Danas se u svijetu obilježava Svjetski dan slobode medija, a na ovaj datum Bosna i Hercegovina se ne može pohvaliti rezultatima. Novinari u BiH su nerijetko meta verbalnih, ali i fizičkih napada. Javni servisi su, zbog neriješenog finansiranja, gotovo pred gašenjem.

Evropski parlament upozorio je uz Svjetski dan medija da je upravo nezavistan i slobodan rad javnih servisa ogledalo slobode medija u jednoj državi.

Današnji dan slavi osnovne principe slobode medija u svijetu

Svjetski dan slobode medija, 3. maj, dan je kada se slave osnovni principi slobode medija, kada se osvrće na slobodu medija u svijetu, na zaštitu nezavisnosti medija i odaje počast novinarima koji su izgubili život radeći svoj posao.

Prioritet je osigurati slobodu medija u cijelom svijetu. Nezavisni, slobodni i pluralistički mediji su ključni element za dobru vladavinu u mladim kao i u starijim demokracijama, oni garantiraju transparentnost, odgovornost i vladavinu prava.

Obrana slobode medija jedan je od prioriteta svake demokratske države, ističe se u tekstovima koji govore o današnjem “prazniku” medija i medijskih radnika.

Zaštitu novinara i borbu protiv nekažnjavanja utvrdila je Generalna skupština Ujedinjenih naroda odlukom u novembru 2013. godine. Tom odlukom pozvane su zemlje da spriječe nasilje protiv novinara, da suzbijaju nekažnjavanje počinitelja i da doprinose razvijanju slobodnog i sigurnog okvira za rad novinara.

Drugi novembar je tom odlukom postao Međunarodni dan za okončanje nekažnjivosti zločina protiv novinara.

Evropska Unija u maju 2014. godine proglasila je orjentacije o obavezi država za obranu i osiguranje slobode izražavanja i pluralizma medija, te za borbu protiv nasilja i prijetnji novinarima.

Vijeće Evrope u decembru 2015. godine uspostavilo je platformu za prikupljanje informacija o napadima na novinare.

Javna kampanja “Građani i novinari zajedno u borbi za istinu”

Vijeće za štampu u BiH u saradnji sa Omladinskom novinskom asocijacijom u BiH (ONAuBiH), povodom Svjetskog dana slobode medija, organizira javnu kampanju “Građani i novinari zajedno u borbi za istinu“, koja će biti realizirana danas u osam gradova u BiH: Banjoj Luci, Brezi, Goraždu, Mostaru, Palama, Srebreniku, Sarajevu, i Tuzli.

Cilj javne kampanje “Građani i novinari zajedno u borbi za istinu“ je upoznati javnost o stanju slobode medija u BiH, sve češćim napadima na novinare i o pravu građana na ulaganje žalbi Vijeću za štampu u BiH na neprofesionalno i netačno medijsko izvještavanje.

Volonteri Lokalnih timova ONAuBiH će na info štandovima u centralnim gradskim zonama upoznati građane sa njihovim pravom da se žale na netačno i neprofesionalno izvještavanje štampe i online medija, kroz pojašnjenje žalbene procedure Vijeća za štampu u BiH.

Tokom kampanje bit će provedeno i anketno ispitivanje o stanju medijskih sloboda u BiH i poštivanju prava građana na tačnu i profesionalno plasiranu informaciju, uz podjelu Kodeksa za štampu i online medije BiH.

(BHRT)

Vijeće za regionalnu saradnju napravilo je istraživanje o tome šta javnost u Jugoistočnoj Evropi misli o uzbunjivanju kao jednom od alata za otkrivanje kriminala i korupcije. Podaci koje su dobili od 7.000 ispitanika pokazali su kako je tek nešto više od polovine reklo da uzbunjivače treba podržati, dok je samo trećina uzbunjivanje ocijenila prihvatljivim u svom društvu.

U Bosni i Hercegovini je gotovo jednak procenat onih koji smatraju da korupciju treba odnosno ne treba prijaviti. Zbog toga oni koji se odluče prijaviti korupciju često postaju izopćene osobe, koje se same bore protiv sistema.

