Najnoviji prijedlog Federalne vlade za oporezivanja plaća u FBiH predviđa rast poreza na dohodak i uvođenje takozvane diferencirane stope.

Vlada u prednacrtu novog zakona o porezu na dohodak predviđa da se mjesečna osnovica plate do 800 KM oporezuje sa 13 posto, dok će iznos plate iznad 800 KM biti oporezovan sa čak 20 posto, piše Dnevni avaz.

To znači da će, naprimjer, plata od 1.000 KM biti oporezovana sa dvije stope. Iznos od 800 KM oporezovat će se stopom od 13 posto, a preostalih 200 KM bit će oporezovano sa 20 posto.

To znači da porez koji se mora plaćati na ovu visinu plate iznosi ukupno 170 KM, odnosno 130 KM na 800 KM plus dodatnih 40 KM na preostalih 200 KM.

Time bi plaća od 1.000 KM bila opterećena s dodatnih 70 KM, s obzirom na to da se ona trenutno oporezuje s deset posto, odnosno 100 KM.

BiznisInfo je došao do nešto drugačije računice, s ozbirom na to da 13 posto od 800 KM iznosi 104 KM, plus 40 KM na preostalih 200 KM. To znači da bi se izdvajanja povećala za 44 KM, a ne za 70 KM. Osim toga, treba uzeti u obzir i neoporezivi dio plate koji trenutno iznosi 300 KM.

U svakom slučaju, ovim se znatno više nego do sada opterećuje srednji sloj stanovništva. Jedinstvena stopa ovog poreza sada iznosi 10 posto.

Kada je riječ o oporezivanju doprinosa, u prednacrtu zakona navodi se da će stopa doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje koji idu na teret obveznika iznositi 18,5 posto.

Kao takva, ona je za 1,5 posto viša nego sada.

I stopa za zdravstveno osiguranje se povećava, sa sadašnjih 12,5 na 13,5 posto.S druge strane, stopa doprinosa za obavezno osiguranje u slučaju nezaposlenosti smanjuje se sa 1,5 na jedan posto.

(tuzlanski.ba)

U prvoj sveobuhvatnoj procjeni takve vrste ustanovljeno je kako je evropska populacija cvrčaka i skakavaca ugrožena, odnosno čak četvrtini vrsta tih insekata prijeti izumiranje.

Prema podacima Međunarodnog saveza za očuvanje prirode (IUCN) ta skupina insekata najugroženija je od svih dosad promatranih u Evropi. Evropa je stanište za više od 1000 vrsta skakavaca i cvrčaka, koji su važan izvor hrane za ptice i reptile, a njihov bi nestanak mogao ugroziti cijeli ekosustav, prenosi portal croenergo.eu.

Staništa cvrčaka i skakavaca ugrožavaju požari, intenzivna agrikultura i razvoj turizma.

Jean-Christophe Vie, zamjenik direktora Programa za globalne vrste IUCN-a, rekao je da treba učiniti više kako bi se zaštitila njihova staništa.

"Ne počnemo li odmah djelovati, glasanje cvrčaka moglo bi uskoro postati prošlost", upozorio je.

(FENA) E.F.

Južnoafrički sud u srijedu je presudio protiv vladine odluke da se povuče iz Međunarodnog krivičnog suda (ICC), nazivajući je neustavnom.

Sudac u višem sudu Sjeverni Gauteng preporučio je vladi da poništi  obavijest o povlačenju iz suda s univerzalnom jurisdikcijom koji se bavi slučajevima kršenja ljudskih prava i ima sjedište u holandskom gradu Den Haagu.

Vodeća južnoafrička opozicijska stranka pokrenula je sudski postupak, navodeći da je vladina obavijest nelegalna jer južnoafrički parlament nije konsultiran o njoj.

Južnoafrička objava povlačenja uslijedila je nakon spora iz 2015. godine oko posjete sudanskog predsjednika Omara al-Bashira, koga traži ICC zbog navodnih ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti i genocida u Darfuru.

Al-Bashiru je dopušteno da napusti Južnu Afriku čak i pored naređenja lokalnog suda vlastima da ga zaustave, prenosi Associated Press.

