Almina Nikontović došla je u Dansku kada je imala svega 13 godina.

Danas, ona je uspješni konsultant za naseljevanje u Frederikshavnu, gdje je kao izbjeglica s porodicom započela novi život.

Ona danas uglavnom radi s imigrantima i doseljenicama iz istočne Evrope, kojima pomaže pri inkluziji u dansko društvo.

Bilo da je riječ o doktorima, stomatolozima ili električarima i kovačima, ona je tu da im pomogne da se prilagode i smjeste u ovaj danski grad na sjeveru zemlje.

Kaže da mnogi od njih danas rade u ovom gradu, ali da njihove porodice i dalje žive u Poljskoj i Rumuniji.
Dodaje da je okrug Frederikshavn posljednjih godina pogođen sve nižim natalitetom, kao i starenjem stanovništva. Uvjerena je da uz šoljicu kafe i pravilan pristup sasvim možete dobiti dobrog radnika i integrisanog člana danskog društva.

“To nije raketna nauka, bitan je pristup”, kaže Almina Nikontović, porijeklom iz Bosne i Hercegovine.

Ona obično ide u obilazak kompanija gdje radi dosta imigranata, a razgovor započinje veoma jednostavno.

“Najvažnije je da sjednete sa čovjekom i pitate ga: ‘U redu, ovdje ste već pet godina. Ali, kako se osjećate? Kako je biti odvojen od djece?’ To su ljudi koji su uglavnom navikli samo da rade i rijetko kada pričaju o onome što ih muči. Onda tu treba da im se približite i saznate postoji li nešto što ih brine”, kaže Almina.

Nakon toga, problemi se vrlo lako rješavaju. Tokom tog procesa, Almina sazna dosta o njima. Neki žele da presele porodicu u Dansku, ali se brinu kako će se djeca prilagoditi danskom obrazovnom sistemu ili kako će dobiti redovno zaposlenje u zemlji, pišu Nezavisne.

Ipak, Almina priznaje da joj dosta znači njeno sopstveno iskustvo, iz onih dana kada se i sama prilagođavala novom životu u Danskoj. Naime, u proljeće 1993. godine imala je svega 13 godina kada je s porodicom izbjegla u Dansku.

“Ljudima koji nisu doživjeli to zaista je teško zamisliti kako jednog dana imate prijatelje, družite se, igrate, a već sljedećeg dana bježite sa samo jednim koferom.

Ali, to se baš tako dogodilo”, kaže ona. Ono što je za nju bitno jeste to kako su je svi prihvatili u Danskoj, iako tamo nikoga nisu poznavali. Uvjerena je da danska društvo sve dočekuje raširenih ruku.

“Iz sopstvenog iskustva mogu reći da ovdje vladaju otvorenost i solidarnost, i to je nešto što treba da bude sastavni dio svake zajednice”, kaže ona i dodaje: “Iako sam jedva govorila danski, kada sam krenula u školu, ljudi su me uzeli za ruku i rekli: ‘Ti moraš biti s nama, to će biti dobro za tebe.”

Tada je shvatila da će ti ljudi učiniti sve za nju. Upravo to ona sada čini radeći kao specijalni konsultant za Frederikshvan. Dakle, cilj je da kada dođe porodica u ovaj grad u roku od šest mjeseci jedno se mora zaposliti, a djeca moraju krenuti u dansku školu. Takođe, porodica mora razviti svoju društvenu mrežu, kako se ne bi osjećala usamljeno. U te svrhe je otvoren i “Cafe Danish”, gdje ima biblioteka, a predstavlja izuzetnu priliku za pridošlice da se druže s lokalnim stanovništvom.

Almina kaže da joj je dansko društvo pružilo mnogo toga, te da je došao red da ona vrati nešto danskom društvu.

