A.A.

A.A.

Od 1996. do 2016. godine broj građana koji su se odrekli bh. državljanstva u korist onog drugih zemalja drastično se povećava. Naime, 1996. bh. državljanstva odreklo se šest osoba, dok je lani taj broj iznosio čak 4.270.

U Ministarstvu civilnih poslova BiH kažu da se iz neformalnih razgovora s osobama koje se odriču državljanstva saznaje da su najčešći razlog za odricanje od bh. državljanstva pravo na posjedovanje nekretnina u drugim državama, olakšano putovanje, lakše studiranje u inozemstvu i sigurniji i ravnopravniji status.

NOVI ZAKON

“U najvećem broju slučajeva odricanje se vršilo radi stjecanja državljanstva Njemačke, Austrije, Slovenije, Norveške, Danske, Češke, Srbije, Hrvatske, Crne Gore. U međuvremenu je Danska donijela novi zakon prema kojem se za njihovo državljanstvo nije potrebno odreći nekog drugog”, napominju u Ministarstvu, dodajući da BiH ima sporazum o dvojnom državljanstvu sa Švedskom, Srbijom i Hrvatskom.

Sociolog Srđan Vukadinović izražava zabrinutost i zbog sve većeg broja mladih koji odlaze na studiranje u inozemstvo. Ističe da je tokom prijemnih ispita vidno da veliki broj studenata upisuje fakultet u BiH s namjerom da školovanje nastavi vani, najčešće u Austriji, koja je, napominje, postala pomodarstvo kada se govori o školovanju.

“Razlog odlaska mladih leži i u činjenici da mnoge visokoškolske ustanove u BiH prati loš glas, pa svoju akademsku karijeru žele graditi u drugim zemljama. Sutra će otići još više mladih, a kada završe školovanje tamo, teško je očekivati da će se vratiti, jer ovdje im je egzistencija neizvjesna”, pojašnjava sociolog.

UCJENA DRUGIH

Dodaje da je sasvim izvjesno da će se oni odreći državljanstva BiH kako bi dobili drugo.

“To je svojevrsna ucjena drugih zemalja. Traže da se neko odrekne svoje domovine. Mnogi će to uraditi u trci za egzistencijom, ali to je duboko nehuman i nemoralan čin od zapadnih zemalja. Poznato je da ljudi koji odu u druge zemlje ostaju tradicionalno vezani uz svoju, a pasoš i državljanstvo su im veza sa zemljom iz koje odu”, konstatira on, ističući da prije svega Austrija i Njemačka zbog velikog priliva našeg stanovništva ne bi trebale uvjetovati odricanjem od državljanstva.

(akta.ba)

Direktor za saradnju u Ambasadi Švicarske Barbara Dätwyler Scheuer sa saradnicima posjetila je danas Općinu Tešanj kako bi prisustvovala radionici u okviru MEG projekta – Unapređenje građanskog učešća u procesima donošenja odluka na lokalnom nivou. Ovom prilikom, direktorica se srela i sa Općinskim načelnikom kako bi razgovarali o aktuelnim projektima Vlade Švicarske, a koji se realizuju u Tešnju.

Općina Tešanj je odabrana u dva višegodišnja projekta koja finansira Vlada Švicarske – Unapređenje razvoja lokalne samouprave i Jačanje uloge mjesnih zajednica.

Unapređenje razvoja lokalne samouprave (MEG) odnosi se na zaštitu okoliša, unapređenje privrednih zona, sektora finansija, upravljanje vodama, te saradnju sa privatnim sektorom u svrhu podrške otvaranju novih radnih mjesta.

Drugi projekat, Jačanje uloge mjesnih zajednica ima za cilj jačanje institucije MZ, ljudskih kapaciteta, unapređenje usluga na nivou mjesne zajednice, uključivanje socijalno isključenih kategorija, veće učešće javnosti u planiranju investicija i usaglašavanju prioriteta. Kroz ovaj projekat, već je kao vid poticaja lokalnom razvoju, dodijeljena IT oprema, asfaltirani putevi, izgrađene tribine na sportskim terenima.

Danas u Bosni i Hercegovini prije podne sunčano vrijeme uz malu do umjerenu oblačnost. U drugoj polovini dana se očekuje umjeren razvoj oblačnosti u Hercegovini, Krajini, zapadnim, centralnim i istočnim područjima Bosne. U planinskim područjima moguć je i kratkotrajni pljusak. Vjetar slab promijenljivog smjera. Jutarnja temperatura zraka uglavnom između 11 i 15, na jugu od 17 do 21, a najviša dnevna temperatura zraka većinom između 29 i 34, na jugu i sjeveru zemlje do 36 stupnjeva. 