(FENA) B.D.

Kina je skoro dovršila gradnju dvadesetak građevina na vještačkim otocima u Južnokineskom moru koje izgledaju namijenjene raketama dugoga dometa, rekla su dva američka dužnosnika agenciji Reuters.

Te gradnje će vjerojatno izazvati pitanja hoće li i kako reagirati Sjedinjene Države imajući na umu njihovo obećanje čvršćeg odnosa prema Kini u Južnokineskom moru.

Kina tvrdi da ima pravo na skoro cijelo Južnokinesko more kroz koje se odvija trećina svjetskog pomorskog prometa. Brunei, Malezija, Filipini, Tajvan i Vijetnam isto tako polažu svoja prava. Trumpova je administracija nazvala ilegalnom kinesku izgradnju otoka u Južnokineskom moru.

Gradnja betonskih građevina s krovom koji se može uvući na grebenima Subi, Mischiefu i Fiery Crossu, dijelu lanca otoka Spratly gdje je Kina već izgradila piste vojne dužine, moglo bi se smatrati vojnim zaoštravanjem, rekli su zadnjih dana američki dužnosnici govoreći pod uvjetom da ostanu neimenovani, prenosi Hina.

"Nije da Kinezi grade bilo što u Južnokineskom moru samo gradnje radi, a ove građevine sliče drugima u kojima su baterije SAM pa je logičan zaključak da su one namijenjene tome", rekao je američki obavještajni dužnosnik.

Drugi je dužnosnik rekao da su građevine izgleda duge 20 metara i 10 metara visoke.

Glasnogovornik Pentagona je rekao kako su Sjedinjene Države predane "nemilitarizaciji u Južnokineskom moru" i pozvao sve koji polažu pravo na teritorij da poduzmu mjere u skladu s međunarodnim pravom.

U svom senatskom saslušanju za potvrdu prošli mjesec je američki državni sekretar Rex Tillerson izazvao bijes Kine rekavši kako bi se Pekingu trebao uskratiti pristup otocima koje gradi u Južnokineskom moru.

Tillerson je kasnije ublažio retoriku a Trump je dalje smanjio napetosti obećavši da će poštivati dugogodišnju američku politiku  "jedne Kine" u telefonskom razgovoru s kineskim predsjednikom Xijem Jinpingom 10. februara.

Greg Poling, stručnjak za Južnokinesko more u Centru za strateške i međunarodne studije u Washingtonu, rekao je u decembru u izvještaju kako je Kina izgleda postavila oružje, među kojim i protuzračne i proturaketne sisteme, na svih sedam otoka koje je izgradila u Južnokineskom moru.

Dužnosnici su rekli kako su nove građevine vjerojatno za smještaj raketa zemlja-zrak koje će ojačati kineski odbrambeni kišobran nad otocima. Nisu rekli kada bi po njihovom mišljenju Kina mogla rasporediti rakete na otoke.

Američki obavještajni dužnosnik je rekao kako građevine ne predstavljaju bitnu vojnu prijetnju američkim snagama u regiji, imajući na umu njihovu vidljivost i ranjivost.

Njihova gradnja izgleda da je više politički ispit kako će Trumpova administracija reagirati, rekao je.

"Logičan odgovor bi isto tako bio politički, nešto što ne bi trebalo voditi vojnom zaoštravanju u vitalnom strateškom području", rekao je dužnosnik.

(FENA) B.D.

Obavještavamo Vas da će dana 23.02.2017 godine (Četvrtak) doći do prekida u isporuci električne energije u terminu od 09:00 do 14:00 h u naseljenim mjestima: Donja Raduša , Kašibovići , Gornja Raduša , Raduša Ilidža.

Podružnica „ED“ Zenica – PJD Tešanj

Danas će u Bosni Hercegovini preovladavati sunčano uz umjerenu naoblaku. Sredinom dana prolazno pretežno oblačno vrijeme. Vjetar većinom slab, u Krajini umjerene jačine, jugozapadnog smjera. Najviša dnevna temperatura zraka većinom između 10 i 16°C.

