Od 1. januara 2017. na području Federacije Bosne i Hercegovine počeo se primjenjivati Pravilnik o ispitivanju ispušnih plinova motornih vozila (ekotest) u stanicama za tehnički pregled vozila koji je propisalo Federalno ministarstvo saobraćaja.
Prema mišljenju građana, primjena novog propisa predstavlja samo novi izmišljeni trošak na svježe uvećanje cijene registracija motornih vozila.
Za vlasnike automobila sa benzinskim motorom bez katalizatora, prema novom pravilniku, ekotest bit će najpovoljniji: 22 KM.
Ako automobil na benzinski pogon ima katalizator, ekotest će iziskivati 32 KM.
Vlasnici sa dizelskim motorima moraju izdvojiti 36 KM za trošak ekotesta.
Dakle, trošak godišnje registracije vozila poskupljuje u prosjeku za 30 KM.
U zemljama Evropske unije vozila čiji standard emisije ispušnih plinova ne zadovoljava minimalno EURO 4 normu ne mogu se kretati u nekim urbanim zonama.
Kod nas u zemlji vozila s kategorijom EURO 3 još uvijek su dobrodošla. Čak je uvoz vozila s tom ekološkom kategorijom ukinut tek sredinom prošle godine.
Zoran Hadžić iz Sarajeva često putuje u zemlje Evropske unije i posjeduje automobil koji je proizveden 2004. godine. Njegovo vozilo sa savremenim benzinskim motorom prema testovima emisije u zemljama EU u potpunosti zadovoljava standarde EURO 4 norme, međutim, automobil je proizveden u vrijeme dok je EURO 3 norma bila aktuelna, pa je na nedavnom tehničkom pregledu dobio naljepnicu s tom oznakom.
“Uredno sam platio uvećanu cijenu tehničkog pregleda sa dodatnim ekotestom. Stvarno ne znam šta se testira kada mi je samo prepisana oznaka iz saobraćajne dozvole. Moj automobil ima savremeni motor koji u potpunosti odgovara EURO 4 normi, ali zbog žute naljepnice sa brojem 3 ja ne smijem u centar Beča, gdje sam do Nove godine bez problema išao”, kaže Hadžić.
Vozila s plinom
Još jedan apsurd novouvedenog ekotesta jest njegovo sprovođenje na automobilima koji koriste alternativno gorivo. Benzinci s alternativom upotrebe plina kao pogonskog goriva tretiraju se kao i ostali automobili pogonjeni benzinom.
Svako ko se odluči na ugradnju plinske instalacije mora izdvojiti u prosjeku 1.500 KM za ugradnju kvalitetnog sistema, platiti dodatni atest i godišnji porez koji se dodaje na cijenu registracije. Uz sav taj trošak i činjenicu da vozila pogonjena plinom zagađuju daleko manje od benzinaca i dizelaša, na ekotestu se tretiraju kao i ostala benzinska vozila.
“Rijetko vozim na benzinu, a prilikom tehničkog pregleda vozila pri godišnjoj registraciji ekotest je sproveden na režimu upotrebe benzina. Emisija ispušnih plinova na benzinu je duplo veća nego na LPG-u (plinu), ali kakvi god bili rezultati, stiker ekološke norme isti je kao i oznaka u saobraćajnoj. Plaćam dodatni porez na plinsku instalaciju, ali pri tehničkom mi se auto tretira kao benzinac. Mislim da ova odluka treba još malo da nadođe na svoje, djeluje mi kao pilot-projekt”, govori Mario Stanić iz Kiseljaka.
Adnan Čaušević iz Sarajeva kupio je polovan automobil kod preprodavača vozila koji ih uvoze iz zemalja EU-a. Ubrzo nakon kupovine došao je do zaključka da njegov automobil nema katalizator i samim time ne zadovoljava EURO 3 normu navedenu u dokumentaciji.
