalo se od te namjere i dogovoreni dalji koraci.

(zenicablog.com)

U četvrtak 9. novembra 2017. godine muftija zenički doc. dr. Ejub ef. Dautović u svom uredu u Zenici primio je imame Medžlisa Islamske zajednice Maglaj na čelu sa glavnim imamom Nevres ef. Hodžićem.

Glavni imam i imami upoznali su muftiju o trenutnom stanju vjerskog života na području MIZ Maglaj, o aktivnostima koje se provode u džematima, o problemima sa kojima se susreću imami u svom radu i mogućnostima unaprjeđenja aktivnosti posebno u segmentu mektebske nastave.

Muftija zenički zahvalio se glavnom imamu i imamima na njihovom predanom radu i odgovornosti, na postignutim rezultatima u prethodnom periodu, a posebno na projektu jedinstvene i centralizirane članarine.

Oko tristo hidroelektrana planira se graditi na rijekama Bosne i Hercegovine. Iako su ekonomske koristi tih projekata upitne, oni svakako prijete nacionalnom nasljeđu, kaže za Akta.ba potpredsjednik Centra za životnu sredinu Viktor Bjelić.

Dodaje da stotine divljih rijeka imaju svoju veliku ekološku vrijednost i važnost za vodosnabdijevanje, održivu poljoprivredu i turizam.

Napominje da se Bosna i Hercegovina nalazi među zemljama sa najvećim biodiverzitetom u Europi i dom je mnogih endemičnih vrsta. BiH je također, jedna od rijetkih preostalih europskih zemalja gdje se mogu naći divlji i prirodni vodeni tokovi.

No, ovoj raznolikosti i prirodnim ljeporama su prijetnja upravo elektrane. Naime, prema UNECE ocjeni efikasnosti životne sredine, razvoj energetskog sektora baziranog na hidroelektranama je druga glavna prijetnja biodiverzitetu u Bosni i Hercegovini.

Hidroelektrane imaju snažan uticaj na životnu sredinu, uključujući uništavanje riječnih kanjona i staništa zbog značajnih promjena u hidrološkom režimu.

Negativni ishodi prevazilaze koristi koji se dobivaju na ekonomskom nivou.

“Turistički potencijal i ekonomske posljedice u velikoj mjeri su potcijenjeni od strane vlasti u BiH, iako se turizam konstantno povećava. U 2015. godini Bosna i Hercegovina je premašila milijun dolazaka i nastavila rast u 2016. godini, pri čemu je evidentirano 1.148.530 dolazaka. Svjetska turistička organizacija tvrdi da će Bosna i Hercegovina pokazati treću najveću stopu rasta turizma na globalnom nivou između 1995. i 2020. godine. Prema svjetskom ekonomskom forumu, međunarodni turizam zabilježi prihode od 660 milijuna dolara i rezultira stvaranjem više od 21.000 radnih mjesta. S druge strane, razvoj hidroenergije je snažno subvencioniran, a broj radnih mjesta je dosta upitan”, navodi Bjelić.

TREBA LI NAM ZAISTA HIDROENERGIJA?

Dodaje da naša zemljaposjeduje značajne resurse za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, ali da danas hidroelektrane predstavljaju glavni izvor energije, dok su ostali obnovljivi izvori ostaju u velikoj mjeri neupotrebljeni.

”Teoretski hidroenergetski potencijal u BiH iznosi oko 99,256 GWh / god., dok je teoretski potencijal solarne energije oko 677,000 puta veći. To znači da u BiH iznosi 67.200 TWh što u potpunosti prelazi ukupnu potrošnju energije u zemlji”, navodi on.

Napominje da nekontrolirani bum hidroelektrana pogađa desetine lokalnih zajednica te da su neki od njih već podigle svoj glas i postali tzv. “Čuvari rijeka”. Ovi civilni zaštitnici suočeni su sa moćnim ekonomskim interesima, ali i lošim radom državnih organa koji promoviraju privatne interese umjesto da obrane javni.

KORIST OD EKSPANZIJE RIJEKA IMAJU SAMO INVESTITORI

Bijelić upozorova također da ekspanzija izgradnje hidroelektrana u BiH predstavlja tehnologiju iz prošlog vijeka od koje već odustaju mnoge europske zemlje poput Njemačke, Austrije itd., koje uklanjanju brane sa svojih rijeka i vraćaju njihove tokove u prvobitno stanje.

Po njegovim riječima od sadašnjeg trenda izgradnje hidroelektrana u BiH jedinu korist imaju investitori budući da im se investicija po osnovu dobijene koncesije isplati već za 5-7 godina i nakon toga ostvaruju čist profit, dok je daljnji efekat negativan i za građane i za državu.

Navodi također da su prilikom posjeta pojedinim lokaliteta zatekli ogromnu devastaciju prirodnih korita, staništa pojedinih vrsta riba i uništavanje tokova njihove prirodne migracije.

