A.A.
Sjedinjene Američke Države upozorile su u četvrtak vladu Južnog Sudana da bi se sprječavanje humanitarnih radnika da dođu do dijelova ove ratom razorene države koji pate od gladi moglo izjednačiti sa "taktikom namjernog izgladnjivanja", izvještava Reuters.
Građanski rat u Južnom Sudanu izbio je 2013. godine kada je predsjednik Salva Kiir, pripadnik naroda Dinka, razriješio dužnosti svog zamjenika Rieka Machara, pripadnika naroda Nuer, koji je pobjegao iz zemlje i nalazi u Južnoj Africi. Ujedinjeni narodi saopćili su da je najmanje jedna četvrtina stanovnika Južnog Sudana raseljena.
Ujedinjeni narodi objavili su da u dijelovima Južnog Sudana vlada glad, te se skoro polovina stanovništva, oko 5,5 miliona ljudi, suočava sa manjkom hrane.
Međutim, ova zemlja je nedavno drastično povećala visinu naknade za radne dozvole stranim humanitarnim radnicima, te radna dozvola sada košta 10.000 dolara.
"Glad nije rezultat suše, ona je rezultat lidera koje više zanima politička moć i lična korist nego zaustavljanje nasilja i dopuštanje pristupa humanitarnoj pomoći", kazala je Vijeću sigurnosti zamjenica američkog ambasadora u UN-u Michele Sison.
Zamjenik ambasadora Južnog Sudana Joseph Mourn Majak Ngor Malok odbacio je optužbe da je vlada kriva za glad, kazavši da će vlada "uraditi sve što može da pomogne u rješavanju ove situacije i poziva međunarodnu zajednicu da pomogne u rješavanju ovog hitnog pitanja."
"Vladino uporno beskrupulozno onemogućavanje dolaska humanitaraca do stanovništva pogođenog glađu može se izjednačiti sa taktikom namjernog izgladnjivanja", izjavila je Sison.
(FENA)
Danas u Bosni i Hercegovini veći dio dana pretežno sunčano vrijeme. Poslije podne umjereno povećanje oblačnosti. Vjetar slab, prije podne jugo. U drugoj polovini dana vjetar postepeno mijenja smjer na sjever. Najviša dnevna temperatura zraka većinom između 20 i 25°C.
U subotu, 25.03.2017., u Bosni veći dio dana pretežno oblačno vrijeme. Smanjenje oblačnosti u noći na nedjelju. U Hercegovini više oblačnosti prije podne. U drugoj polovini dana u većem dijelu Hercegovine se očekuje smanjenje oblačnosti, osim u sjevernim područjima. Prije podne u Bosni rijetko može pasti malo kiše. U planinskim područjima Bosne i Hercegovine od sredine dana prema poslijepodnevnim satima se očekuju slabiji pljuskovi. Vjetar slab, veći dio dana sjevernog smjera. U noći na nedjelju vjetar mijenja smijer na jugo. Najniža jutarnja temperatura zraka uglavnom između 4 i 10°C, na jugu zemlje do 14°C. Najviša dnevna temperatura zraka u Bosni između 12 i 17°C, a u Hercegovini između 20 i 25°C.
U nedjelju, 26.03.2017., u Bosni i Hercegovini se očekuje jače naoblačenje koje će od sredine dana usloviti kišu i pljuskove. U Hercegovini je moguća grmljavina. Od večernjih sati na planinama će pasti malo snijega. Padavine nisu obilne, očekuje se između 5 i 10 litara po metru kvadratnom, uz jači pljusak u Hercegovini do 20 litara. U noći na ponedjeljak prestanak padavina i smanjenje oblačnosti. Ujutro slabo jugo. Od sredine dana vjetar umjerene jačine sjevernog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka uglavnom između 3 i 7°C, na jugu zemlje od 7 do 11°C. Najviša dnevna temperatura zraka većinom između 12 i 17°C, na jugu zemlje do 20°C.
U ponedjeljak, 27.03.2017., u Bosni i Hercegovini će preovladavati sunčano uz umjerenu oblačnost. Prije podne više naoblake u istočnim područjima. Vjetar u Bosni slab do umjerene jačine sjevernog smjera, u Hercegovini umjereno jaka bura. Najniža jutarnja temperatura zraka uglavnom između -1 i 3°C, na jugu zemlje od 3 do 7°C. Najviša dnevna temperatura zraka većinom između 7 i 12°C, na jugu zemlje od 13 do 17°C.
"Putem suda je išla prodaja tvornice stočne hrane, pržionica kafe i prodaja voća i povrća na parceli od 84 dunuma, a kompanija AC Food je dala najbolju ponudu. Ukoliko uplata bude do 28. marta, onda je to završena stvar", kazao je za Klix.ba, Ermin Mujić, direktor Agrokomerca.