“Automobil kojem je izvađen katalizator česta je pojava jer platina od koje je ta komponenta izrađena ima visoku tržišnu vrijednost, pa je preprodavači često skidaju kako bi ostvarili veću zaradu. Na redovnom servisu mehaničar mi je ukazao kako mi je neko skinuo katalizator, ali i da to ne utiče na funkcionalnost auta”, objašnjava Čaušević.
Vozila koja nemaju katalizator ni u kojem slučaju ne mogu zadovoljiti nikakve ekološke standarde. Naprotiv, ona predstavljaju veće zagađivače od vozila proizvedenih prije 30 i više godina.
“Uvođenje ekotesta malo me zabrinulo jer sam bio ubijeđen da ću morati da nadogradim ispušni sistem, ali na tehničkom pregledu koji sam obavio prije nekoliko dana sve je prošlo u najboljem redu. Na kraju je i sam tehničar priznao da to što nema katalizatora ne predstavlja problem već da oni prepišu samo oznaku iz dokumentacije vozila”, kazao je Čaušević.
Problem na našoj teritoriji jest što ekotestovi nisu eliminatorni, dakle, istovremeno se upotrebljavaju vozila čija emisija ispušnih plinova zadovoljava najsavremeniju EURO 6 normu, kao i najveći zagađivači s EURO 1 motorima, pojasnio je ekspert za autoindustiju Alden Hadžagić.
“Naše tehničke preglede svi prolaze, odbijanja vozila sa pregleda gotovo i da nema, bitno je da se naplati njihova usluga. Prema novoj odredbi u Federaciji BiH, što je auto stariji, izdvajanja za ekotest su manja. Stvarno je nejasno šta se ovime želi postići. Starija vozila po logici predstavljaju veće zagađivače”, govori Hadžagić.
Stimuliranje upotrebe starih vozila
Apsurd leži u činjenici da je automobil čiji motor zadovoljava EURO 6 normu skuplji za registraciju nego jedna “kancerogena” Lada Niva stara 30 godina. Novi Pravilnik o ispitivanju ispušnih plinova indirektno, ali efektivno stimulira upotrebu starih vozila, koja su bez pogovora neprikriveni zagađivači.
Po uvođenju novog pravilnika firme koje se bave tehničkim pregledom vozila još nisu stigle nabaviti opremu za utvrđivanje ekološke kategorije, ali novac se naplaćuje i izdaju se potvrde.
“Trenutno se provjerom ispušnih plinova može utvrditi eventualno odstupanje od vrijednosti koje je proizvođač definirao kod novog vozila. Ta provjera dovodi do zaključka da li je vozilo ispravno i da li ga je moguće eksploatisati u saobraćaju. Novi ekotest u ovom trenutku ne govori ništa, jer, prema situaciji sa terena, tehnički pregledi nemaju opremu kojom mogu utvrditi parametre koji definišu ekološku normu”, navodi Hadžagić.
Na jedan nov automobil prodan u Bosni i Hercegovini uveze se 11 polovnih. Takav statistički podatak dovoljno govori o stanju na našim cestama i izvjesnosti situacije s ekološki prihvatljivim vozilima na prostorima Bosne i Hercegovine.
“Ovakvim režimom kontrole mi bismo mogli ostvariti neke minimalne pomake u kvalitetu zraka u narednih 10 godina, i to pod uslovom da se sprovodi kako se naplaćuje i da usljed nezadovoljavanja emisije ispušnih plinova eliminiše zagašivače. Ovako djeluje samo kao dodatni izmišljeni trošak, koji će neminovno svi morati platiti.”
Uvođenje ekotesta hipotetički je odličan korak, ali trenutno, osim troška i naljepnice na staklu, nije ništa nego priča kako bi se umirila savjest u vezi s ekološkim planovima u budućnosti.