U četvrtak 20.07.2017., sunčano i vruće. Tokom poslijepodneva, umjeren razvoj oblačnosti, ponegdje u centralnim i istočnim područjima Bosne može usloviti pljusak kiše. Vjetar, slab do umjeren, uglavnom zapadni i jugozapadni. Jutarnje temperature od 13 do 19, na jugu od 21 do 26, a dnevne od 31 do 37 °C.

U petak 21.07.2017., sunčano i vruće. Tokom poslijepodneva, umjeren razvoj oblačnosti, ponegdje u planinskim područjima centralne i juguzapadne Bosne može usloviti pljusak kiše. Jutarnje temperature od 13 do 19, na jugu od 20 do 26, a dnevne od 32 do 38 °C.

U subotu 22.07.2017., sunčano i vruće. Prema kraju dana i u večernjim satima na sjeveru i sjeveroistoku Bosne su mogući pljuskovi i grmljavina. Jutarnje temperature od 15 do 21, na jugu od 22 do 27, a dnevne od 32 do 38 °C.

U nedjelju 23.07.2017., sunčano i vruće. Poslije podne, uz naoblačenje, u većem dijelu Bosne sa pljuskovima i grmljavinom. Jutarnje temperature od 16 do 22, na jugu od 22 do 27, a dnevne od 30 do 36 °C.

Posljedice najveće afere u historiji Volkswagena na svojoj koži će iskusiti i konkurencija, posebno ona čiji se asortiman jako oslanja na dizelsku ponudu. Uslijed medijskog linča na dizelaše praćenog najavama o raznoraznim zabranama daje prve efekte: prodaja dizelaša je u značajnom padu.

Tako je na njemačkom tržištu u martu nakon dugog razdoblja prevlasti dizelski segment pao u drugi plan. Udio dizelaša je iznosio 40%, dok je u istom razdoblju lani bio na razini od 45,8%, piše Automotive News. Na razini Evrope, udio dizelaša u prodaji pao je s 50 na 46%. U postotku možda ne zvuči puno, ali radi se o hiljadama automobila koji stoje na lageru, piše Index.hr.

“U okolini gdje prijete zabranama, ljudi koji najčešće koriste automobile u urbanim područjima neće kupitidizelaša ni pod kojim uslovima, bez obzira na to što tvrdili proizvođači po pitanju čistoće ispušnih plinova”, komentira situaciju Tobias Ulbrich, stručnjak saobraćajnog prava.

Gradonačelnici Pariza i Atene već su najavili zabranu ulaska dizelašima od 2025. godine, a velika je vjerovatnost da će Stuttgart od iduće godine zabraniti ulazak dizelašima starijim od tri godine. München će idući uvesti zabranu, a London će pak uvesti dodatnu taksu od 10 GBP za sve dizelaše koji ne zadovoljavaju Euro 4 normu.

Brojni su se proizvođači našli u problemima. Većina evropskih kompanija je proteklih godina nastojala štedljivijim dizelašima i downsizingom smanjiti CO2 emisije svojih gama kako bi 2020. godinu i strožu regulativu koja dopušta 95 g CO2/km. Međutim, sada su u igru ušle emisije NOx čestica, koje su glavna boljka inače i do 20% štedljivijih dizelaša. Stoga će se opet morati mijenjati strategija poslovanja.

Dobar primjer je Peugeot s najmanjom CO2 emisijom u gami, a koji u prodaji ima značajan udio dizelaša. U Evropi najveći udio dizelaša među premium brendovima ima BMW, čak 71%. Nadalje, Volvo prodaje oko 80% dizelaša, a Land Rover ima gotovo zanemariv udio benzinaca u prodaji.

akta.ba

Proteklog vikenda je Udruženje građana “Veterani TOŠK-a” organizovalo 4. po redu, Tradicionalni nogometni turnir veterana, koji je održan na stadionu “Luke” u Tešnju.

Osim domaćina, ekipe Veterana “TOŠK”-a, na turniru su učestvovale i ekipe NK “TOŠK” – generacija 1999-2000, Veterani NK “Usora” i ekipa “Mann+Hummel.ba” Tešanj.

Pobjednik turnira je ekipa “Mann+Hummel.ba” Tešanj, koja je u finalnoj utakmici savladala ekipu Veterana NK “Usora”.