Google plaća devet posto poreza na ostvarene prihode van EU, a u Uniji samo 0,82 posto…

Zemlje Evropske unije su izgubile do 5,4 milijardi eura poreznih prihoda od 2013. do 2015. godine zbog poreznih rupa koje su koristili Google i Facebook, pokazuje izvještaj izvjestitelja Evropskog parlamenta zaduženog za izradu prijedloga porezne reforme.

Digitalne multinacionalne kompanije “svode na minimum ukupne porezne obveze u Evropskoj uniji preusmjeravanjem svih prihoda u zemlje članice s niskim poreznim stopama, poput Irske i Luksemburga”, navodi se u izvještaju Paula Tanga, člana socijalističke grupacije u Evropskom parlamentu.

U fokusu su izvještaji društvene mreže Facebook i tražilice Google jer te dvije američke kompanije većinu prihoda ostvarenih u Evropskoj uniji knjiže u Irskoj, zemlji s niskom stopom poreza na dobit. Zahvaljujući tome plaćaju daleko manje poreze u EU nego u drugim dijelovima svijeta.

Prijedlog porezne reforme

Izvan Evropske unije Google plaća devet posto poreza na ostvarene prihode, a u Uniji samo 0,82 posto, navodi se u izvještaju.

“Facebookovi porezi iskazani udjelom u prihodima knjiženima izvan EU-a iznose između 28 i 34 posto, dok su u EU iznimno niski i iznose između 0,03 i 0,1 posto”, dodaje se u izvješću.

Zbog toga su zemlje EU – uz izuzetak Irske – od 2013. do 2015. godine izgubile procijenjenih između 5,1 i 5,4 milijarde eura poreznih prihoda, zaključak je izvještaja.

Izvjestitelj Tang trebao bi kroz Evropski parlament ‘progurati’ prijedlog porezne reforme, takozvanu zajedničku korporativnu poreznu osnovicu koja bi trebala uskladiti porezne olakšice na dobit kompanija među zemljama EU.

Prema njegovom pripremljenom amandmanu, multinacionalne kompanije plaćale bi porez u zemljama EU-a u kojima njihove digitalne platforme generiraju godišnje prihode od namanje pet milijuna eura.

Prema postojećim propisima, internetske kompanije plaćaju poreze samo u onim zemljama u kojima su fizički prisutne i registrirane, bez obzira na to gdje ostvaruju dobit.

Sjedište Amazona u Luksemburgu

Tangov amandman sličan je prijedlogu estonskog predsjedavanja EU-om o kojem na ovosedmičnom sastanku u Talinu raspravljaju i ministri finansija EU.

Da su zemlje članice odlučile umjesto dobiti oporezivati prihode digitalnih kompanija, kao što sada predlaže Francuska uz podršku Njemačke, Italije i Španije, to bi im u periodu od 2013. do 2015. uz poreznu stopu od pet posto bilo donijelo prihode od četiri milijarde eura u slučaju Googlea i Facebooka, procjenjuje se u izvještaju.

Amazon bi također prema tom prijedlogu morao plaćati poreze. Trenutno je njegovo evropsko sjedište u Luksemburgu, što znači da je u periodu od 2013. do 2015. uglavnom bio oslobođen obveze plaćanja poreza jer nije poslovao s dobiti, navodi se u izvještaju.

(Agencije)

Federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Šemsudin Dedić otvorio je u Bihaću 15. međunarodni sajam ekologije – EKOBIS 2017. Ovogodišnja centralna tema sajma je voda. Bosna i Hercegovina ima naviše pitke vode u regiji, ali ovaj resurs ostaje uglavnom neiskorišten.

– Porazan je podatak da koristimo samo nešto više od jedan posto naših izvorišta. Uvozimo gotovo osam puta više vode nego što je izvozimo. Paradoksalno, vodu uvozimo prvenstveno iz susjednih zemalja Srbije i Hrvatske, koje je imaju puno manje od nas. Također, stručnjaci često navode da je kvalitet vode u BiH daleko ispred one uvozne. Uvozimo, dakle, i pijemo vodu puno nižeg kvaliteta od one koja je svima nama nadohvat ruke – rekao je na otvaranju Dedić.