Mujić ističe da su se na sudsku prodaju javile dvije kompanije te da je novoosnovana kompanija AC Food d.d. Velika Kladuša ponudila najbolju cijenu.
"Na prodajama putem suda, na prvom ročištu se ne može prodati nekretnina ispod 50 posto vrijednosti, na drugom ispod 30 posto, dok je treće ročište slobodna pogodba. Dakle, na svakom ročištu cijena nekretnine se umanjuje za određeni iznos. S obzirom na to da nam je ova firma već na prvom ročištu ponudila 50 posto u odnosu na procijenjenu vrijednost, sud je to uvažio i zadovoljni smo", rekao je Mujić.
Kako dalje objašnjava, prodaja postrojenja Agrokomerca vrši se u fazama, a posljednje ročište na Općinskom sudu u Velikoj Kladuši predstavlja tek prvu fazu. Napominje i da ukoliko firma AC Food d.d. Velika Kladuša ne uplati sredstva do 28. marta, prodaja se poništava i stvar kreće ispočetka.
Inače, ogromni kompleks na 270 dunuma u naselju Polje u Velikoj Kladuši podijeljen je u tri cjeline.
Prvu čine tvornice stočne hrane, pržionica kafe i prodaja voća i povrća, koju bi trebao kupiti AS Group. Drugi dio predstavlja mesna industrija i hladnjače koje su potpora mesnoj industriji, kao i fabrike za proizvodnju supa, majoneza, kečapa i začina. Treću cjelinu sačinjavaju tvornice za proizvodnju biskvita, čokolade i kakaa.
Podsjećamo, proces prodaje imovine Agrokomerca procijenjen na 25 miliona KM traje već duži vremenski period, a u posljednje vrijeme spominjano je nekoliko potencijalnih investitora koji su bili zainteresirani za kupovinu nekadašnjeg velikokladuškog giganta prehrambene industrije.
Krajem februara prošle godine kao najbolji ponuđač na usmenoj prodaji pred Sudom u Velikoj Kladuši bila je firma Ein Natural, vlasnika Nihada Imamovića, koja je za imovinu Agrokomerca ponudila 12 miliona KM. Drugi najbolji ponuđač bila je firma Silsila, vlasnika Mustafe Gadže, sa 5,5 miliona KM, dok je Razvojna banka FBiH sa 2,2 miliona KM bila treći najbolji ponuđač.
Nekoliko dana prije nego je trebalo da uplati ponuđeni novac Imamović je odustao, zbog navodnih telefonskih prijetnji njegovoj porodici i njemu. Mustafa Gadžo je odustao bez obrazloženja te je na taj način Razvojna banka FBiH vrijednu imovinu Agrokomerca dobila za svega 2,2 miliona KM.
Međutim, Kantonalni sud u Bihaću krajem augusta 2016. godine ukinuo je rješenje po kojem je prehrambena industrija Agrokomerca dosuđena Razvojnoj banci Federacije BiH. Isti mjesec Veliku Kladušu posjetili su i predstavnici Investicijskog fonda Dubaija - Investment Corporation of Dubai (ICD) s ciljem potencijalnog ulaganja u postrojenja ove firme i pokretanja proizvodnje, međutim, na kraju se ništa nije desilo.
Da li će AS Group preuzeti značajan dio nekadašnjeg velikokladuškog giganta, saznat ćemo vjerovatno nakon nekoliko dana.
Uvodi se i drugi bazni avion: Ovo je pet novih destinacija u Evropi na koje će se moći letjeti iz Tuzle
23 Mar 2017Međunarodni aerodrom Tuzla do kraja ovog mjeseca uvodi pet novih aviolinija, najavljeno je iz ovog javnog preduzeća.
Uz nove linije, kompanija Wizz Air, koja je glavni partner tuzlanskog aerodroma, uvodi i drugi bazni avion. Rukovodstvo aerodroma će o novim destinacijama u Evropi i uvođenju novog aviona, govoriti u ponedjeljak na konferenciji za medije.
Kada su u pitanju nove destinacije, od marta ove godine, ova kompanija će pružati svoje usluge iz Tuzle za Köln, Friedrichshafen i Nürnberg u Njemačkoj, za Bratislavu u Slovačkoj i Växjö u Švedskoj.
Novi avion će omogućiti Wizz Airu i povećanje broja sedmičnih letova na postojećim rutama iz Tuzle za Eindhoven, Gothenburg, Malmo i Frankfurt Hahn.
Prvi WIZZ let obavljen je iz Tuzle u maju 2013.godine i od tada je ovaj avio prijevoznik postao najveći avio prijevoznik u Bosni i Hercegovini, pri čemu je konstantno širio svoju mrežu niskotarifnih ruta. Naglašavajući svoju posvećenost ovoj zemlji, samo dvije godine nakon pokretanja svojih operacija u Bosni i Hercegovini, Wizz Air je uspostavio bazne operacije u Tuzli.