Nakon što je u automobilu prebrojao novac, tačnije, prvu od tri rate od traženog iznosa kako bi kompaniji Tuzla-kvarc pomogao u dodjeli koncesije, Bahir Imamović, pomoćnik ministra industrije, energetike i rudarstva Tuzlanskog kantona uhapšen je i predat nadležnim organima.

Njegova tarifa, da obezbijedi koncesiju za eksploataciju kvarcnog pijeska, bila je 15.000 eura.

Tu prvu, ispostaviće se po Imamovića i posljednju ratu, dao mu je direktor kompanije Zlatan Velagić, koji ga je i prijavio, te uz pomoć istražitelja zabilježio primopredaju.

Imamović je nepravosnažno osuđen na 20 mjeseci zatvora, a Velagić se od tada bori s dugovima firme, oduzimanjima koncesije i, kako kaže, svakakvom vrstom degradacije.

Da je dao novac, kaže, firma bi radila i ne bi došla u dubiozu, koja je nastupila veoma brzo jer se, navodi on, munjevito reaguje prema prijaviteljima.

“Čim su prijavili korupciju, odmah su bili maltretirani represivnim mjerama, odmah su ostali bez posla, odmah su protiv njih pokretani disciplinski postupci, krivični postupci, a ove, koje smo mi prijavili, protiv njih se vodi dugogodišnji krivični postupak, oni uživaju određenu zaštitu koju im omogućuje zakon o krivičnom postupku, presumpcija nevinosti do pravosudne presude”, priča Zlatan Velagić.

Velagić navodi primjer Bakira Imamovića, slučaj koji je sam prijavio za korupciju.

“On (Bakir Imamović) danas-dan prima redovno plaću u Vladi Tuzlanskog kantona, istina, nekih dvadesetak posto manju, zato što mu Zakon o državnoj službi omogućuje to pravo. On ima još par godina do penzije, čeka pravosnažnost presude. Da li će sada Kantonalni sud vratiti u postupak, hoće li potvrditi, neće li, sasvim je neizvjesno, ali faktično, on ima prilično ležernu poziciju. I ta poruka ide bh. javnosti – da oni koji budu prijavljeni praktično nemaju nekih posljedica, čak su te sankcije, sudske presude jako blage, tako da daje ohrabrenje da se isplati baviti korupcijom i kriminalom”, ocjenjuje Velagić za Radio Slobodna Evropa.

Hrabrih kao Velagić u Bosni i Hercegovini ima tek nekolicima.

Svi su na svojim leđima osjetili posljedice svog čina, mada su svi uspjeli da dokažu svoje navode. Među njima je i Anica Ramić, osnivač udruženja Stop mobbing. Njena borba da dokaže korupciju u Domu zdravlja u Trebinju trajala je četiri godine, i koštala je mnogo.

“Koštalo me je ne samo zdravlja, uništeno mi je zdravlje. Do toga sam dovedena da smo mi morali kuću da prodamo, da bi mogla moja djeca da se školuju i da ja normalno živim. Vjerujte mi, ja sam moralni pobjednik, ali materijalni gubitnik. A kad ja mogu po Trebinju da idem uzdignute glave i da kažu: Anica je, ipak, pobjednik. Moram da kažem, u mom slučaju je bila sprega i vlasti i sudstva i tužilaštva. Sve sam ja to prozivala i javno govorila”, ističe Anica Ramić.

Primjeri Ramićeve i Velagića, međutim, kod građana ne bude svijest o tome kako je dobro biti uzbunjivač.

Prema istraživanju koje je nedavno provelo Vijeće za regionalnu saradnju među 7.000 ispitanika u Jugoistočnoj Evropi tek je trećina ocijenila da je uzbunjivanje prihvatljivo. Jedan od šest ispitanika smatra da uzbunjivače treba kazniti za njihove radnje.

“Korupcija i neefikasnost u njenom rješavanju i dalje su veliki razlog zabrinutosti društava u cijeloj Jugoistočnoj Evropi. Međutim, kako je ovo istraživanje i pokazalo, to se još nije prevelo u snažnu podršku javnosti uzbunjivačima”, piše u izvještaju Vijeća za regionalnu saradnju.