(Al Jazeera)

Kad su španjolski konkvistadori stigli u Meksiko 1519., ondje je po procjenama živjelo oko 25 milijuna domorodaca. Stoljeće poslije ostalo ih je samo milijun. 

Domorodačko stanovništvo mnogo su učinkovitije od španjolskog oružja ubijale epidemije bolesti koje su Španjolci donijeli sa sobom. 

Pretpostavki i nagađanja bilo je mnogo, ali koje su točno bolesti pridonijele padu Astečkog Carstva nikad nije potvrđeno.

Časopis Nature objavio je kako su sada znanstvenici iznijeli prve DNK dokaze o bakteriji koja je možda izazvala najgoru epidemiju iz toga razdoblja - o salmoneli.

Propast astečkog društva bila je predmet mnogih istraživanja i općenito se vjeruje da su je uzrokovala dva glavna faktora, dolazak španjolskih osvajača i brojne europske bolesti na koje domorodačko stanovništvo nije imalo imunološki odgovor. 

Najgora od tih epidemija harala je između 1545. i 1550. i vjeruje se da je stajala života do 80 posto autohtonog stanovništva. 

"Epidemija iz 1545. smatra se jednom od najrazornijih u povijesti Novog Svijeta", napisala je skupina znanstvenika iz njemačkoga Prirodoslovnog instituta Maxa Plancka na portalu "bioRxiv", na koji se postavljaju znanstveni radovi na uvid kolegama i na recenziju prije tiskanja. 

Znanstvenici su ranije sugerirali da su ospice, boginje ili tifus bili uzročnici epidemije. U jednoj studiji iz 2002. kao mogući uzročnik navodi se i hemoragijska groznica. 

Ali nijedna od tih hipoteza nije potvrđena DNK dokazima. 

U pokušaju da rasvijetle uzrok epidemije među Astecima, znanstvenici su na groblju na visoravni Oaxacan na jugu Meksika uspjeli izolirati i sekvencionirati DNK iz zuba 29 pokojnika, od kojih ih je 24 umrlo u doba epidemije 1545. - 1550.

Stručnjaci su razdvojili bakterijski DNK od ljudskog i nakon uspoređivanja rezultata s više od 2700 modernih bakterijskih genoma utvrdili da je nekoliko pokopanih na spomenutom groblju bilo zaraženo smrtonosnim sojem salmonele nazvanim Paratyphi C. 

Danas je Paratyphi C iznimno rijedak soj salmonele, ali pojavljuje se povremeno, posebno u zemljama u razvoju. Uzrokuje trbušni tifus.

"Pretpostavljamo da je Salmonella Paratyphi C pridonijela znatnom padu populacije tijekom epidemije 1545. u Meksiku", zaključili su njemački znanstvenici. 

To je potencijalno prvi genetski dokaz patogena koji je možda uništio astečku populaciju nakon europske kolonizacije. 

"To je 'super-cool' studija", rekao je Hannes Schroeder iz Danskoga prirodoslovnog muzeja koji nije sudjelovao u istraživanju. "Imaju solidne argumente", dodao je Schroeder u razgovoru za Nature.

Neki stručnjaci imaju i određene zamjerke pa kažu da tehnika kojom su se koristili njemački znanstvenici ne može razabrati DNK virusa koji su također mogli imati upliva u astečke epidemije, što bi značilo da jedan veliki segment zagonetke i dalje nedostaje. 

U neovisnoj studiji objavljenoj prošli tjedan znanstvenici sa sveučilišta u britanskom Coventryju analizirali su bakterijski genom s ostataka mlade žene pokopane u Norveškoj 1200. godine i izolirali soj Paratyphi C, što upućuje na to da je taj soj salmonele kružio Europom prije nego što su europski doseljenici došli u Meksiko.

Samo po sebi to nije dovoljno da poveže ova dva otkrića, ali je dobar početak, rekao je za Nature profesor Hendrik Poinar s kanadskog sveučilišta McMaster.

Znanstvenici će sada morati pronaći više drevnih baterijskih genoma iz Europe i Amerike onoga vremena ako žele potvrditi svoje teze o tome što je uzrokovalo smrtonosnu epidemiju koja je izbrisala astečko društvo.

(FENA) G.P.

Članovi Ekološko-sportsko-ribolovnog društva Drijenča jučer (četvrtak, 16.2.) su primjetili novo trovanje ribe u rijeci Spreči.

– Prvo smo osjetili dobro poznati miris benzola a nakon toga standardna slika. Velike količine ošamućene ribe je plutalo Sprečom dok je ostatak tražio spas na ušćima manjih pritoka gdje je bila dostupna veća količina kisika – kazao nam je sekretar udruženja Drijenča, Osman Hodžić.

