Oko 900 dužnosnika State Departmenta potpisalo je interni protestni memorandum u kojemu se izražava nezadovoljstvo uredbom američkog predsjednika Donalda Trumpa o imigraciji i zabrani ulaska u SAD državljanima sedam muslimanskih zemalja, rekao je za Reuters izvor blizak dokumentu.

Visoki dužnosnik State Departmenta potvrdio je da je memorandum predan vršitelju dužnosti državnog sekretara Tomu Shannonu preko internog "protestnog kanala", procesa kroz koji dužnosnici mogu izražavati svoje nezadovoljstvo nekom politikom.

Glasnogovornik Bijele kuće Sean Spicer rekao je da je upoznat s pismom, ali je naglasio da karijerni diplomati mogu ili "slijediti politiku ili mogu ići kud žele".

U nacrtu dokumenta koji je Reuters dobio na uvid navodi se da Trumpova uredba kvari odnose s pogođenim zemljama, potiče antiameričko raspoloženje i šteti onima koji traže ulazak u SAD na temelju humanitarnih razloga.

U pismu se tvrdi da je uredba protivna "američkim vrijednostima poput nediskriminacije, fair playa i dobrodošlice stranim posjetiteljima i imigrantima", prenosi Hina.

(FENA) B.D.

Podaci UNCHR-a iz 2015. godine pokazuju da je dom za gotovo polovinu izbjeglica na svijetu pružilo deset zemalja. Najviše izbjeglica primila je Turska, tačnije 3,1 miliona, javlja Anadolu Agency (AA).

Podaci UN-ovog Visokog komesarijata za izbjeglice (UNHCR) iz 2015. godine pokazuju kako se na svijetu nalazi 21,3 miliona izbjeglica.

Osim toga, 65,3 miliona ljudi je prisilno raseljeno, od toga je 40,8 miliona ljudi raseljeno unutar zemlje, a 3,2 miliona ljudi tražilo je azil u razvijenim zemljama.

UNHCR je saopćio kako je u 2015. godini u prosjeku svake 24 minute neko ostajao bez krova nad glavom, odnosno dnevno više 34.000 ljudi bilo je primorano na migracije.

Čak 51 posto izbjeglica čine maloljetnici. U 2015. godini u domovinu se vratilo ukupno 201.400 izbjeglica, a većinom je riječ o izbjeglicama iz Afganistana.

Podaci za 2016. godinu Direkcije za migracije pri turskom Ministarstvu unutrašnjih poslova pokazuju kako se u Turskoj nalazi 3,1 miliona izbjeglica, što je najviše na svijetu.

Većinu izbjeglica u Turskoj, odnosno 2,8 miliona, čine Sirijci, a ostale izbjeglice porijeklom su iz Iraka, Afganistana, Irana, Somalije i ostalih zemalja.

Ostalih devet zemalja koje su primile najviše izbjeglica, prema podacima UNHCR-a iz 2015. godine, su Pakistan (1,6 miliona), Liban (1,1 miliona), Iran (979.400), Etiopija (736.100), Jordan (664.100), Kenija (552.000), Uganda (428.400), Čad (420.000) i Sudan (356.200).

Najviše izbjeglica porijeklom je iz Sirije (4,9 miliona), zatim Afganistana (2,7 miliona) i Somalije (1,1 miliona).

Izbjeglice iz Pakistana gotovo u potpunosti potiču iz Afganistana.

Turska, Pakistan i Liban pružaju dom za 30 posto izbjeglica na svijetu.

Migrantska kriza u 2015. godini podijelila je Evropu. Dok su jedni zagovarali politiku otvorenih vrata, drugi su postavljali žice i druge barijere.

Statistika UNHCR-a iz 2015. godine pokazuje da se među deset evropskih zemalja koje su primile najviše izbjeglica nalaze Njemačka (316.115), Francuska (273.126), Švedska (169.520), Austrija (153.119), Italija (118.047), Holandija (88.536), Norveška (50.389), Belgija (35.314), Grčka (16.121) i Danska (16.000).

U Sarajevu je 31. januara 2017. godine održana konferencija o unapređenju razvoja lokalne samouprave u organizaciji Ambasade Švicarske i UNDP-a u Bosni i Hercegovini. Tom prilikom je potpisano pismo saradnje na implementaciji novog MEG projekta - Projekat okolišnog i privrednog razvoja.
Odabrano je samo 18 općina u BiH putem javnog poziva, na osnovu kvaliteta prijava i naprednosti stanja. Projekat je početno planiran za trajanje od četiri godine, a postoji mogućnost njegovog produženja.
Tokom prve faze projekat će pružiti podršku unapređenju privrednih zona, zaštiti okoliša, sektoru finansija, vodoprivrede, te saradnji sa privatnim sektorom u svrhu podrške otvaranju novih radnih mjesta. Ukupan budžet projekta je cca 22 miliona KM, a općine će moći koristiti razvojna sredstva od 4 miliona KM.
Prema najavama općina Tešanj će biti u mogućnosti koristiti sredstva u iznosu od cca 500.000 KM za razvoj vodovoda i kanalizacije, pod uslovom da i sama obezbijedi jednak iznos za ulaganje.
Konferenciji su prisustvovali Općinski načelnik i Predsjedavajući Općinskog vijeća Tešanj.

Načelnici općina Tešanj Suad Huskić, Teslić Milan Miličević i Žepče Mato Zovko sastali su se u Tešnju kako bi razgovarali o nastavku saradnje tri općine u narednom periodu. Ovo je prvi zvanični sastanak u novom mandatu, a ove općine su u prethodnom periodu sarađivale na projektima BEAR - područje poslovne izvrsnosti, COBEAR - nastavak BEAR projekta uz uključivanje privrednika, a od prošle godine sve tri općine su nosilac BFC certifikata. Općine Tešanj, Teslić i Žepče bilježe pozitivan ekonomski rast kada je u pitanju broj zaposlenih, ukupan promet i izvoz.

Intenzivnija saradnja naše tri općine, započeta je još 2012. godine. Trenutno se ta saradnja ostvaruje kroz projekat koji implementiraju TRA - Agencija za razvoj Tešanj, RAŽ Žepče, Opština Teslić i Udruženje privrednika općine Tešanj. Danas smo se sastali kao načelnici općina u novom mandatu. Razgovarali smo o rezultatima naše saradnje u prethodnim godinama i konstatovali da je u našim općinama ostvaren napredak na različite načine. Jedinstveni smo u tome da želimo saradnju nastaviti i u narednim godinama. Uskoro ćemo organizirati radni sastanak na kojem ćemo konkretizirati planove za budućnost, kazao je Općinski načelnik Suad Huskić.

Saradnja općina Tešanj, Teslić i Žepče počela je projektom BEAR – područje poslovne izvrsnosti, što je prepoznao i FDI magazin, glasilo Financial Times-a i proglasio ovo područje Evropskom regijom budućnosti za 2014/2015. godinu. Zajednička saradnja tri općine rezultirala je povećanjem broja zaposlenih, prometa firmi i izvoza.
U projekat COBEAR koji je nastavak projekta BEAR, uključene su 33 kompanije sa područja Općine Tešanj u četiri sektora – metaloprerada, tekstilna industrija, prehrambena industrija i drvoprerada. Analiza je pokazala da je izvoz na uzorku ove 33 kompanije povećan za 42,64%, da je promet povećan za 23,66 %, dok je broj novouposlenih povećan za 13,89%.

Što se tiče moguće nestašice pasoških knjižica prema pisanju pojedinih portala i medija najavljene od marta, mi u MUP-u ZDK o tome nemamo nikakvih zvaničnih informacija, niti eventualnih najava iz Agencije za identifikaciona dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka BiH, navodi Nedžib Smajlović, šef Odsjeka za odnose sa javnošću u kabinetu kantonalnog ministra unutrašnjih poslova.

Izdavanje pasoša odvija se kod nas redovno, uobičajenom procedurom i bez ikakvih zastoja, a sve iporuke pasoških knjižica pomenuta Agencija dostavlja uredno i na vrijeme, te su u ovom poslu svi rokovi ispoštovani, ističe Smajlović, napominjući da u posljednje vrijeme bilježe blagi porast broja zahtjeva građana za izdavanje putnih isprava, ali da razloge za to ne znaju.

(V.J. RTVZE)

Generalni sekretar Sjevernoatlantskog saveza (NATO) Jens Stoltenberg trebalo bi sutra posjetiti Bosnu i Hercegovinu, saznaje Fena iz diplomatskih izvora, iako detalji njegove posjete za sada nisu poznati.

Stoltenbergova posjeta najavljeno je ranije trebala bi biti u direktnoj vezi s provjerom provođenja reformi koje NATO traži da bi bio aktiviran Akcioni plan za članstvo (MAP).

Generalni sekretar Centra za sigurnosne studije Denis Hadžović posjetu Stoltenberga BiH nazvao je simboličnom, ali koja neće direktno uticati na aktivaciju MAP-a, no ta posjeta šalje poruku da je NATO zainteresiran za BiH te da drži politiku „otvorenih vrata“.

U razgovoru za Fenu dodao je da se time pokazuje da kad BiH odgovori na ono što je pred nju postavljeno u Talinu prije gotovo sedam godina, bit će ispunjen posljednji preduvjet pred punopravno članstvo u tom vojnom i političkom savezu.

- S te strane važna je ova posjeta generalnog sekreta, ali s druge strane ne postoji politički konsenzus, odnosno nema spremnosti i odgovornosti bh. političara da građanima omoguće da žive u sigurnijem ambijentu - mišljenja je Hadžović.

Kao jedan od uvjeta na putu BiH ka NATO-u je uknjižba vojne imovine te Hadžović podsjeća da je od 63 lokacije uknjiženo njih 24, ali samo na prostoru Federacije BiH dok u Republici Srpskoj niti jedna lokacija nije uvedena kao ona koja treba biti registrirana na državu i data na upotrebu Oružanim snagama, odnosno Ministarstvu odbrane.

- Tu je vidljiv otpor s jedne strane te usprkos deklarativnim pokušajima još  ne postoji politički dogovor koji bi omogućio ispunjavanje ovog uvjeta - istaknuo je Hadžović.

Na pitanje da li promjena administracije u Sjedinjenim Američkim Državama može uticati na daljnji put  BiH ka NATO-u, Hadžović naglašava da se sa sigurnošću još o tome ne može govoriti je to pitanje  nije došlo na red novoizabranom američkom predsjedniku Donaldu Trumpu.

No, Hadžović smatra da će SAD insistirati da sve postojeće države članice NATO-a zajednički dijele troškove koje sada SAD pokriva sa 70 posto i vjerovatno će to biti odlučujuća determinanta za sudbinu, ukoliko se sve članice dogovore i prihvate takav uvjet.

- To će biti prvi test za NATO i odredit će sam pristup Amerike, odnosno Trumpa barem kako je najavljivao do sada - pojasnio je.

Govoreći o problemu koji je nastao kada je u pitanju angažiranje Oružanih snaga BiH na obilježavanju neustavnog „Dana Republike Srpske“, naglasio je da je time poslata poruka da BiH nije politički zrela zemlja jer je ovim uzdrman kompletan sistem odbrane.

Mišljenja je da BiH nema još odgovorne političare koji mogu ostvariti ono što je interes građana, iako je napravljen iskorak s knjiženjem vojne imovine i usvajanjem dokumenta nazvanog Pregled odbrane te opredjeljenjem za moderniziraju Oružane snage.

No, istaknuo je, politički nesporazum o 9. januaru „Danu RS-a“ poslat će drugačiju sliku, ali ipak naglašava da je uvijek dobro kada BiH posjećuju visoki zvaničnici jer to pokazuje da je BiH još u sferi interesa NATO-a.

Izrazio je bojazan da će se žaliti za periodom koji je iza nas kada su postojale mnogo bolje pretpostavke da se BiH priključi ovom vojno-političkom savezu jer će sa svakim danom sve biti teže uključiti se u ovaj savez, ali i u Evropsku uniju.

- Mijenjaju se okolnosti. Opterećeni smo dnevnopolitičkim unutrašnjim pitanjima koji nikome ne donose dobro posebno ne građanima ove zemlje - zaključio je u razgovoru za Fenu generalni sekretar Centra za sigurnosne studije Denis Hadžović.

Ministrica odbrane Bosne i Hercegovine Marina Pendeš ranije je kazala da je posjeta Stoltenberga planirana za februar planska aktivnost ovog ministarstva i drugih bh. institucija, ističući da je dvije godine rađeno na aktivnostima koje bi trebale dovesti do aktiviranja MAP-a.

Kazala je tada i da sve u potpunosti nije implementirano, ali za nju to ne znači da Stoltenberg ne treba doći u BiH i na neki način odati priznanje pripadnicima Oružanih snaga BiH koji aktivno učestvuju u mirovnim operacijama i doprinose miru u svijetu.

Cilj te posjete upravo je prezentiranje rezultata koji su postignuti u procesu pristupa BiH Sjevernoatlantskom savezu, a Stoltenberg je ranije kazao da će NATO aktivirati MAP kada BiH završi uknjižavanje vojne imovine i ta odluka trebala bi biti donesena ove godine.

Međutim, i dalje političari iz Republike Srpske naglašavaju da neće biti pristupanja BiH ovom savezu bez Republike Srbije koja je potpisnica Dejtonskog mirovnog sporazuma.

(FENA) J.Č.

Danas će u našoj zemlji preovladavati pretežno oblačno vrijeme sa kišom u većini područja, a na planinama sa snijegom. Padavine slabog, ponegdje umjerenog intenziteta. Na istoku Bosne se očekuje najmanje padavina. Vjetar, slab do umjeren, južni i jugozapadni. Na planinama i u Krajini vjetar sa jakim udarima. Dnevne od 2 do 8, na jugu i sjeverozapadu od 7 do 13 °C.

U četvrtak 02.02.2017., u Hercegovini i na zapadu Bosne pretežno oblačno vrijeme sa kišom povremeno. U ostatku naše zemlje umjereno do pretežno oblačno vrijeme. Vjetar, slab do umjeren, južni i jugozapadni. Na planinana i na sjeverozapadu Bosne sa jakim udarima vjetra. Jutarnje temperature od 1 do 7, na jugu i sjeverozapadu od 6 do 11, a dnevne od 4 do 10, na jugu i sjeverozapadu od 8 do 13 °C.

U petak 03.02.2017., pretežno oblačno vrijeme sa kišom u Hercegovini i ponegdje na zapadu Bosne. Jutarnje temperature od 2 do 8, na jugu i sjeverozapadu od 7 do 13, a dnevne od 6 do 12, na jugu i sjeverozapadu od 10 do 16 °C.

U subotu 04.02.2017., pretežno oblačno vrijeme sa kišom u Hercegovini i na jugozapadu Bosne. Tokom dana u većem dijelu Bosne se očekuje smanjenje oblačnosti. U večernjim satima novo jače naoblačenje sa zapada. Jutarnje temperature od 2 do 8, na jugu i sjeverozapadu od 7 do 12, a dnevne od 10 do 16 °C.

U nedjelju 05.02.2017., pretežno oblačno vrijeme sa kišom. Poslije podne prestanak padavina, osim na jugu Hercegovine. Jutarnje temperature od 2 do 8, na jugu od 7 do 12, a dnevne od 4 do 10, na jugu od 10 do 14 °C.

Meksikanci su pokrenuli bojkot američkih kompanija u znak revolta prema politici novog predsjednika SAD-a Donalda Trumpa, prenosi Anadolu Agency (AA).

Udruženje aktivista za zdravu hranu u Meksiku je prvo uputilo apel građanima na bojkot američkih kompanija.

Putem Twittera su pozvali Meksikance da kupuju proizvode koji su proizvedeni u Meksiku i koji nisu uvezeni.

Pozvali su Meksikance da svojom kupovnom moći kazne kompanije koje podržavaju politiku nove američke administracije i koje su protiv Meksika.

Druge organizacije su pozvale na bojkot američkih kompanija Starbucksa, Coca-Cole, McDonaldsa i Walmarta.

Podsjetimo, predsjednik Meksika Enrique Peña Nieto je jučer otkazao sastanak s novim američkim predsjednikom Donaldom Trumpom, koji je bio zakazan za 31. januar.

(tuzlanski.ba)

Jučer je u Općini Tešanj održan sastanak na kojem su učestvovali Potpredsjednik Republike Srpske Ramiz Salkić, Federalni ministar za raseljene osobe i izbjeglice Edin Ramić i Općinski načelnik Suad Huskić.
Razlog sastanka je realizacija projekta Zatvaranje kolektivnih centara i alternativnog smještaja kroz osiguranje javnih stambenih rješenja - CEB II, kojim će se ukinutu naselje Vila. Općina Tešanj je obezbijedila lokaciju, sve potrebne dozvole, priključke, nadzor nad izvođenjem radova i cjelokupnu koordinaciju.

Konkretno, za Tešanj je planirana izgradnja objekta za socijalno stanovanje sa 21 stambenom jedinicom i time bi zapravo završili priču o nekadašnjim izbjegličkim naseljima i kolektivnim centrima u Tešnju. Objekat se gradi nedaleko od sadašnje lokacije, odnosno na nekadašnjoj lokaciji sličnog objekta ADRA u Medakovu. U sljedećoj sedmici se očekuje građevinska dozvola, nakon čega se na nivou Federalnog ministarstva i odjela Svjetske banke treba usaglasiti tenderska dokumentacija. Nadamo se da ćemo tokom marta objaviti javni poziv - tender za najpovoljnijeg izvođača, kazao je Općinski načelnik Suad Huskić.

Namjera je da se u okviru zaduženja Federacije koje iznosi 60 miliona eura konačno riješi pitanje kolektivnih centara na širem području Federacije BiH. Takvih centara je na desetine, negdje oko 93. Projekat u Tešnju je jedan od projekata koji mi realiziramo, dok se drugi realiziraju na području Zenice, Travnika, Mostara i širom Federacije BiH. Plan je da se do 2020. godine pokušaju zatvoriti svi ti kolektivni centri, kazao je Federalni ministar za raeljene osobe i izbjeglice Edin Ramić.

Potpredsjednik Republike Srpske Ramiz Salkić je istakao da će iste aktivnosti biti provedene i na području Republike Srpske.

Objekti koji će biti na ovaj način izgrađeni bit će objekti socijalnog stanovanja i bit će u vlasništvu Općine, a korisnici će biti birani na osnovu javnih poziva, te će imati određenu obavezu za korištenje tog prostora.
Vrijednost projekta je 900.000 KM, a donatorska sredstava su obezbijeđena od Razvojne banke Vijeća Evrope, države Bosne i Hercegovine, a realizovat će se u saradnji sa nadležnim državnim, federalnim i kantonalnim ministarstvima, kao i UNHCR-om.

Iako je stopa nezaposlenosti u BiH, prema anketi o radnoj snazi, smanjena, primjetno je da je ona i dalje najveća u poređenju sa svim zemljama regiona, navedno je u dokumentu “Ekonomski trendovi za period januar jun 2016”, koji je objavila Direkcija za ekonomsko planiranje (DEP) BiH.
Prema tom dokumentu, anketna stopa nezaposlenosti u BiH je u prvom polugodištu ove godine iznosila 25,4% i manja je za 2,3% u odnosu na isti period prethodne godine, ali je i kao takva najveća u okruženju. Primjera radi, stopa nezaposlenosti u BiH je gotovo tri puta veća nego u Sloveniji i Bugarskoj.
Iza BiH se nalazi Makedonija, u kojoj je u ovoj godini stopa nezaposlenosti iznosila 24,3%, a potom slijedi Crna Gora sa stopom od 18,3%, te Srbija 17,1%, Hrvatska 14,1%. Prosječna stopa anketne nezaposlenosti u zemljama EU u tom periodu iznosila je 8,9%, što dovoljno odslikava poziciju BiH u odnosu na te države.
– U prvoj polovini ove godine nastavljen je trend smanjenja broja nezaposlenih ljudi u BiH, naročito u drugom kvartalu. Prosječan broj nezaposlenih u BiH u prvom polugodištu ove godine iznosio je 527.900 – stoji u ovoj analizi.
Kako se dodaje, u oba entiteta u BiH broj nezaposlenih je smanjen, ali je u RS stopa smanjenja bila znatno brža. Tako je prosječan broj nezaposlenih u FBiH manji za 2,3%, a u RS 4,9%. Prema kvalifikacionoj strukturi, najveći doprinos smanjenju broja nezaposlenih u oba entiteta je u kategorijama nekvalifikovanih i kvalifikovanih radnika.
U ovom dokumentu se navodi da je u EU i većini zemalja u okruženju registrovana niža stopa nezaposlenosti u prvom polugodištu ove godine.
– Uz povećanje broja zaposlenih lica, prosječne neto plate u tom periodu u većini zemalja u regiji su zabilježile umjeren rast, izuzev Rumunije, dok je realni rast bio nešto veći zbog deflacije – navedeno je u ovoj analizi DEP BiH.
Prema njihovim riječima, posmatrajući visinu prosječne neto plate, kao i prethodnu godinu, vidljivo je da je najveća prosječna plata u Sloveniji, a najniža u Srbiji i Makedoniji.
foto: Adam Gregor/shutterstock.com Kada je u pitanju zaposlenost, u ovom dokumentu se navodi da je u BiH u prvoj polovini ove godine nastavljeno postepeno povećanje broja zaposlenih ljudi i to po stopi od 1,5%, tako da je prosječan broj zaposlenih iznosio 720.500. Iako je najveća stopa rasta broja zaposlenih u BiH bila u području djelatnosti poslovanja nekretninama, i to od 10,5%, najznačajniji rast broja zaposlenih je bio u djelatnostima trgovine i industrijske proizvodnje, koji zapošljavaju najveći broj ljudi u BiH.
Zoran Pavlović, ekonomski analitičar, rekao je da je očigledno da je domaćim vlastima u BiH najmanje važno koliki je stepen nezaposlenosti i na koji način je moguće stvoriti bolju poslovnu klimu.
– Definitino je sigurno da je to kritičan i najveći problem trenutno u BiH. Ta situacija sa stopom nezaposlenosti, pogotovo s nezaposlenim mladim ljudima, kojih je veliki broj, je do te mjere problematična ovdje pa se i u budžetu za iduću godinu za te namjene odvaja tek 1,7% ukupnog budžeta – rekao je Pavlović.
On je dodao da je situacija takva da aktivne mjere zapošljavanja i budžetska podrška realnom sektoru, koji bi morao biti u mogućnosti da ljude zaposli, nisu u fokusu nijedne vlade u BiH.
– Tako da praktično živimo u zemlji u kojoj se stvari takve vrste ne fokusiraju i njima se niko posebno ne bavi osim zavoda za zapošljavanje i određenih programa, koji su zastarjeli u smislu zapošljavanja mladih ljudi – kazao je on i dodao da cijelu priču dodatno opterećuje činjenica da je naše tržište potpuno otvoreno i nema nikakvih elemenata koji bi mogli biti zaštita kako bi domaća proizvodnja mogla uspjeti da se izbori s konkurencijom iz inostranstva.
Brojke:
720.500 iznosio prosječan broj zaposlenih u BiH u prvom polugodištu 2016.
527.900 prosječan broj nezaposlenih u BiH
4,9% manji prosječan broj nezaposlenih u RS

(nezavisne.com)