Zakoni (ne)štite uzbunjivače

U BiH, prema istraživanju, gotovo je jednak procenat građana koji smatraju prihvatljivim, odnosno neprihvatljivim prijavljivanje korupcije. U BiH su također ljudi i najmanje uvjereni u to da bi se prijavljivanjem korupcije nešto i promijenilo.

“Da sam tako razmišljao, ja bih davanjem 10.000 ili 30.000 maraka (30.000 maraka = više od 15.000 eura) riješio problem poslovanja moje firme i pitanje koncesije. Ali neko je morao reći stop”, priča Velagić za RSE.

Međutim, Zlatan Velagić kaže i kako nije naišao na potporu jer se ljudi oko prijavitelja boje, a institucije čine odmazdu.

“Ako vi dođete i pravosuđu prijavite korupciju a onda iz te ustanove trpite određene štetne mjere onda je to zaista veliki problem. Logično je da u sredini u kojoj ste prijavili korupciju, na primjer u Ministarstvu industrije ovdje u Tuzli, da to na drugačiji način interpretiraju, da se solidarišu sa svojim kolegom, ali ako vi to doživljavate iz određenih policijskih struktura, kao što je u mom slučaju bilo, onda to zaista govori da se stvari moraju mijenjati”, smatra Velagić.

Ipak, korupcija se ne prijavljuje iz više razloga, najprije straha, a potom i činjenice da je do te mjere ukorijenjena da je postala način na koji se živi, ocjenjuje Ramić.

“Neće da prijave. Ne samo da neće, nego kažu: “Ma mi učestvujemo u toj korupciji. I mi dajemo, i mi gledamo kako ćemo da uđemo u taj sistem, da brže završimo neku uslugu, sa malom nekom, eto, kao zahvalom”. Tako da ljudi neće, ne žele da prijave korupciju”, navodi Anica Ramić.

Podsjetimo, nedavno je i američki senator John McCain upozorio bh. zvaničnike da je korupcija jedan od ključnih problema BiH koja bi je mogla koštati napretka u euroatlantskim integracijama.

No, zakonska regulativa na nivou entiteta ne štiti uzbunjivače, a zakon koji je donesen na državnom nivou štiti jedva mali procenat stanovništva i službenika koji je prijave.

Također, sistem je do te mjere komplikovan da onaj ko prijavi korupciju, mora biti spreman da snosi kako materijalni, tako i svaki drugi rizik. Da je u obavezi saradnje s organima kojima je korupcija prijavljena, pa do sudskih institucija, što može trajati godinama.

Sve je to način na koji je, barem u Bosni i Hercegovini, stvorena atmosfera da je lakše okrenuti glavu ili ponuditi kovertu, nego učiniti po zakonu i savjesti.

(RSE)

Evropska unija je odobrila Austriji, Njemačkoj, Danskoj, Švedskoj i Norveškoj da nastave sa provjerama identiteta na granicama.

Kontrola na granicama pet zemalja više puta je produžavana za tri ili šest mjeseci i može biti produžena još samo jednom.

Evropska unija je saopštila da će dozvoliti Austriji, Njemačkoj, Danskoj, Švedskoj i Norveškoj, koja nije članica EU-a, da nastave sa provjerama identiteta na svojim granicama, ali da želi da te zemlje obustave kontrole migranata do novembra.

Svih pet zemalja su članice Schengen zone, u okviru koje se može putovati bez pasoša i u kojoj su zabranjene sistematske provjere identiteta na granicama, a te zemlje su prije godinu i po dana izuzete od obaveze poštovanja slobode kretanja unutar šengenske zone.

Evropska komisija dozvolila je tim zemljama da uvedu provjeru identiteta na granicama iz sigurnosnih razloga, kako bi se regulisao priliv migranata, u vrijeme kad se Grčka borila da održi kontrolu svoje granice na moru usljed dolaska stotina hiljada migranata.

Kontrole će biti produžene
Kontrola na granicama pet zemalja više puta je produžavana za tri ili šest mjeseci i može biti produžena još samo jednom.

Evropski komesar za migracije Dimitris Avramopoulos rekao je da će kontrole biti produžene, ali je pozvao članice Schengen zone koje ih primjenjuju "da ih ukinu" za šest mjeseci.

Švedski radio javio je da će ta zemlja ukinuti privremene kontrole na granicama, uvedene 2015. godine, tokom koje je više od 160.000 migranata zatražilo azil u Švedskoj.

(Al Jazeera)

Clinton je lično preuzela odgovornost za greške u kampanji, ali nije dovela u pitanje svoju strategiju.

Clinton tvrdi da bi bila predsjednica SAD-a, da su izbori bili održani 27. oktobra.

Hillary Clinton kazala je da je bila na putu prema pobjedi na predsjedničkim izborima u SAD-u 2016. dok se nisu umiješali ruski hakeri i dok direktor FBI-a James Comey nije prestrašio neke njezine potencijalne glasače.

Clinton je na konferenciji u New Yorku kazala da joj je veliku štetu nanijelo Comeyjevo pismo od 28. oktobra kojim je izvijestio Kongres da FBI ponovno istražuje njeno korištenje privatnog e-mail servera te objava na WikiLeaksu mailova predsjednika njene kampanje Johna Podeste, koje su navodno ukrali ruski hakeri.

"Da su izbori bili 27. oktobra, bila bih vaša predsjednica", kazala je na konferenciji žena, koju je vodila CNN-ova novinarka Christiane Amanpour.

"Kampanja nije bila savršena, ali bila sam na putu da pobijedim do kombinacije Comeyjevog pisma i ruskog Wikileaksa", kazala je. "Razlog zbog kojeg vjerujem da smo izgubili bili su događaji u zadnjih 10 dana."

Dodala je da je i mizoginija imala ulogu u njenom porazu.

Lične greške
Clinton je lično preuzela odgovornost za greške u kampanji, ali nije dovela u pitanje svoju strategiju, dok za svoje saradnike ima samo pohvalne riječi.

"Ja sam bila kandidat, ja sam bila osoba na glasačkom listiću. Jako dobro sam svjesna izazova, problema, propusta koje smo imali", kazala je.

Navela je također kako ne sumnja da je ruski predsjednik Vladimir Putin pokušao uticati na ishod izbora i pomoći Trumpu. "Sigurno se miješao u naše izbore i bilo je jasno da se miješao da mi naškodi i pomogne našem protivniku."

Clinton je kritikovala Trumpa, kazavši da bi trebao manje koristiti Twitter i više se fokusira na posao.

Kazala je također da će ostati aktivna u javnom životu. "Ponovo sam građanin aktivista i dio otpora", kazala je.

(Al Jazeera)

Danas se u Bosni se očekuje pretežno oblačno vrijeme. U poslijepodnevnim i večernjim satima u Bosni sa pljuskovima. Grmljavina je moguća u sjevernim i istočnim područjima. Najmanja vjerovatnost za padavine je u zapadnim i sjeverozapadnim područjima. U Hercegovini umjereno do pretežno oblačno vrijeme. Vjetar slab, većinom jugo. U sjevernim područjima vjetar sjeverozapadnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka uglavnom između 6 i 10°C. Najviša dnevna temperatura zraka između 19 i 24°C.

U četvrtak 04.05.2017., u jutarnjim satima u većem dijelu naše zemlje pretežno oblačno vrijeme, a u ostatku dana sunčano uz malu do umjerenu oblačnost. Tokom poslijepodneva ili krajem dana u Bosni su mogući lokalni pljuskovi. Vjetar, slab, jugozapadni. Jutarnje temperature od 4 do 10, na jugu od 8 do 13, a dnevne od 18 do 24 °C.

U petak 05.05.2017., pretežno oblačno vrijeme i nestabilno vrijeme sa kišom, pljuskovima i grmljavinom. Prema kraju dana i u večernjim satima se očekuje prestanak padavina. Jutarnje temperature od 4 do 10, na jugu od 9 do 13, a dnevne od 14 do 20, na jugu do 22 °C.