Trovanje je primjećeno od strane ribara sa područja općina Gračanica i Doboj Istok.

Ovo trovanje je stiglo tačno mjesec dana nakon prvog ovogodišnjeg trovanja koje se desilo 16. januara.

(Radio Gračanica)

Položaj penzionerske populacije u Republici Srpskoj, tema je današnje sjednice Upravnog odbora Udruženja penzionera RS-a u Tesliću.

Razgovorima o inicijativi za povećanje penzija i zdravstvenoj zaštiti penzionera prisustuje i ministar rada i boračko-invalidske zaštite RS-a Milenko Savanović te ministar finansija Zoran Tegeltija.

Penzionerima je nedavno iz Vlade rečeno da povećanja penzija u RS-u neće biti do polovine godine.

Zahtjev predstvanika najstarije populacije u RS-u jeste da se penzije povećaju za pet posto, što na godišnjem nivou iznosi oko 50 miliona KM, ali je ministar rada i boračko-invalidske zaštite Milenko Savanović prošle sedmice rekao da taj iznos nije realan.

Realno je, tvrdi, da penzije budu povećane tri posto, što je najniži procent kojim je Narodna skupština RS-a obavezala Vladu RS-a da iznađe mogućnost za vanredno povećanje penzija.

Savanović je tada naglasio da je na sastanku razgovarano o različitim modalitetima pomoći ovoj populaciji, poput jednokratne pomoći ili procentualnog povećanja penzije, a koji će biti predstavljen danas na sastanku Upravnog odbora Udruženja penzionera u Tesliću.

Iz entitetske Vlade svaki mjesec za penzije se izdvaja dodatnih više od 20 miliona KM, s obzirom na to da nije dovoljan priliv sredstava u Fond penzijskog i invalidskog osiguranja RS-a.

Prosječna penzija za januar 2017. iznosila je 341 KM i predstavlja 40 posto prosječne plaće u RS-u.

(FENA) M.B.

Predsjednik Evropske komisije Jean-Claude Juncker izjavio je u četvrtak kako vjeruje da će trebati duže od dvije godine za postizanje dogovora o svim pitanja vezanim uz izlazak Velike Britanije iz Evropske unije (EU).

"Mislim da nećemo uspjeti u roku od 24 mjeseca postići sve dogovore kako bi Britanija uspostavila cjelovit odnos s evropskim kontinentom", rekao je Juncker na marginama međunarodne konferencije o sigurnosti u Muenchenu.

Britanska premijerka Theresa May najavila je kako će u martu aktivirati član 50. Lisabonskog ugovora te tako pokrenuti pregovore o Brexitu, koji bi mogli potrajati i do dvije godine.

Juncker je rekao kako bi Velika Britanija trebala promijeniti najmanje 20.000 zakona prije no što bude mogla napustiti EU.

(FENA) B.D.

Marijanska brazda u sjevernom Pacifiku najdublji je dio svjetskih oceana, mjesto toliko nepristupačno da bi svatko pomislio da je nedirnuto i imuno na ljudske aktivnosti. Ali Marijanska brazda je onečišćena.

 Marijanska brazda jedno je od najdubljih i najtamnijih mjesta na Zemlji, znanstvenicima manje poznata nego površina Mjeseca.

Na dnu, na dubini od 11 kilometara, temperatura vode je blizu ledišta, a tlak je toliki da bi čovjeka zdrobio kao kukca.

Znanstvenici su je tek nedavno istražili. "Mislili smo da se radi o izoliranom 'kraljevstvu', sigurnom od ljudskog utjecaja. Nažalost, to ne može biti dalje od istine", napisao je vodeći autor studije o onečišćenju Marijanske brazde Alan Jamieson sa sveučilišta u Newcastleu.

Marijanska brazda je za četvrtinu dublja nego što je Mount Everest visok.

Onečišćivači su do tih dubina vjerojatno stigli u obliku plastičnog otpada i mrtvih životinja koje su potonule na dno, napisali su znanstvenici u časopisu Nature Ecology & Evolution.