U četvrtak, 23.02.2017., više oblačnosti u Hercegovini i zapadnim područjima Bosne. U većem dijelu Bosne sunčano uz malu do umjerenu naoblaku. Vjetar umjerene jačine sa jakim udarima južnog i jugozapadnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka između 1 i 6°C. Najviša dnevna temperatura zraka većinom između 11 i 17°C.

U petak, 24.02.2017., u Bosni i Hercegovini se očekuje jače naoblačenje sa sjeverozapada koje će usloviti obilnije padavine u cijeloj zemlji. Jače padavine u poslije podnevnim satima i u noći na subotu. U Bosni će krajem dana doći do pada temperature zraka i kiša će preći u snijeg ili susnježicu. U Bosni se očekuje između 20 i 40 litara padavina po metru kvadratnom, u Hercegovini i do 60 litara po metru kvadratnom. Vjetar umjerene jačine sa jakim udarima južnog i jugozapadnog smjera. Od poslije podnevnih sati vjetar mijenja smjer na sjever. Najniža jutarnja temperatura zraka uglavnom između 2 i 7°C. Najviša dnevna temperatura zraka između 10 i 15°C.

U subotu, 25.02.2017., u Hercegovini oblačno sa kišom. U Bosni prije podne sa snijegom ili susnježicom. U drugoj polovini dana prestanak padavina i smanjenje oblačnosti. Vjetar slab do umjerene jačine sjevernog i jsveroistočnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka uglavnom između -2 i 2°C, na jugu zemlje od 4 do 8°C. Najviša dnevna temperatura zraka većinom između 1 i 5°C, na jugu zemlje od 7 do 10°C.

Dana 20. 02. 2017. Ministarstvo za obrazovanje, nauku, kulturu i sport posjetio je Haris Ćatić, predsjednik streljačkog kluba „Zavidovići“ koji je ujedno bio ovlašteni predstavnik straljačkih kljubova sa područja općina Zavidovići, Maglaj, Doboj-Jug i Tešanj.

U razgovoru sa resornim ministrom Mensurom Sinanovićem i pomoćnikom za kulturu i sport Marinkom Tokićem, gospodin Ćatić je prezentirao zajedničku odluku predstavnika streljačkih klubova sa navedenih područja, da formiraju „međuopćinsku ligu“ u streljaštvu serijskom zračnom puškom.

Liga bi trajala 2 mjeseca, a u nju bi bilo uključeno oko 100 sudionika , od kojih su većina  djeca školskog uzrasta, čime se nastoji popularizirati ovaj sport među mlađim generacijama.

Gospodin Ćatić naglasio je da su u projekt „međuopćinska liga“ trenutno uvrštene općine koje se gravitacijski naslanjaju jedna na drugu, ali da u narednom periodu namjeravaju ligu proširivati i na druge općine Zeničko-dobojskog kantona. Također je istakao da je ovaj projekat i svojevrsna priprema za formiranje kantonalnog streljačkug saveza.

Nakon prezentiranog projekta ministar Sinanović je izrazio svoje zadovoljstvo projektom, naglasiviši da će resorno ministarstvo podržati planirane aktivnosti, te da očekuje da se i općine aktivno uključe i podrže ovaj projekat.

Ministarstvo za obrazovanje, nauku, kulturu i sport

Dana 19.02.2017 godine na osnovu odredbi Zakona o slatkovodnom ribarstvu F BiH, SRD“Smuđ“ iz Lukavca sa jedne strane i USR “Blinker“ Kalošević-Tešanj i SRD “Jelah” Tešanj sa druge strane su sporazumno ugovorili pravo slobodnog ribolova na dijelovima ribolovnog područja za koje su dobili koncesiono pravo gospodarenja ribljim fondom.

SRD “SMUĐ” iz Lukavca gazduje na dijelu ribolovne zone „Lukavac“ i to na Jezeru Modrac od ušća rijeke Turije oko 70% ukupne površine jezera, strana Poljice do Mustinog zaliva, strana Bokavici do Jendulja, brana i plaža, zatim rijeka Spreča ispod brane jezera i sve do granice općine Gračanica, rijeke Turija, Brijesnica, Bukovica, Lukavac, dva jezera u Smolućoj i rijeka Rakovac koja se uliva u Sprecu.