U subotu 06.05.2017., sunčano vrijeme uz malu do umejrenu oblačnost. Na krajnjem istoku Bosne, poslije podne, su mogući lokalni pljuskovi. Jutarnje temperature od 3 do 9, na jugu od 8 do 13, a dnevne od 18 do 24 °C.

U nedjelju 06.05.2017., pretežno oblačno vrijeme sa kišom. Intenzivnije padavine poslije podne. Jutarnje temperature od 8 do 13, a dnevne od 12 do 18, na jugu od 16 do 20 °C.

Turska policija ispalila je suzavac kako bi rastjerala grupu demonstranata koji su se protivili zabrani marša ka istanbulskom trgu Taksim, na taj način su željeli da proslave Praznik rada, javlja AFP i dodaje da je najmanje jedan demonstrant priveden.

Agencija navodi da je policija pokušala da zaustavi oko 200 učesnika protesta u kvartu Gayrettepe u evropskom dijelu Istanbula, koji su krenuli ka čuvenom trgu uprkos tome što su im gradske vlasti zabranile marš.

Navodi se da su demonstranti, koje su činili pripadnici ljevičarskih grupa, razapeli antivladine transparente pošto je današnji praznik uslijedio nakon referenduma održanog 16. aprila na kojem je predsjednik Turske Recep Tayyip Erdogan tijesnom većinom uspio da obezbjedi sebi šira ovlaštenja.

„Živjeo 1. maj, ‘Ne’ diktatoru”, piše na transparentu. AFP navodi da su vlasti zabranile bilo kakve demonstracije na trgu Taksim, a policija je postavila barikade u aveniji koja vodi ka njemu. Nekoliko hiljada ljudi učestvovalo je na proslavi Praznika rada u zvanično određenom području u kvartu Bakirkoy u blizini međunarodnog aerodroma u zapadnom dijelu grada.

Prvomajske šetnje u Moskvi i Saint Petersburgu

Hiljade ljudi, uključujući sindikate, učestvuju u šetnji moskovskim Crvenim trgom povodom Međunarodnog dana rada, a prisutne je pozdravio gradonačelnik ruske prestonice Sergey Sobyanin. Interfax navodi, pozivajući se na izvore u policiji, da na ulicama ima 130.000 ljudi.

„Kada smo se prošle godine okupili ovdje, na Crvenom trgu, govorili smo da će Moskva i Moskovljani prevazići sve poteškoće. Danas možemo reći da se to i desilo: u Moskvi se otvaraju desetine novih preduzeća, tehnoloških parkova, desetine hiljada radnih mjesta, polako se povećava realna plata, nastavljaju se izgradnje stanova”, poručuje Sobyanin.

U šetnji su učestvovali radnici u industriji, učitelji, ljekari, sportisti itd. Ove godine šetnja se održava pod parolom „Za pristojan posao, platu i život!”. Federacija nezavisnih sindikata Rusije tradicionalno organizuje masovne prvomajske akcije u 700 gradova i sela. Očekuje se da će u njima učestvovati oko dva i po miliona ljudi.

U Rusiji se 1. maj kao Dan međunarodne solidarnosti radnika redovno proslavlja od 1890. godine. Poslije Oktobarske revolucije praznik je počeo i zvanično da se slavi – tog dana su se održavale masovne šetnje radnika i parade. Drugog dana praznika, po pravilu, u cijeloj zemlji su se održavale tzv. „majovke”, masovno praznovanje u prirodi.

Šetnja je organizovana i u centru Saint Petersburgu, a među učesnicima su pored predstavnika sindikata, prisustvovali i zvaničnici, predstavnici različitih partija i pokreta, navodi Interfax.

Grci obilježavaju Prvi maj demontracijama ispred parlamenta

Grčki sindikati obilježavaju danas praznik rada, 24-satovnim štrajkom širom zemlje i protestima protiv novih mjera štednje koje zahtjevaju međunarodni kreditori u zamjenu za isplatu nove tranše finansijske pomoći.

Kako javlja agencija AP, nekoliko hiljada ljudi okupilo se ispred zgrade grčkog parlamenta u Atini, odazvavši se pozivima sindikata na protest zbog najavljenih mjera štednje koje traže kreditori.