Oni su na dno Marijanske brazde spustili posebnu podmornicu opremljenu mamcima za hvatanja amfipoda, sićušnih stvorenja nalik račićima.

Amfipodi su među rijetkim bićima koja mogu preživjeti u tako negostoljubivom okruženju ekstremnog tlaka. Znastvenici su ih testirali na prisustvo kemikalija.

Rezultati su pokazali visoku razinu kontaminiranosti onečišćivačima, uključujući poliklorirani bifenil (PCB), koji je zabranjen prije gotovo 40 godina zbog kancerogenosti i štetog utjecaja na hormone.

Razina kontaminacije PCB-om pronađena kod amfipoda u Marijanskoj brazdi čak je 50 puta viša nego ona detektirana među račićima u rijeci Liaohe, jednoj od najzagađenijih u Kini.

"Činjenica da smo pronašli visoku razinu tih onečišćivača u jednom od najizoliranijih i nejnepristupačnijih mjesta na Zemlji pokazuje koliko je dugoročan i razoran učinak čovječanstva na ovaj planet", kazao je Jamieson.

Vjeruje se da je 1,3 milijuna tona PCB-a, koji u ekosustavu ostaju desetljećima, proizvedeno između 30-ih i 70-ih godina prošlog stoljeća. Taj se klorid koristio u rashladnim tekućinama električnih aparata i u indigo papiru, primjerice.

Znanstvenici su na amfipodima pronašli i tragove još jednog dugovječnog onečišćivača, polibromiranog difenil etera.

"Svi uzorci su ih imali, svi", rekao je Jamieson.

Kako su onečišćivači tamo dospijeli? "Jednom kad potonu, tonu dublje, dublje i dublje, nemaju kamo drugamo jer nema mehanizma kojih bi ih ponovo vratio na površinu", objasnio je Jamieson.

"Još ne znamo što to znači za širi ekosustav", rekao je Jamieson, jer su amfipodi na dnu hranidbenog lanca.

To što onečišćenje ne vidimo, ne znači da je beznačajno, upozorio je. "Moramo zapamtiti da je planet Zemlja uglavnom duboko more".

(FENA) I.B.

Kosovo, najmlađa europska država, u petak slavi deveti rođendan, ali 24-godišnji Nazim Ahmeti nije u slavljeničkom raspoloženju.

 Kao i mnogi drugi, on satima prkosi hladnoći ispred tržnice u Prištini nadajući da će mu netko ponuditi nekakav jednodnevni posao i da će zaraditi bijednu nadnicu od 15 eura.

Kosovo je 17. veljače 2008. jednostrano proglasilo neovisnost i od tada steklo međunarodno priznanje 110 zemalja, iako se tome Beograd žestoko protivio.

Unatoč tom diplomatskom uspjehu, Kosovo izjeda siromaštvo i korupcija.

Po službenim podacima, nezaposlenost je prošle godine pala na 26 posto, ali stanovnici misle da je to 'frizirana' brojka. Podaci Svjetske banke govore da je nezaposlenost u posljednje četiri godine u prosjeku bila 42,6 posto, prenosi Hina. 

Trećina od kosovskih 1,8 milijuna stanovnika živi ispod granice siromaštva, a prosječna plaća iznosi 360 eura. Prije devet godina Kosovo je imalo 300.000 stanovnika više.

Više od 300 kosovskih Albanaca pridružilo se džihadistima u Siriji i Iraku, ali analitičari misle da tome nije uzrok samo radikalna islamizacija nego i siromaštvo. Isti razlog koji mlade Albance potiče na iseljavanje u zapadnu Europu, češće ilegalno nego legalno.

"Pogledajte im lica. Nijednog osmijeha", kaže politički analitičar Ramush Tahiri pokazujući na skupinu mladih na glavnom gradskom trgu Majke Terezije. "Nijedan njihov san nije se ostvario".

"Kosovo mora osigurati perspektivu svojim građanima kako bi ostali u zemlji, sprječiti socijalne i druge krize koje ih prisiljavaju da rješenja traže drugdje", rekao je premijer Isa Mustafa. Tvrdi da njegova vlada čini sve što može da privuče strana ulaganja.