USR BLINKER Kalošević-Tešanj i SRD “Jelah” Tešanj će u narednom periodu raditi na potpisivanju drugih ugovora sa zainteresovanim Udruženjima o slobodnom ribolovu, čime se ribolovcima omogućuje nesmetan ribolov, bez plaćanja dodatnih izlaza.

Svi ribolovci su dužni da se pridržavaju Zakona o slatkovodnom ribarstvu i da poštuju Pravilnike o zaštiti ribljeg fonda na ribolovnim zonama gdje vrše ribolovne aktivnosti.

Bistro!

Od 1. januara 2017. na području Federacije Bosne i Hercegovine počeo se primjenjivati Pravilnik o ispitivanju ispušnih plinova motornih vozila (ekotest) u stanicama za tehnički pregled vozila koji je propisalo Federalno ministarstvo saobraćaja.
Prema mišljenju građana, primjena novog propisa predstavlja samo novi izmišljeni trošak na svježe uvećanje cijene registracija motornih vozila.
Za vlasnike automobila sa benzinskim motorom bez katalizatora, prema novom pravilniku, ekotest bit će najpovoljniji: 22 KM.
Ako automobil na benzinski pogon ima katalizator, ekotest će iziskivati 32 KM.
Vlasnici sa dizelskim motorima moraju izdvojiti 36 KM za trošak ekotesta.
Dakle, trošak godišnje registracije vozila poskupljuje u prosjeku za 30 KM.
U zemljama Evropske unije vozila čiji standard emisije ispušnih plinova ne zadovoljava minimalno EURO 4 normu ne mogu se kretati u nekim urbanim zonama.
Kod nas u zemlji vozila s kategorijom EURO 3 još uvijek su dobrodošla. Čak je uvoz vozila s tom ekološkom kategorijom ukinut tek sredinom prošle godine.
Zoran Hadžić iz Sarajeva često putuje u zemlje Evropske unije i posjeduje automobil koji je proizveden 2004. godine. Njegovo vozilo sa savremenim benzinskim motorom prema testovima emisije u zemljama EU u potpunosti zadovoljava standarde EURO 4 norme, međutim, automobil je proizveden u vrijeme dok je EURO 3 norma bila aktuelna, pa je na nedavnom tehničkom pregledu dobio naljepnicu s tom oznakom.
“Uredno sam platio uvećanu cijenu tehničkog pregleda sa dodatnim ekotestom. Stvarno ne znam šta se testira kada mi je samo prepisana oznaka iz saobraćajne dozvole. Moj automobil ima savremeni motor koji u potpunosti odgovara EURO 4 normi, ali zbog žute naljepnice sa brojem 3 ja ne smijem u centar Beča, gdje sam do Nove godine bez problema išao”, kaže Hadžić.
Vozila s plinom
Još jedan apsurd novouvedenog ekotesta jest njegovo sprovođenje na automobilima koji koriste alternativno gorivo. Benzinci s alternativom upotrebe plina kao pogonskog goriva tretiraju se kao i ostali automobili pogonjeni benzinom.
Svako ko se odluči na ugradnju plinske instalacije mora izdvojiti u prosjeku 1.500 KM za ugradnju kvalitetnog sistema, platiti dodatni atest i godišnji porez koji se dodaje na cijenu registracije. Uz sav taj trošak i činjenicu da vozila pogonjena plinom zagađuju daleko manje od benzinaca i dizelaša, na ekotestu se tretiraju kao i ostala benzinska vozila.
“Rijetko vozim na benzinu, a prilikom tehničkog pregleda vozila pri godišnjoj registraciji ekotest je sproveden na režimu upotrebe benzina. Emisija ispušnih plinova na benzinu je duplo veća nego na LPG-u (plinu), ali kakvi god bili rezultati, stiker ekološke norme isti je kao i oznaka u saobraćajnoj. Plaćam dodatni porez na plinsku instalaciju, ali pri tehničkom mi se auto tretira kao benzinac. Mislim da ova odluka treba još malo da nadođe na svoje, djeluje mi kao pilot-projekt”, govori Mario Stanić iz Kiseljaka.