Biciklistički klub Tešanj je i ove godine, po peti put, uspješno organizovao biciklistički maraton „TEŠANJ – SREBRENICA“, u cilju obilježavanja 22. godišnjice genocida počinjenog nad bošnjačkim stanovništvom Srebrenice u julu 1995. godine.

Pod parolom “DA SE NE ZABORAVI I DA SE NIKOME NIKADA NE PONOVI SREBRENICA“, 14 biciklista i 3 prateća člana Biciklističkog kluba Tešanj su, nakon dva dana vožnje i pređenih oko 240 kilometara, odali počast žrtvama genocida.

U sklopu kulturno-sportske manifestacije “Jelaško ljeto 2017” Mjesna zajednica Jelah je organizovala 13. po redu, tradicionalni “TURNIR MAHALA”. Turnir je održan u nedjelju, 09.07.2017. godine, na stadionu “Šibovi” u Jelahu. U nastavku kratki osvrt sa turnira našeg Almira Subašića – Ćimeta:

“Ni temperatura od 37 C nije spriječila da se u nedjelju održi spektakl našeg kraja, tradicionalni turnir mahala, koji se svake godine održi na stadionu Šibovi u Jelahu u mjesecu julu. Ove godine učešće je uzelo 12 mahala ili ekipa koje su bile smještene u 2 grupe po 6 ekipa. Ove godine učešće nije uzela ekipa Cerovca, a Jelah polje i Mračaj činile su jednu ekipu. Najbolji iz grupe A bile su ekipe Raskršćani i Potočani, dok su u grupi B to bile ekipe Magacinera i Rosulja.

U finale su prošle po prvi put ekipe Potočana i Rosulja, gdje smo dobili i novog prvaka na turniru mahala, ekipu Potočana koja je bila predvodjena vrsnim igračem Lugonjićem i još mnogim nekadašnjim igračima FK Borac Jelah.

Prelijepo druženje koje će, složili su se svi, iduće godine igrati krajem mjeseca augusta. Pjesma druženje i veselje trajalo je do kasno u noć na stadionu Šibovi.

Do iduće godine i novog turnira želimo vam svako dobro!

Maksimalna cijena koju otkupljivači mogu ponuditi za kilogram malina iznosi 1,50 KM, budući da se maline na evropskom tržištu prodaju po cijeni od 1,60 eura, kažu za naš portal pojedini hladnjačari i otkupljivači.

Nermin Bašić iz preduzeća Bašo d.o.o. Velika Kladuša, koje se bavi proizvodnjom i otkupom poljoprivrednih proizvoda, ističe da na osnovu cijena koje trenutno vladaju na tržištu Evropske unije otkupljivači neće moći platiti više od 1,5 KM proizvođačima za kilogram malina.

"S troškovima hladnjače koje imam, ja ću se s cijenom otkupa od maksimalno 1,50 KM uklopiti u prodaju na 1,60 eura, koliko mi se trenutno nudi i koliko dobijam za maline Roland 95 na evropskom tržištu. Dakle, u Njemačkoj, Austriji, Holandiji i drugim zemljama EU cijene su od 1,50 do 1,70 eura. Moguće je da neki od otkupljivača iz BiH, na osnovu dugogodišnje saradnje s nekim firmama dobija i koji cent više, ali ja govorim u svoje ime. Tržište je totalno nejasno i vidjet ćemo kako će se u narednom periodu stvari razvijati", ističe Bašić.

On kaže da u Unsko-sanskom kantonu i dalje nije precizirana tačna cijena otkupa malina, iako su Vlada i premijer USK, na sastanku s proizvođačima prije nekoliko dana, obećali da će osigurati garantovanu otkupnu cijenu od 2,5 KM.

"Premijer je iznio gotov prijedlog da minimalna otkupna cijena mora biti 2,5 KM. Ostaje nejasno ko će isplatiti tu cijenu. Hladnjačari će od tog iznosa isplatiti 1,5 KM, no ko će isplatiti ostatak od 1KM. Vlada je rekla da će platiti samo 0,30 KM otkupljivačima iz poticaja kojih će se oni odreći, iako se i 0,10 KM negdje gubi. Dakle, otkupljivač bi od kantona trebao dobiti 0,30 feninga. To je otkupna cijena od 1,80 KM. Gdje je ostalih 0,70 feninga? Potpuno su nejasne matematičke formule kako se došlo do otkupne cijene od 2,5 KM", kaže Bašić.

Poljoprivrednici i otkupljivači tvrde da ne znaju kako se došlo do garantovane cijene od 2,5 KM, s obzirom na to da se, prema njihovim riječima, ni s proizvođačima ni s hladnjačarima nije vodio nikakav razgovor.