Na pojedinim područjima čak je i putem postavljenih senzora otkrivena nenajavljena posjeta učesnika nedavne novinarske turneje za posjetu rijekama, te su sadašnji korisnici – koncesionari tih lokaliteta puštanjem vode, pokušali prikazati stanje prirodnijim, odnosno drugačijim od onoga kako se trenutno upravlja tim lokalitetima.

(akta.ba)

U drugoj polovini dana naoblačenje sa juga koje će u Hercegovini od poslijepodnevnih sati prema kraju dana usloviti slabu kišu. U noći na subotu slaba kiša se očekuje u centralnim i istočnim područjima Bosne. Vjetar slab, uglavnom južnog i jugoistočnog smjera. Na sjeveru zemlje vjetar istočnog i sjeveroistočnog smjera. Najviša dnevna temperatura zraka većinom između 9°C i 14°C, na jugu zemlje do 16°C. 

U subotu, 11.11.2017., u Bosni i Hercegovini pretežo oblačno vrijeme. Prije podne lokalno slaba kiša u centralnim i istočnim područjima Bosne. U Hercegovini i jugozapadu Bosne tokom cijelog dana slabiji kratkotrajni lokalni pljuskovi. Vjetar slab, većinom južnog i jugoistočnog smjera. Na sjeveru zemlje vjetar istočnog i sjeveroistočnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka uglavnom između 3 i 8°C, na jugu zemlje do 10°C. Najviša dnevna temperatura zraka između 9 i 15°C.

U nedjelju, 12.11.2017., u Bosni i Hercegovini pretežno oblačno vrijeme. Od poslijepodnevnih sati prema kraju dana se očekuju se pljuskovi u Hercegovini i jugozapadu Bosne. Jače naoblačenje sa sjevera se prognozira u noći na ponedjeljak i usloviće obilnije padavine i zahlađenje. Vjetar umjerene jačine južnog smjera. Od poslijepodnevnih sati su mogući i jaki udari juga. Najniža jutarnja temperatura zraka uglavnom između 4 i 9°C, na jugu do 11°C. Najviša dnevna temperatura zraka između 12°C i 17°C.

U ponedjeljak, 13.11.2017., u Bosni i Hercegovini oblačno sa jačim padavinama. Prognozira se između 20 i 40 litara po metru kvadratnom, u Hercegovini lokalno i do 60 litara. Prije podne u nizinama većinom kiša ili susnježica. Snijeg iznad 700 metara nadmorske visine. Od poslijepodnevnih sati prema kraju dana, padom temperature zraka, snijeg ili susnježica se očekuju u nizinama u zapadnim, centralnim i istočnim područjima Bosne. U Hercegovini i cijelom sjeveru zemlje bez snijega. Sa dolaskom hladne zračne mase već ujutro vjetar u Bosni mijenja smjer na sjever umjerene jačine, izgledni su lokalno i jaki udari vjetra. U Hercegovini prije podne umjereno jako jugo, koje će u drugoj polovini dana promijenuti smjer na sjever. Maksimalna temperatura zraka je ujutro, od 2°C u Krajini i zapadu Bosne do 10°C na istoku i prije podne u Bosni temperatura zraka će opadati. U Hercegovini temperatura zraka između 10 i 15°C, poslije podne u opadanju.

U utorak, 14.11.2017., prestanak padavina ujutro u Krajini i sjevernim područjima Bosne. Snijeg tokom dana u centralnim i istočnim područjima, prije podne i na zapadu. Na sjeveroistoku Bosne kiša. U Hercegovini većinom kiša, na planinama snijeg. Prognozirana količina padavina se kreće između 5 i 15 litara po metru kvadratnom. U Hercegovini, jugozapadu i zapadu Bosne jak vjetar sjevernog smjera. U ostatku zemlje vjetar je umjerene jačine sjevernog smjera. Temperatura zraka u Bosni u nizinama između 0 i 5°C, na planinama i do -10°C. Temperatura zraka u Hercegovini između 5 i 9°C.

Završeno je asfaltiranje puta Rastoke u MZ Jelah u dužini od cca 1000 metara.
Projekat su finansirali Direkcija za ceste ZDK i Općina Tešanj.
Izvođač radova je firma Dobojputevi d.d. Doboj Jug.

Obavještavaju se studenti, djeca pripadnika boračkih populacija sa područja općine Tešanj, da je Ministarstvo za boračka pitanja ZDK u ponedjeljak, 6.novembra 2017. godine u dnevnom listu Oslobođenje objavilo konkurs za dodjelu stipendija studentima – braniocima i članovima njihovih porodica za studijsku 2017/2018 godinu. Konkurs za dodjelu stipendija ostaje otvoren 20 dana od dana objavljivanja. Tekst Konkursa postavljen je na oglasnoj ploči Općine Tešanj, te dostavljen boračkim udruženjima.
Sve informacije vezane za Konkurs mogu se dobiti u Službi za boračko-invalidsku zaštitu i opću upravu Općine Tešanj, kancelarija br: 2, šalter sala Općine ili na telefon broj 032/650-022 lokal 119.