Adnan Čaušević iz Sarajeva kupio je polovan automobil kod preprodavača vozila koji ih uvoze iz zemalja EU-a. Ubrzo nakon kupovine došao je do zaključka da njegov automobil nema katalizator i samim time ne zadovoljava EURO 3 normu navedenu u dokumentaciji.
“Automobil kojem je izvađen katalizator česta je pojava jer platina od koje je ta komponenta izrađena ima visoku tržišnu vrijednost, pa je preprodavači često skidaju kako bi ostvarili veću zaradu. Na redovnom servisu mehaničar mi je ukazao kako mi je neko skinuo katalizator, ali i da to ne utiče na funkcionalnost auta”, objašnjava Čaušević.
Vozila koja nemaju katalizator ni u kojem slučaju ne mogu zadovoljiti nikakve ekološke standarde. Naprotiv, ona predstavljaju veće zagađivače od vozila proizvedenih prije 30 i više godina.
“Uvođenje ekotesta malo me zabrinulo jer sam bio ubijeđen da ću morati da nadogradim ispušni sistem, ali na tehničkom pregledu koji sam obavio prije nekoliko dana sve je prošlo u najboljem redu. Na kraju je i sam tehničar priznao da to što nema katalizatora ne predstavlja problem već da oni prepišu samo oznaku iz dokumentacije vozila”, kazao je Čaušević.
Problem na našoj teritoriji jest što ekotestovi nisu eliminatorni, dakle, istovremeno se upotrebljavaju vozila čija emisija ispušnih plinova zadovoljava najsavremeniju EURO 6 normu, kao i najveći zagađivači s EURO 1 motorima, pojasnio je ekspert za autoindustiju Alden Hadžagić.
“Naše tehničke preglede svi prolaze, odbijanja vozila sa pregleda gotovo i da nema, bitno je da se naplati njihova usluga. Prema novoj odredbi u Federaciji BiH, što je auto stariji, izdvajanja za ekotest su manja. Stvarno je nejasno šta se ovime želi postići. Starija vozila po logici predstavljaju veće zagađivače”, govori Hadžagić.
Stimuliranje upotrebe starih vozila
Apsurd leži u činjenici da je automobil čiji motor zadovoljava EURO 6 normu skuplji za registraciju nego jedna “kancerogena” Lada Niva stara 30 godina. Novi Pravilnik o ispitivanju ispušnih plinova indirektno, ali efektivno stimulira upotrebu starih vozila, koja su bez pogovora neprikriveni zagađivači.
Po uvođenju novog pravilnika firme koje se bave tehničkim pregledom vozila još nisu stigle nabaviti opremu za utvrđivanje ekološke kategorije, ali novac se naplaćuje i izdaju se potvrde.
“Trenutno se provjerom ispušnih plinova može utvrditi eventualno odstupanje od vrijednosti koje je proizvođač definirao kod novog vozila. Ta provjera dovodi do zaključka da li je vozilo ispravno i da li ga je moguće eksploatisati u saobraćaju. Novi ekotest u ovom trenutku ne govori ništa, jer, prema situaciji sa terena, tehnički pregledi nemaju opremu kojom mogu utvrditi parametre koji definišu ekološku normu”, navodi Hadžagić.
Na jedan nov automobil prodan u Bosni i Hercegovini uveze se 11 polovnih. Takav statistički podatak dovoljno govori o stanju na našim cestama i izvjesnosti situacije s ekološki prihvatljivim vozilima na prostorima Bosne i Hercegovine.
“Ovakvim režimom kontrole mi bismo mogli ostvariti neke minimalne pomake u kvalitetu zraka u narednih 10 godina, i to pod uslovom da se sprovodi kako se naplaćuje i da usljed nezadovoljavanja emisije ispušnih plinova eliminiše zagašivače. Ovako djeluje samo kao dodatni izmišljeni trošak, koji će neminovno svi morati platiti.”
Uvođenje ekotesta hipotetički je odličan korak, ali trenutno, osim troška i naljepnice na staklu, nije ništa nego priča kako bi se umirila savjest u vezi s ekološkim planovima u budućnosti.