U 2015.godini Wizz Air je prevezao više od 250.000 putnika na svojim niskotarifnim rutama u Bosni i Hercegovini pružajući tako podršku za više od 200 lokalnih radnih mjesta.
Međunarodni aerodrom Tuzla će i u 2017. godini nastaviti intenzivno da se razvija, najavio je Rifet Karasalihović, direktor ovog javnog preduzeća, najavljujući da će broj prevezenih putnika u ovoj godini biti oko 480.000. To je u odnosu na 2016. godinu, dodao je on, kada je prevezeno 311.000 putnika, veliko povećanje.
(Nezavisni.ba)
Svako ko se odluči vratiti u domovinu dobija po 1.000 eura, ali se to ne odnosi na one koji su došli sa Balkana.
Austrija, koja ima 8,7 miliona stanovnika, primila je više od 130.000 aplikacija za azil od 2015. godine
Vlada Austrije objavila je kako će udvostručiti iznos novca koji daje izbjeglicama i migrantima koji se odluče dobrovoljno vratiti kući, a ovo se tretira kao dio kampanje ubrzavanja repatrijacije približno 50.000 osoba koje su tražile azil u ovoj državi.
Svaki izbjeglica i migrant koji se iz Austrije odluči vratiti u domovinu dobit će 1.000 eura, umjesto 500 eura, koliko je država ranije davala, kazao je ministar unutrašnjih poslova Wolfgang Sobotka, prenosi agencija AFP.
Ova šema, koja je napravljena u saradnji s grupama koje pomažu izbjeglicama, primarno za cilj ima "one osobe koje vjerovatno neće dobiti pravo dugoročnog boravka", istakao je ministar na konferenciji za medije u Beču.
Najgora izbjeglička kriza
Austrija, koja ima 8,7 miliona stanovnika, primila je više od 130.000 aplikacija za azil od 2015. godine, tokom najgore izbjegličke krize koja je zadesila Evropsku uniju od Drugog svjetskog rata.
Približno 10.700 njih je napustilo Austriju prošle godine, uključujući 5.800 onih koji su to dobrovoljno uradili, pokazuju zvanični podaci.
"Prednost dobrovoljnog povratka je to što je on manje traumatičan", ističe Bernd Wachter iz austrijskog Caritasa, humanitarne organizacije Katoličke crkve koja blisko radi s izbjeglicama.
Međutim, novac se nudi samo onima koji budu među prvih 1.000 osoba koje se registriraju za povratak i koji su ranije predali aplikaciju za azil.
Primarno se odnosi na državljane Iraka, Irana, Afganistana i subsaharskih država, ali su isključeni oni koji dolaze sa Balkana.
(Al Jazeera)
Arktički led na vrhuncu zime ima najmanju površinu treću godinu zaredom, a 2016. je bila najtoplija godina dosad izmjerena.
Podaci dobiveni putem satelita pokazuju i da je arktički led nešto tanji nego u protekle četiri godine
Površina leda što prekriva Arktički ocean bila je zimus najmanja u zadnjih 38 godina, što je novi znak da se klimatske promjene ubrzavaju, upozoravaju znanstvenici.
Arktički led na vrhuncu zime ima najmanju površinu, i to treću godinu zaredom otkad su 1979. počela satelitska mjerenja, priopćili su NASA i Američki institut za snijeg i led (NSIDC).
Ovo nije neočekivano, budući da je 2016. bila najtoplija godina dosad izmjerena na planetu, obilježivši treću najtopliju godinu zaredom.
Natprosječna temperatura
Takvo što nije viđeno od 1880. kada se temperatura počela mjeriti.
Led na Arktiku u zimsko vrijeme imao je 7. ožujka površinu 14,42 milijuna četvornih kilometara, što je najveća površina u 2017. jer će se s dolaskom proljeća početi topiti, dodaju znanstvenici.
U 2015. najveća površina leda bila je 14,51 četvorni kilometar, a sljedeće godine 14,52 četvorna kilometra.
Znanstvenici u NSIDC-u pripisuju tu pojavu veoma toploj jeseni i zimi s temperaturom na površini Arktičkog oceana 2,5 Celzijeva stupnja iznad od prosjeka.
"Pratim arktičku klimu zimi već 35 godina i još nisam vidio ovo što se događa zadnjih godina", rekao je ravnatelj NSIDC-a Mark Serreze, prenosi Hina.
Usto, podaci dobiveni putem satelita CryoSat-2 Europske svemirske agencije (ESA) pokazuju da je arktički led nešto tanji nego u zadnje četiri godine.