Stoga su posebno mjesto u programu sajma dobili proizvođači vode okupljeni na štandu Vode BH.- Po prvi put proizvođači flaširane vode u Bosni i Hercegovini, i to ne samo u Federaciji jer imamo i proizvođača iz Republike Srpske, predstavljaju svoje proizvode zajedno. Ovaj štand je dokaz da imamo veliki potencijal kad je riječ o flaširanju i izvozu vode. Naš cilj je da omogućimo domaćim proizvođačima da predstave svoje brendove i pronađu potencijalne partnere za plasman i izvoz vode. Jako bitno je i da kroz ovu i slične manifestacije na viši nivo podignemo svijest javnosti o prirodnim bogatstvima koje imamo na raspolaganju – rekao je Dedić.

Ministar Dedić naglasio je i ulogu Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva koje vodama, nažalost, dugo nije posvećivalo dovoljno pažnje.

– U ovom mandatu uradili smo ipak puno toga da našim proizvođačima pružimo što veću podršku. Upravo danas Vlada Federacije razmatra izmjene i dopune Zakona o vodama koji će omogućiti bolje raspolaganje ovim resursom. U proceduri se nalazi i Zakon o koncesijama da izdavanje koncesija za flaširanje pitkih i mineralnih voda bude uređeno na najbolji mogući način. Radimo i na usklađivanju naših propisa o upravljanju i zaštiti voda sa zakonodavstvom Evropske unije – kazao je Dedić, saopćeno je iz Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva.

S obzirom na to da malinari u našoj državi imaju mnogo problema koje im uzrokuju otkupljivači i niske cijene malina, okupljeni u Asocijaciju “Zajedno za bh.malinu” najavili su proteste 18. septembra ispred zgrade Vijeća ministara BiH.

Njihovi zahtjevi su da cijena malina ne bude manja od 3 KM, proglašenje elementarnih nepogoda i očitovanje o neispunjavanju zahtjeva malinara Bosne i Hercegovine.

“Ukoliko naši zahtjevi ne budu ispunjeni u roku od deset dana od dana kada nadležna ministarstva zaprime naše zahtjeve, mi idemo u organizaciju mirnih protesta pred zgradom Vijeća ministara BiH i tražimo svoja prava. Ukoliko dođe do protesta mi tražimo smjenu najodgovornijih za ovu situaciju”, saopćeno je iz Asocijacije “Zajedno za bh.malinu”, javlja Akta.ba.

Naglašeno je da će protest trajati dok se malinarima ne obrati resorni ministar Federacije BiH Šemsudin Dedić.

Ukoliko se ministri ne obrate malinarima i ne ispune njihove zahtjeve, iz Asocijacije “Zajedno za BH malinu” poručili su da će protestovati dok ne budu smijenjeni.

(tuzlanski.ba)

U metrou u Londonu je danas došlo do eksplozije, a prema mjestu eksplozije u kojoj ima povrijeđenih upućeno je više ekipa hitne pomoći, javlja Anadolu Agency (AA).

Do eksplozije je došlo na stanici Parsons Green, u zapadnom dijelu glavnog grada Velike Britanije. Nakon eksplozije je izbio požar.

Prema informacijama koje su očevici objavili na društvenim mrežama, eksplodirala je bijela posuda koja se nalazila u stražnjem dijelu voza. Putnici koji su izlazili iz dijela zahvaćenog požarom većinom su bili povrijeđeni u predjelu glave.

Stanica je evakuisana, a privremeno je obustavljen metro saobraćaj.

Londonski metro dnevno koristi oko pet miliona ljudi.

Hrvatsko novinarsko društvo (HND) okupilo je stotinjak novinara i drugih medijskih djelatnika na prosvjedu na Trgu svetog Marka protiv ukidanja emisije Hrvatska uživo, javlja Anadolu Agency (AA).