(Al Jazeera)

Kad su španjolski konkvistadori stigli u Meksiko 1519., ondje je po procjenama živjelo oko 25 milijuna domorodaca. Stoljeće poslije ostalo ih je samo milijun. 

Domorodačko stanovništvo mnogo su učinkovitije od španjolskog oružja ubijale epidemije bolesti koje su Španjolci donijeli sa sobom. 

Pretpostavki i nagađanja bilo je mnogo, ali koje su točno bolesti pridonijele padu Astečkog Carstva nikad nije potvrđeno.

Časopis Nature objavio je kako su sada znanstvenici iznijeli prve DNK dokaze o bakteriji koja je možda izazvala najgoru epidemiju iz toga razdoblja - o salmoneli.

Propast astečkog društva bila je predmet mnogih istraživanja i općenito se vjeruje da su je uzrokovala dva glavna faktora, dolazak španjolskih osvajača i brojne europske bolesti na koje domorodačko stanovništvo nije imalo imunološki odgovor. 

Najgora od tih epidemija harala je između 1545. i 1550. i vjeruje se da je stajala života do 80 posto autohtonog stanovništva. 

"Epidemija iz 1545. smatra se jednom od najrazornijih u povijesti Novog Svijeta", napisala je skupina znanstvenika iz njemačkoga Prirodoslovnog instituta Maxa Plancka na portalu "bioRxiv", na koji se postavljaju znanstveni radovi na uvid kolegama i na recenziju prije tiskanja. 

Znanstvenici su ranije sugerirali da su ospice, boginje ili tifus bili uzročnici epidemije. U jednoj studiji iz 2002. kao mogući uzročnik navodi se i hemoragijska groznica. 

Ali nijedna od tih hipoteza nije potvrđena DNK dokazima. 

U pokušaju da rasvijetle uzrok epidemije među Astecima, znanstvenici su na groblju na visoravni Oaxacan na jugu Meksika uspjeli izolirati i sekvencionirati DNK iz zuba 29 pokojnika, od kojih ih je 24 umrlo u doba epidemije 1545. - 1550.

Stručnjaci su razdvojili bakterijski DNK od ljudskog i nakon uspoređivanja rezultata s više od 2700 modernih bakterijskih genoma utvrdili da je nekoliko pokopanih na spomenutom groblju bilo zaraženo smrtonosnim sojem salmonele nazvanim Paratyphi C. 

Danas je Paratyphi C iznimno rijedak soj salmonele, ali pojavljuje se povremeno, posebno u zemljama u razvoju. Uzrokuje trbušni tifus.

"Pretpostavljamo da je Salmonella Paratyphi C pridonijela znatnom padu populacije tijekom epidemije 1545. u Meksiku", zaključili su njemački znanstvenici. 

To je potencijalno prvi genetski dokaz patogena koji je možda uništio astečku populaciju nakon europske kolonizacije. 

"To je 'super-cool' studija", rekao je Hannes Schroeder iz Danskoga prirodoslovnog muzeja koji nije sudjelovao u istraživanju. "Imaju solidne argumente", dodao je Schroeder u razgovoru za Nature.

Neki stručnjaci imaju i određene zamjerke pa kažu da tehnika kojom su se koristili njemački znanstvenici ne može razabrati DNK virusa koji su također mogli imati upliva u astečke epidemije, što bi značilo da jedan veliki segment zagonetke i dalje nedostaje. 

U neovisnoj studiji objavljenoj prošli tjedan znanstvenici sa sveučilišta u britanskom Coventryju analizirali su bakterijski genom s ostataka mlade žene pokopane u Norveškoj 1200. godine i izolirali soj Paratyphi C, što upućuje na to da je taj soj salmonele kružio Europom prije nego što su europski doseljenici došli u Meksiko.

Samo po sebi to nije dovoljno da poveže ova dva otkrića, ali je dobar početak, rekao je za Nature profesor Hendrik Poinar s kanadskog sveučilišta McMaster.

Znanstvenici će sada morati pronaći više drevnih baterijskih genoma iz Europe i Amerike onoga vremena ako žele potvrditi svoje teze o tome što je uzrokovalo smrtonosnu epidemiju koja je izbrisala astečko društvo.

(FENA) G.P.