Vodeći list u zemlji Koha Ditore piše, međutim, da vlada nije došla ni blizu toga da ispuni očekivanja mladih.

Normalizacija odnosa sa Srbijom u tome je očito nužan korak. Razgovori Beograda i Prištine traju od 2011. i polako napreduju iako se tenzije bude s vremena na vrijeme.

Iako odnosi znaju biti napeti, Kosovo i Srbija nikada nisu prestali trgovati.

Ne računajući unosno krijumčarenje, Srbija je prošle godine na Kosovo izvezla robe u vrijednosti 400 milijuna dolara, uglavnom hrane. Kosovski izvoz u Srbiju istodobno je iznosio 40 milijuna eura, što je za četiri milijuna više nego izvoz "velikoj sestri" Albaniji.

Drugi problem razvoju je endemska korupcija koja seže i do vlasti. Kosovo je na listi percepcije korupcije Transparency Internationala rangirano na 95. mjestu od 176 zemalja.

Ekonomist Mehmet Gjata kaže da Kosovo ne može postati funkcionalna zemlja dok ne razvije gospodarstvo sposobno za rješavanje problema visoke nezaposlenosti i siromaštva. "A činjenica da imamo nenormalno bogatu elitu pokazuje da vladi ekonomski razvoj nije prioritet", naglasio je.

Ahmeti ne skriva razočarenje. "Nisam očekivao da će neovisno Kosovo postati Amerika. Ali nisam niti očekivao da ću morati brinuti o tome kako da prehranim obitelj".

(FENA) I.B.

Nakon uspješno održanih foruma na temu poljoprivrede i ruralnog razvoja u sedam bh. gradova, pod nazivom "Naše oranice bez granice", Ured specijalnog predstavnika Evropske unije u BiH (EUSR) nastavlja s aktivnostima u sklopu svog projekta o perspektivama razvoja bh. poljoprivrede i mogućnostima koje pruža proces EU integracija.

Forum će danas biti održan u Doboju, a otvorit će ga uvodnim obraćanjem zamjenik šefa Delegacije EU u BiH Khaldoun Sinno.

Učesnicima će se nakon toga obratiti domaći, regionalni i međunarodni stručnjaci u oblasti poljoprivrede i ruralnog razvoja, koji će također biti na raspolaganju za sva konkretna pitanja poljoprivrednika i dati savjete o unapređenju njihove proizvodnje.

(FENA) J.Č.

Turska je samo iz Sirije primila 2,8 miliona izbjeglica, a doda li se tome i 291.000 izbjeglica iz Iraka, Afganistana, Irana i Somalije, broj zbrinutih izbjeglica u Turskoj premašuje brojku od 3,1 milion.

Svijet se suočava sa najvećom izbjegličkom krizom nakon Drugog svjetskog rata, a među zemljama koje su zbrinule najveći broj izbjeglica je Turska u kojoj danas živi više izbjeglica nego što u 61 zemlji svijeta ima stanovnika.

Prema zvaničnim podacima Komesarijata Ujedinjenih nacija za izbjeglice (UNHCR) iz 2015. godine u svijetu se nalazi ukupno 21,3 miliona izbjeglica, a više od tri miliona tih ljudi koji su svoje zemlje napustili zbog rata ili drugih kriza je utočište pronašlo u Turskoj.

Turska je samo iz Sirije primila 2,8 miliona izbjeglica, a doda li se tome i 291.000 izbjeglica iz Iraka, Afganistana, Irana i Somalije, broj zbrinutih izbjeglica u Turskoj premašuje brojku od 3,1 milion. 

U Turskoj danas živi više izbjeglica nego što u 61 članici Ujedinjenih nacija ima stanovnika. Ne samo to, više izbjeglica živi u pojedinim izbjegličkim kampovima u Turskoj od ukupne populacije nekih država. 
U kampovima u Sanliurfi zbrinuto je 114.000, u Gaziantepu 39.000, u Kilisu skoro 37.000,

Kahramanmarasu 23.709, u Hatayu 19.960, u Malatji 10.236, a u Osmaniji 7.250 izbjeglica, uglavnom iz Sirije.