Mogućnost novog rekorda
"Tako tanak led na početku toplog dijela godine najavljuje mogućnost novog rekorda u najmanjoj površini leda u rujnu", ističe Julienne Stroeve, znanstvenica u NSIDC-u.
Najmanja površina leda u rujnu prvi put je privukla pozornost znanstvenika 2005. kada je pala na neviđeno nisku razinu.
Sličan fenomen je zabilježen na južnoj polutci, gdje je plutajući led na Antarktičkom oceanu 3. ožujka dosegnuo dosad najmanju površinu od 2,11 četvorna km.
No, površina leda na Antarktičkom oceanu je jako promjenjiva, ističu znanstvenici, podsjećajući da je njegova najmanja površina dosegnula povijesni rekord prije samo dvije i pol godine.
(Al Jazeera)
Afera globalnih razmjera koja je izbila poslije otkrića da je Brazil izvozio trulo meso posijala je strah i u BiH jer podaci nadležnih institucija pokazuju da su pošiljke sa mesom iz najveće zemlje Južne Amerike stizale i na naše tržište.
Naime, kako piše glassrpske, Uprava za indirektno oporezivanje (UIO) BiH potvrdila je u ponedjeljak da je na tržište BiH uvezeno meso iz Brazila. Naveli su da su u 2016. godini na domaće tržište stigle 162 tone mesa iz Brazila u vrijednosti od 516.751 KM. Uvoz je nastavljen i u ovoj godini, a do 15. marta plasirano je 27 tona mesa iz Brazila u vrijednosti od 100.629 maraka.
Predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača i mljekara RS Vladimir Usorac rekao im je da sav otpad završava na našem tržištu.
Neuređena BiH idealna za švercere
"Meso iz Brazila koje je završilo u nekoj od zemalja Evrope sigurno je na kraju plasirano i građanima BiH. Velike količine tog sumnjivog mesa završavaju svake godine na našem tržištu. Ovo nije prvi put da se takvo nešto dešava, imali smo i slučajeve kada je meso kengura iz Australije uvezeno na domaće tržište", kazao je Usorac.
Predsjednik Udruženja uzgajivača svinja RS Mišo Maljčić kaže da je neuređena BiH dobra podloga za švercere mesa i trgovce koji i pošiljke najgoreg kvaliteta mogu da uvezu i pokvarene proizvode plasiraju domaćim građanima.
"Sasvim je moguće da je zaraženo meso iz Brazila završilo u nekoj od susjednih zemalja i na kraju prepakovano izvezeno u BiH. To me uopšte ne bi čudilo kad znam šta se dešava", kazao im je Maljčić.
Kako podsjećaju, policija u Brazilu otkrila je da su najveći izvoznici prodavali pokvarenu govedinu i živinu s falsifikovanim inspekcijskim potvrdama. Brazil, koji je vodeći svjetski izvoznik govedine i piletine i ima klijente u oko 150 zemalja, suočio se s tvrdnjama policije da su proizvođači mesa godinama podmićivali sanitarne inspektore kako bi odobrili prodaju pokvarenog mesa.
(agroklub.ba)
Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta objavilo je Javni poziv za dodjelu grant sredstava za 2017. godinu, između ostalog i za slijedeće obrte:
-Poticaji opstanku tradicionalnih i starih zanata
-Poticaji razvoju vezanih i posebnih obrta
-Poticaji novoosnovanim subjektima MSP
Korisnici sredstava su obrtnici koji posluju najmanje 12 mjeseci i subjekti male privrede u većinskom vlasništvu državljana BiH a registrovani poslije 18.05.2016. godine.
Sve dodatne informacije o načinu prijave, obrascima i uslovima za korištenje finansijskih sredstava mogu se dobiti na web stranici: http://www.fmrpo.gov.ba/javni-natjecaj-grant-sredstva-2017/
POMOĆNIK OPĆINSKOG NAČELNIKA
Hamzalija Hojkurić, dipl. oec.
Nakon što su podigli i potrošili novac, M.H. se javio S.B. tražeći dodatnih 200 KM. Novac je u oba slučaja uplaćen na korisnički račun koji su M.H. i A.H. otvorili u sportskoj kladionici u Doboju.
Australija je došla do završne faze preseljenja 12.000 izbjeglica iz ratom zahvaćenih Sirije i Iraka, što je bilo obećano prije više od godinu dana, javlja Anadolu Agency (AA).
Peter Dutton, ministar za migracije i zaštitu granica u srijedu je rekao da je svih 12.000 izbjeglica dobilo vizu, a njih više od 10.000 već je dovedeno sa Bliskog istoka u izbjegličke kampove u Australiji. Ostatak izbjeglica biće preseljen u narednim mjesecima.
Riječ je o izbjeglicama koje će biti prihvaćen uz 13.750 njih koje Australija svake godine primi u svoju zemlju.