Emisija Hrvatska uživo emitirana je radnim danima u popodnevnom terminu na prvom programu Hrvatske radio-televizije (HRT). Bavila se brojnim temama koje muče hrvatske građane, tako da je njeno ukidanje od strane novinara doživljeno kao cenzura.

Predsjednik HND-a Saša Leković istaknuo je kako je upravo ukidanje emisije Hrvatska uživo jedan od događaja kojim je Hrvatska radio-televizija pokazala da se pretvara u potpunu suprotnost javne televizije.

"Sva upozorenja HND-a koja smo slali HRT-u i političarima, koji su zapravo za to odgovorni, nisu nikada nailazila na odjek", kazao je Leković.

Upozorio je kako su ignorirana i upozorenja poslana u više navrata od strane Međunarodne federacije novinara o stanju na HTV-u i medijima u Hrvatskoj uopće.

"Političari se ponašaju potpuno neodgovorno i svi koji dođu na vlast HTV smatraju svojim ratnim plijenom", kazao je Leković.

Istaknuo je kako je emisija Hrvatska uživo kroz 14 godina emitiranja pružila utočište onim građanima i temama koji su prognani iz drugih emisija HTV-a i sa komercijalnih televizija koje se ne bave takvim temama.

Uz vuvuzele i zviždaljke, okupljeni novinari su skandirali "HTV srami se!", a nosili su transparente poput "Bože čuvaj Hrvatsku uživo", Hrvatska uživo ili HTV namrtvo", "HUŽ je spas za građanski glas", "Tko HUŽ gasi, građane ne kuži" itd.

Američki predsjednik Donald Trump potpisao je rezoluciju Kongresa kojom se osuđuju bijeli supremacisti, objavila je danas Bijela kuća, mjesec nakon smrti aktivistice protiv rasizma u Charlottesvilleu i dvosmislenih izjava koje je njujorški milijarder davao o odgovornima za nasilje.

Tekstom se "odbacuju bijeli nacionalisti, bijeli supremacisti, Ku Klux Klan, neonacisti i ostale grupe koje veličaju mržnju", piše u saopćenju Bijele kuće.

Rezoluciju je ove sedmice jednoglasno usvojio Kongres, prvo u ponedjeljak Senat, a potom u utorak Zastupnički dom.

Ubistvo aktivistice
Predsjednik je u drugom saopćenju Bijele kuće izjavio da je "sretan" što potpisuje tekst, dodajući da "kao Amerikanci, osuđujemo nedavne izljeve nasilja u Charlottesvilleu i protivimo se mržnji, netrpeljivosti, rasizmu u svim oblicima".

Rezolucija je sastavljena radi službene osude nasilja u Charlottesvilleu u augustu, kad je aktivisticu protiv rasizma Heather Heyer ubio neonacistički simpatizer zabivši se automobilom u gomilu. Tada je povrijeđeno 19 osoba.

(Al Jazeera)

U nedjelju, 17.09.2017. godine, Biciklistički klub Tešanj organizuje već tradicionalnu, petu po redu, promotivnu biciklijadu, u okviru svog projekta “Biciklizmom do zdravlja”.

Okupljanje i prijava učesnika je od 09:00 sati, na platou spred Doma kulture u Tešnju, a polazak je planiran u 10:00 sati. Vozi se na relaciji: Tešanj – Ćatin Greb – Voda Ključ – Kahvica – izletište Kiseljak. Za sve učesnike obezbjeđen je obrok i osvježenje.

Svi učesnici se prijavljuju i voze na vlastitu odgovornost. Organizator biciklijade (Biciklistički klub Tešanj) se ne obavezuje na bilo koji način prema učesnicima biciklijade izuzev tehničke organizacije na relaciji kojom se vozi. Prijavom na biciklijadu učesnici prihvataju pomenute uslove i obavezuju se na poštivanje uputa članova kluba.