"Žalosno je da je cijena malina 1,5 KM i da navodno ne može biti viša. Svakog proizvođača oko 2 KM košta da proizvede malinu, tako da nas u tim relacijama nema nigdje. Čak i ispod 3 KM, mi smo i dalje u gubitku. Federalno ministarstvo i ministar Dedić su već uspjeli ugasiti proizvodnju kornišona, jagoda, a čini se da će ugasiti i malinarstvo. S druge strane, potiče se razvoj svinjogojstva. Malinarstvo će, prema mojoj procjeni, nestati i uskoro se u potpunosti ugasiti. Naše vlasti nemaju nikakve strategije, jer se o ovim problemima davno trebalo voditi računa", ističe Hakija Dervišević iz Udruženja jagodičastog i bobičastog voća "Cazinska malina".

On ističe da je jedinstven stav malinara da minimalna otkupna cijena mora biti 2,5 KM.

"Hladnjačari trenutno otkupljuju maline, ali na blokovima ne stavljaju cijene. Poslije će vjerovatno biti – koliko daju. Hiljade porodica trenutno živi od malina i ovise o malinama i otkupnoj cijeni. Ako cijene ostanu ovako sramotno niske, ići ćemo čak i na soluciju da vratimo svoje maline nazad. Bacit ćemo je radije, nego je dati za 1,5 KM", kaže Dervišević.

(klix.ba)

Saudijska Arabija, Egipat, Ujedinjeni Arapski Emirati i Bahrein poručili su da će uvedene sankcije i blokada Katara trajati sve dok vlasti te zemlje ne ispune sve zahtjeve koje su vlasti tih zaljevskih zemalja postavile, javlja Anadolu Agency (AA).

Vlasti četiri zaljevske zemlje u zajedničkoj izjavi su istakle da su zahtjevi koje su postavili Kataru opravdani u kontekstu efikasnije borbe protiv terorizma i uspostave sigurnosti u regiji.

Katar je pod potpunom blokadom pomenute četiri zemlje koje ga terete za podršku terorizmu, a što zvanična Doha negira i naziva neutemeljenim tvrdnjama.

Katar negira i dio optužbi u vezi sa navodnim miješanjem u unutrašnje poslove zemalja u regiji, a prosaudijski blok je sinoć poručio kako će vlastima Katara vjerovati tek kada bude uspostavljen strogi mehanizam nadzora.

Američki državni sekretar jučer se u Dohi sastao sa katarskim zvaničnicima, a danas će se u Rijadu sastati i sa šefovima diplomacija prosaudijskog bloka i razgovarati o aktuelnoj krizi u Zaljevu.

Prosaudijski blok je prekinuo odnose i blokirao Katar početkom juna, a naknadno je vlastima Katara dostavljena lista zahtjeva u kojoj se od Dohe, između ostalog, traži zatvaranje turske vojne baze u Kataru, zatvaranje medijske mreže Al Jazeera i prekid saradnje sa Iranom.

Katar je posredstvom Kuvajta dostavio zvanični odgovor na te zahtjeve. Sadržaj odgovora nije otkriven, a zvaničnici Dohe su poručili da neće prihvatiti nikakve zahtjeve koji se kose sa međunarodnim pravom i normama.

Uprava policije MUP-a ZDK, pod nadzorom Kantonalnog tužilaštva ZDK i u saradnji sa Obavještajno-sigurnosnom agencijom BiH, u proteklom periodu poduzimala aktivnosti aktivnosti iz svoje nadležnosti u cilju otkrivanja i rasvjetljavanja krivičnih djela koruptivnog karaktera.

S tim u vezi, danas, 12.07.2017. godine, u Zenici, slobode su lišena tri lica koja će biti predmet kriminalističke obrade i predata u dalju nadležnost Kantonalnog tužilaštva ZDK.

U prijepodnevnim satima navedena lica će biti privedena u službene prostorije.

Kako saznaje Zenicablog, uhapšeni su visoki zvaničnik Ministarstva obrazovanja Akif Smajlhodžić, njegov saradnik Eldin Durmić, te Nermin Bajtarević Bajtara, dok je četvrta tražena osoba u bijegu.

U toku su pretresi.

 

 

Aplikacije (uskoro)

Kontakti

Redakcija
t: +387 32 664 221
e: info@antena-radio.ba
Studio
t: +387 32 667 591
t: +387 32 667 592
e: antena.radio.jelah@gmail.com

Pronađite nas na:

 

Pošalji vijest

Pošalji vijest, fotografiju ili video na Ova e-maila adresa je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli.