Od 1. januara 2017. na području Federacije Bosne i Hercegovine počeo se primjenjivati Pravilnik o ispitivanju ispušnih plinova motornih vozila (ekotest) u stanicama za tehnički pregled vozila koji je propisalo Federalno ministarstvo saobraćaja.
Prema mišljenju građana, primjena novog propisa predstavlja samo novi izmišljeni trošak na svježe uvećanje cijene registracija motornih vozila.
Za vlasnike automobila sa benzinskim motorom bez katalizatora, prema novom pravilniku, ekotest bit će najpovoljniji: 22 KM.
Ako automobil na benzinski pogon ima katalizator, ekotest će iziskivati 32 KM.
Vlasnici sa dizelskim motorima moraju izdvojiti 36 KM za trošak ekotesta.
Dakle, trošak godišnje registracije vozila poskupljuje u prosjeku za 30 KM.
U zemljama Evropske unije vozila čiji standard emisije ispušnih plinova ne zadovoljava minimalno EURO 4 normu ne mogu se kretati u nekim urbanim zonama.
Kod nas u zemlji vozila s kategorijom EURO 3 još uvijek su dobrodošla. Čak je uvoz vozila s tom ekološkom kategorijom ukinut tek sredinom prošle godine.
Zoran Hadžić iz Sarajeva često putuje u zemlje Evropske unije i posjeduje automobil koji je proizveden 2004. godine. Njegovo vozilo sa savremenim benzinskim motorom prema testovima emisije u zemljama EU u potpunosti zadovoljava standarde EURO 4 norme, međutim, automobil je proizveden u vrijeme dok je EURO 3 norma bila aktuelna, pa je na nedavnom tehničkom pregledu dobio naljepnicu s tom oznakom.
“Uredno sam platio uvećanu cijenu tehničkog pregleda sa dodatnim ekotestom. Stvarno ne znam šta se testira kada mi je samo prepisana oznaka iz saobraćajne dozvole. Moj automobil ima savremeni motor koji u potpunosti odgovara EURO 4 normi, ali zbog žute naljepnice sa brojem 3 ja ne smijem u centar Beča, gdje sam do Nove godine bez problema išao”, kaže Hadžić.
Vozila s plinom
Još jedan apsurd novouvedenog ekotesta jest njegovo sprovođenje na automobilima koji koriste alternativno gorivo. Benzinci s alternativom upotrebe plina kao pogonskog goriva tretiraju se kao i ostali automobili pogonjeni benzinom.
Svako ko se odluči na ugradnju plinske instalacije mora izdvojiti u prosjeku 1.500 KM za ugradnju kvalitetnog sistema, platiti dodatni atest i godišnji porez koji se dodaje na cijenu registracije. Uz sav taj trošak i činjenicu da vozila pogonjena plinom zagađuju daleko manje od benzinaca i dizelaša, na ekotestu se tretiraju kao i ostala benzinska vozila.
“Rijetko vozim na benzinu, a prilikom tehničkog pregleda vozila pri godišnjoj registraciji ekotest je sproveden na režimu upotrebe benzina. Emisija ispušnih plinova na benzinu je duplo veća nego na LPG-u (plinu), ali kakvi god bili rezultati, stiker ekološke norme isti je kao i oznaka u saobraćajnoj. Plaćam dodatni porez na plinsku instalaciju, ali pri tehničkom mi se auto tretira kao benzinac. Mislim da ova odluka treba još malo da nadođe na svoje, djeluje mi kao pilot-projekt”, govori Mario Stanić iz Kiseljaka.
Adnan Čaušević iz Sarajeva kupio je polovan automobil kod preprodavača vozila koji ih uvoze iz zemalja EU-a. Ubrzo nakon kupovine došao je do zaključka da njegov automobil nema katalizator i samim time ne zadovoljava EURO 3 normu navedenu u dokumentaciji.
“Automobil kojem je izvađen katalizator česta je pojava jer platina od koje je ta komponenta izrađena ima visoku tržišnu vrijednost, pa je preprodavači često skidaju kako bi ostvarili veću zaradu. Na redovnom servisu mehaničar mi je ukazao kako mi je neko skinuo katalizator, ali i da to ne utiče na funkcionalnost auta”, objašnjava Čaušević.
Vozila koja nemaju katalizator ni u kojem slučaju ne mogu zadovoljiti nikakve ekološke standarde. Naprotiv, ona predstavljaju veće zagađivače od vozila proizvedenih prije 30 i više godina.
“Uvođenje ekotesta malo me zabrinulo jer sam bio ubijeđen da ću morati da nadogradim ispušni sistem, ali na tehničkom pregledu koji sam obavio prije nekoliko dana sve je prošlo u najboljem redu. Na kraju je i sam tehničar priznao da to što nema katalizatora ne predstavlja problem već da oni prepišu samo oznaku iz dokumentacije vozila”, kazao je Čaušević.
Problem na našoj teritoriji jest što ekotestovi nisu eliminatorni, dakle, istovremeno se upotrebljavaju vozila čija emisija ispušnih plinova zadovoljava najsavremeniju EURO 6 normu, kao i najveći zagađivači s EURO 1 motorima, pojasnio je ekspert za autoindustiju Alden Hadžagić.
“Naše tehničke preglede svi prolaze, odbijanja vozila sa pregleda gotovo i da nema, bitno je da se naplati njihova usluga. Prema novoj odredbi u Federaciji BiH, što je auto stariji, izdvajanja za ekotest su manja. Stvarno je nejasno šta se ovime želi postići. Starija vozila po logici predstavljaju veće zagađivače”, govori Hadžagić.
Stimuliranje upotrebe starih vozila
Apsurd leži u činjenici da je automobil čiji motor zadovoljava EURO 6 normu skuplji za registraciju nego jedna “kancerogena” Lada Niva stara 30 godina. Novi Pravilnik o ispitivanju ispušnih plinova indirektno, ali efektivno stimulira upotrebu starih vozila, koja su bez pogovora neprikriveni zagađivači.
Po uvođenju novog pravilnika firme koje se bave tehničkim pregledom vozila još nisu stigle nabaviti opremu za utvrđivanje ekološke kategorije, ali novac se naplaćuje i izdaju se potvrde.
“Trenutno se provjerom ispušnih plinova može utvrditi eventualno odstupanje od vrijednosti koje je proizvođač definirao kod novog vozila. Ta provjera dovodi do zaključka da li je vozilo ispravno i da li ga je moguće eksploatisati u saobraćaju. Novi ekotest u ovom trenutku ne govori ništa, jer, prema situaciji sa terena, tehnički pregledi nemaju opremu kojom mogu utvrditi parametre koji definišu ekološku normu”, navodi Hadžagić.
Na jedan nov automobil prodan u Bosni i Hercegovini uveze se 11 polovnih. Takav statistički podatak dovoljno govori o stanju na našim cestama i izvjesnosti situacije s ekološki prihvatljivim vozilima na prostorima Bosne i Hercegovine.
“Ovakvim režimom kontrole mi bismo mogli ostvariti neke minimalne pomake u kvalitetu zraka u narednih 10 godina, i to pod uslovom da se sprovodi kako se naplaćuje i da usljed nezadovoljavanja emisije ispušnih plinova eliminiše zagašivače. Ovako djeluje samo kao dodatni izmišljeni trošak, koji će neminovno svi morati platiti.”
Uvođenje ekotesta hipotetički je odličan korak, ali trenutno, osim troška i naljepnice na staklu, nije ništa nego priča kako bi se umirila savjest u vezi s ekološkim planovima u budućnosti.

(Al Jazeera)