Dva velika mitinga, u organizaciji sindikata, planirana su u Atini tokom prvomajskih praznika, a zaposleni u mnogim javnim službama će biti u „bijelom štrajku”.

Protesti su počeli u vrijeme dok se zvaničnici grčke vlade pripremaju za razgovore u jednom hotelu u centru Atine sa predstavnicima kreditora o sporazumu koji podrazumjeva dalje sporovđenje drakonske kontrole rashoda u zamjenu za spasilački paket pomoći.

Dalje smanjenje potrošnje će uključiti dodatno rezanje penzija i povećanje poreza za Grke, koji su već pogođeni sedmogodišnjim rigoroznim mjerama štednje. Najveći grčki sindikat GSEE, pozvao je radnike da 17. maja stupe u generalni štrajk zbog najavljenog usvajanja novih mjera „stezanja kaiša”.

Agencija Frans pres navodi, povodom protesta u Atini, da je grčka vlada pod pritiskom svojih kreditora – Evropske unije, Evropske centralne banke i Međunarodnog monetarnog fonda – pristala na smanjenje potrošnje za još 3,6 milijardi evra u 2019. i 2020. godini.

Mjere treba da odobri grčki parlament do sredine maja, a zvanična Atina se nada da će sveobuhvatan sporazum dobiti „zeleno svjetlo” na sastanku ministara finansija evrozone 22. maja.

(Tanjug)

Grčka i međunarodni kreditori postigli su dogovor o mjerama štednje kako bi dobili nova sredstva u okviru trećeg paketa pomoći, javlja Anadolu Agency (AA).

Dogovor je postignut nakon pregovora između Međunarodnog monetarnog fonda (IMF), predstvnika institucija Evropske unije (EU) te grčke vlade koji su se sedmicu održavali u Atini.

Euclid Tsakalotos, ministar finansija Grčke, izjavio je kako su završeni pregovori o tehničkom dogovoru.

”Na taj način otvoren je put dogovoru potrebnom za smanjenje duga”, rekao je Tsakalotos.

Američki predsjednik Donald Trump najavio je povećanje poreza na gorivo radi realizacije infrastrukturnih ulaganja, a bilo bi to prvo povećanje takse na gorivo u SAD-u nakon 24 godine, prenosi Anadolu Agency (AA).

"To je nešto što ozbiljno razmatram ako ćemo taj novac usmjeriti na izgradnju cesta", kazao je Trump u intervjuu za Bloomberg.

Ranije je Trump najavio plan infrastrukturnih ulaganja u iznosu od jednog triliona dolara, a iz Bijele kuće je saopćeno kako će petinu tih sredstava, dakle 200 milijardi dolara, osigurati vlada, a da će ostatak finansirati privatni sektor.

Isplata penzija za mjesec april počet će u petak 5. maja 2017. godine, odlučeno je na sjednici Upravnog odbora Federalnog zavoda MIO/PIO, koja je održana u Goraždu.

Penzije ostvarene temeljem Zakona o MIO/PIO, biti će obračunate i isplaćene prema koeficijentu 1,816, što znači da iznosi najniže, zajamčene i najviše penzije ostaju nepromijenjeni. Sukladno tome najniža penzija iznosi 326,17 KM, zajamčena 434,90 KM, dok najviša penzija iznosi 2.174, 48 KM.

Penzije koje su ostvarene temeljem Zakona o pravima demobilisanih branilaca i članova njihovih porodica, Zakona o pravima branilaca i članova njihovih porodica te Zakona o službi u vojsci Federacije BiH, bit će obračunate i isplaćene prema koeficijentu 1,485.

Penzije ostvarene temeljem Zakona o prijevremenom povoljnijem penzionisanju branilaca domovinskog rata bit će obračunate i isplaćene prema koeficijentu 1,00.

Ukupno potrebna sredstva za isplatu penzija za april, s uračunatim troškovima, iznose oko 164 miliona KM.

Upravni odbor je usvojio i Izvještaj o radu Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje za 2016. godinu.