Konkurs možete pogledati ovdje
Zahtjev možete preuzeti ovdje
Obrazac izjave možete preuzeti ovdje


POMOĆNIK OPĆINSKOG NAČELNIKA
Sabahudin Omerbašić, profesor

Većina današnjih ‘gastarbajtera’ iz BiH u Evropi se lakše ili teže snađe i prilagodi životu u novoj zemlji i novom okruženju. Ali ekonomska migracija, kako pokazuje naša reportaža, nije uvijek rješenje – i ne za sve…

Ne prestaju valovi ekonomske migracije iz BiH. Samo u posljednje četiri godine je prema podacima Unije za održivi povratak i integracije iz BiH “trbuhom za kruhom” otišlo 151.100 bosanskohercegovačkih državljana. Dakle, jedan cijeli Mostar i Široki Brijeg – zajedno.

No, ne uspiju svi, a njihov povratak u domovinu, “okrunjen” neuspjehom, u većini slučajeva se smatra svojevrsnim porazom. I hiljade Hercegovaca u posljednje tri godine se “upisalo” u ekonomsku migraciju, no za Matea Z. i Ivana B. to je bilo, kako kažu, životno razočarenje.

”Nemoguće mi je bilo živjeti od konobarske dnevnice od 25 KM, ali nakon što sam se vratio iz Karlsruhea prije nekoliko mjeseci i jedva skuckao za povratnu kartu za autobus, sada mi to nije najveća tragedija. Najgore su mi bile šale na moj račun tipa ‘kako se snašao ovaj ili onaj, a ja, eto nisam’”, priča mladi Mateo za DW. Ne želi fotografiranje, a ne želi ni objavu prezimena jer je još uvijek “sve friško”.

Da, put u Njemačku još mu je u svježem, neugodnom sjećanju. Nije postao još jedan ekonomski migrant u moru njih iz BiH.

“Mjesec dana sam tražio dobar posao. Bilo je svega. Prao sam suđe po restoranima do zore, jedva plaćao stančić koji sam dijelio s još dvojicom. Bio sam stalno premoren. Nisam imao šanse za ozbiljnije zaposlenje bez znanja njemačkog jezika, a ono što zaradim davao sam za stanarinu i hranu. Bio je to pasji život. Gore mi je bilo nego kod kuće”, priča o svom iskustvu ovaj Mostarac.

Izbor između dva zla

Kako kaže, gore od takvog života bilo mu je suočavanje s odlukom da se mora vratiti kući ili bi mogao lako završiti na ulici i bez ikakvog novca. Ali, morao je prelomiti.Porodica ga je pozivala da se vrati, govorili su mu da će biti posla i kod kuće, ali on je strepio od “sramote neuspjeha”. “A najgore mi je bilo”, kaže, “priznati da nisam uspio. Bilo me sramota vratiti se, a trebalo je i pretrpjeti zadirkivanja od prijatelja”.Sada radi svoj stari posao, ali i – ide na kurs njemačkog jezika. “Ići ću sigurno odavde opet u Njemačku. Sada znam više i ići ću na sigurno. Jest da je kod kuće, ali ne mirim se s preživljavanjem”, zaključuje on.

Noćni čuvar za 1.600 eura

Za razliku od njega, njegov zemljak Ivan B. pomirio se s povratkom iz Münchena prije samo nekoliko dana. On je oženjen i otac dvoje male djece. Njegova primanja nisu bila dostatna za život kakav je želio osigurati svojoj porodici i to uprkos dobrom radnom mjestu u jednom od javnih poduzeća.Ivan je napustio posao, spakovao kofere i zaputio se u München. Porodični plan je bio dolazak supruge s djecom kada se snađe i početak novog, boljeg života u zemlji u kojoj je penziju nekada mukotrpno radeći zaradio i njegov otac.

Ali, ispostavilo se da su ovi planovi bili samo pusti snovi. “Ovdje sam imao plaću od 1.200 KM, a u Njemačkoj kao noćni čuvar zarađivao sam oko 1.600 eura. To je bilo ispod svakog očekivanja i dolazak supruge i djece nije se uopće mogao uzeti u obzir. Preskupo smo svi plaćali našu odvojenost za tako mali novac. I odlučio sam se vratiti”, govori o svojoj kratkotrajnoj gastarbajterskoj avanturi.

On ne pomišlja na povratak u Njemačku, ali niti bilo gdje. Kaže da se više nikada ne želi razdvojiti od obitelji kako je nekada bio razdvojen i njegov otac. Samo zbog razumijevanja poslodavca može se vratiti na posao i nastaviti prijašnji život.”Ne mogu ovo doživjeti kao trijumf. Razočaran sam, možda i zbog toga što imam solidan posao i nije mi došlo ‘do grla’. A, tu su još i djeca – nisam bio spreman za odvojenost kao što su to bili naši roditelji nekada”, zaključuje on svoju priču koja na kraju na neki način ipak ima svoj “happy end”.

(dw.de)