Te brojke su znatno veće od ukupne populacije u međunarodno priznatim članicama UN-a poput Tuvalua, Naurua, San Marina, Monaka, Lihtenštajna, Maralovih otoka, Andore, Dominike, Antigue i Barbuda, Mikronezije, Tonga ili Grenade.

Ukupan broj zbrinutih izbjeglica u Turskoj premašuje broj populacije ukupno 61 zemlje svijeta, a među tim zemljama su i Litvanija, Slovenija, Latvija, Estonija, Luksemburg, Malta i druge, navodi TRT.

(FENA) B.D.

Predstavnici samaritanskih i kršćanskih zajednica u Palestini su podržali muslimane i oštro kritikovali izraelsku inicijativu za zabranu ezana na razglasima džamija tokom noći, odnosno za sabah-namaz.

Zakonodavna komisija izraelskog Knesseta odobrila je Nacrt zakona o zabrani ezana na razglasu od 23 do 7 sati, što je naišlo na oštre reakcije muslimanske zajednice, ali i drugih etnoreligijskih grupa u toj regiji.

Samaritanski rabin Vasif al-Samiri koji živi u Nablusu na Zapadnoj obali je za Anadoliju kazao kako je razočaran izraelskim potezom da ograniči ezane kao pozive muslimana na molitvu.

“Sloboda vjeroispovijesti je Bogom data čovjeku i niko nema pravo da to pravo uskraćuje. Pored toga, ezan sadržajem veliča Boga i šalje poruku mira i spasa. Ušutkivanje zvuka ezana je besmisleno. Samarićanska zajednica je apsolutno protiv zabrane ezana“, kazao je al-Samiri.

Ističući kako se protive ograničavanju vjerskih rituala muslimanima i kršćanima, baš kao i svojim, al-Samiri je kazao kako se ni pripadnici samaritanske zajednice ne može osjećati sigurnima tamo gdje se zabrani zvuk ezana.

Poglavar Grčke ortodoksne patrijaršije u Sebastiji na Zapadnoj obali Theodosios je kazao da je i njegova zajednica protiv izraelskog pokušaja ušutkivanja ezana.

“Ezan je posve religijska tema. Niti jedan parlament, niti zakonodavno vijeće nemaju pravo raspravljati i zabranjivati ezane u Jerusalemu ili bilo kojem drugom mjestu na svijetu“, kazao je Theodosios.

Ističući kako prijetnja ograničavanja vjerskih sloboda predstavlja opasnost i za kršćansko stanovništvo, Theodosios je kazao kako je to grubo kršenje ljudskih prava i kako je to još jedan jasan pokazatelj “izraelskog rasizma“.

“Jerusalem je grad palestinskih muslimana i kršćana i niko nema pravo mijenjati njegov identitet. Okupatorski Izrael mora shvatiti da mi kršćani nikada nećemo napustiti svoju braću muslimane u borbi protiv rasizma i fašizma“, poručio je Theodosios.

Članica Upravnog odbora Palestinske oslobodilačke organizacije i čelnica palestinskog Komiteta za vjerska pitanja Hanna Amireh je kazala kako je izraelski pokušaj zabrane ezana grubo kršenje vjerskih prava i kako pokazuje pravo lice izraelske okupatorske politike.

Amireh je pozvala međunarodnu zajednicu da intervenira i izvrši pritisak na Izrael kako bi počeo poštivati ljudska prava i slobode.

Pod izgovorom da se građani žale na buku, izraelske vlasti su ranije pripremile nacrt zakona kojim je planirana zabrana glasnih vjerskih rituala s ciljem zabrane ezana, ali shvativši da bi to mogao biti problem i za neke jevrejske rituale, izraelski političari su izvršili reviziju i preinačili prijedlog zabrane puštanja ezana na razglasu od 23 do 7 sati ujutro.

Nacrt je u parlamentarnoj proceduri, a u posljednjoj verziji predviđa zabranu ezana za vrijeme sabah-namaza. Implementacijom tog nacrta bi džamijama prijetila novčana kazna od 1.200 dolara, ne budu li poštivale zabranu, prenosi TRT.

(FENA) B.D.