Maloljetnici se mogu prijaviti i voziti samo uz pismeno odobrenje roditelja na propisanom obrascu koji će popuniti prilikom prijave. Preporučuje se upotreba biciklističke zaštitne opreme, a biciklistička kaciga je obavezna.

Ovdje možete pogledati kratki snimak prošlogodišnje biciklijade.

DOBRODOŠLI!

U drugoj polovini dana će preovladavati pretežno sunčano vrijeme. Više oblačnosti u Krajini i zapadnim područjima Bosne. Vjetar u većem dijelu zemlje slab južnog smjera. U sjevernim područjima vjetar umjerene jačine istočnog smjera. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 20 i 26°C, na jugu zemlje do 29°C. 

U subotu, 16.09.2017., u većem dijelu zemlje će preovladavat pretežno sunčano vrijeme. Sa zapada će dolaziti prolazna umjerena naoblaka. Krajem dana i u noći na nedjelju pljuskovi i grmljavina se očekuju u Krajini, sjevernim i zapadnim područjima Bosne. Vjetar umjerene jačine južnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka uglavnom između 8 i 13°C, na jugu od 13 do 17°C. Najviša dnevna temperatura zraka između 25 i 31°C.

U nedjelju, 17.09.2017., već u jutarnjim satima jači pljuskovi sa grmljavinom se očekuju u Krajini, zapadnim i sjevernim područjima Bosne i padavine će se prema sredini dana premještati prema centralnim i sjeveroistočnim područjima. U Hercegovini lokalno slabiji pljuskovi sa mogućom grmljavinom. Padavine se ne očekuju na istoku zemlje. Veći dio dana vjetrovito. Vjetar umjeren i jak južnog i jugozapadnog smjera, sa mogućim olujnim udarima juga. Od poslijepodnevnih sati vjetar će oslabiti. Najniža jutarnja temperatura zraka između 12 i 18°C. Najviša dnevna temperatura zraka između 24 i 29°C.

U ponedjeljak, 18.09.2017., pretežno oblačno vrijeme u Krajini i sjevernim područjima. U ostatku zemlje umjerena naoblaka. U noći na utorak se očekuje jače naoblačenje sa zapada koje će usloviti kišu. Vjetar slab do umjerene jačine, većinom južnog i jugozapadnog smjera. U sjevernim područjima vjetar sjevernog i sjeverozapadnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka uglavnom između 8 i 12°C, na jugu od 13 do 16°C. Najviša dnevna temperatura zraka između 22 i 27°C.

Fudbalska reprezentacija Bosne i Hercegovine na novoj, jutros objavljenoj, FIFA rang listi na 36. je mjestu sa 761 bodom, javlja Anadolu Agency (AA).

Izabranici selektora Mehmeda Baždarevića u rangiranju svjetskih nacionalnih timova pali su za šest pozicija u odnosu na prošli mjesec, zahvaljujući porazu u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo ”Rusija 2018” od Kipra (2:3) 31. avgusta u Nikoziji.

I najbolje rangirana reprezentacija sa prostora regije Zapadnog Balkana, Hrvatska, nazadovala je za dva mjesta u posljednjih 30 dana. Popularni ”vatreni” su sada 18. sa 1.007 bodova. Srbija je napravila veliki skok od 10 mjesta, te 32. selekcija planete (789 bodova). Crna Gora je ostvarila izvanredan pozam od 15 pozicija i 37. je sa 749 bodova. Slovenije je 55. (636 bodova), dok je Albanija 66. (551).

Makedonija je ostvarila ogroman skok od 32 mjesta, te se ”popela” na 103. Poziciju (328 bodova). Kosovo je na 184. mjestu (67 bodova).

Njemačka je od Brazila preuzela prvu poziciju na FIFA rang listi sa 1.606 bodova. Brazil je drugi sa 1.590 bodova. U top 10 slijede Portugal (1.386 bodova), Argentina (1.325), Belgija (1.265), Poljska (1.250), Švicarska (1.210), Francuska (1.208), Čile (1.195) i Kolumbija (1.191).