Američki predsjednik Donald Trump zabranio je ulazak sirijskim izbjeglicama u Sjedinjene Države do daljnjeg, prenosi BBC.

Također je obustavio izdavanje viza državljanima šest, uglavnom muslimanskih zemalja, uključujući Iran, Irak, Jemen i Libiju u naredna tri mjeseca.

Novoizabrani predsjednik Trump je kazao da su poduzete mjere dio mjera kojima će spriječiti ulazak radikalnih terorista u SAD.

Grupe za ljudska prava osudile su Trumpov potez dodajući da sirijske izbjeglice u Sjedinjenim Državama nemaju nikakve veze s terorizmom.

Pod izvršnim naređenjem Trumpa, svi zahtjevi izbjeglica bit će obustavljeni u naredna tri mjeseca.

- Uspostavljam nove bezbjedonosne mjere kako bih spriječio ulazak radikalnih islamističkih terorista u Sjedinjene Države. Mi samo želimo da prihvatimo u našu državu one koji vole našu zemlju i naš narod - naglasio je Trump nakon što je potpisao naredbu u Pentagonu.  

(FENA) J.Č.

Na sjeveru, kao i po kotlinama centralne i istočne Bosne sutra će biti s maglom i niskim oblacima. Na krajnjem jugu i jugoistoku Hercegovine umjereno do pretežno oblačno vrijeme.

U ostatku BiH bit će sunčano. Vjetar, slab, sjeverni i sjeverozapadni. Jutarnje temperature od -12 do -6, na jugu od 0 do 5, a dnevne od -1 do 4, na jugu od 7 do 11 stepeni. 

U BiH u ponedjeljak, 30. januara, na sjeveru, kao i po kotlinama centralne i istočne Bosne bit će s maglom i niskim oblacima. U ostatku BiH sunčano. Jutarnje temperature od -10 do -4, na jugu od 0 do 5, a dnevne od 0 do 5, na jugu od 8 do 12 stepeni. 

U BiH u utorak, 31. januara, jutro u većini područija bit će sunčano, uz postepeno naoblačenje sa sjeverozapada. Poslijepodne u Krajini i na zapadu Bosne očekuje se kiša. U višim područjima zapadne Bosne padat će snijeg. U večernjim satima padavine se očekuju u cijeloj BH. U područjima iznad 1.200 metara sa susnježicom i snijegom, a u nižim sa kišom. Jutarnje temperature od -8 do -2, na jugu od 0 do 5, a dnevne od 1 do 6, na jugu od 7 do 11 stepeni. 

U BiH u srijedu, 1. februara, bit će oblačno vrijeme s padavinama. U Krajini i na planinama sa snijegom, u ostalim područjima s kišom. U Hercegovini padavine u jutarnjim satima i dio prijepodneva. Jutarnje temperature od -1 do 4, na jugu od 3 do 7, a dnevne od 0 do 6, na jugu od 8 do 12, saopćeno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda (FHMZ) BiH.

(FENA) J.Č.

U prisustvu ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine Mirka Šarovića i ambasadora Holandije u BiH Juriana Kraka danas je potpisano Pismo interesa o dugoročnoj saradnji  agencija za vode iz BiH i holandske agencije za vode "Water Authority Rivierenland" o zaštiti od poplava i unapređenju sistema nadzora.

Ministar Šarović kazao je da s ključnom agencijom za vode iz Holandije i tri bh. agencije već dvije godine dugoročnije planiraju rad na upravljanju rizikom od poplava, izgradnjom, održavanjem i nadzorom nad nasipima u rijekama te da planiraju aktivnosti koje se odnose za zbrinjavanje otpadnih voda.

Dodao je da će Ministarstvo biti aktivni učesnik te da će koordinirati i podržavati aktivnosti.

Ambasador Holandije u BiH Jurian Krak kazao je da je potpisivanje Pisma formalni vid saradnje te da suštinska saradnja traje već izvjesno vrijeme.

-  Drago mi je da smo bili u mogućnosti da dovedemo najbolje stručnjake koje Holandija ima, da bismo rijeke i riječne bazene predvidljivijim i sigurnijim - naglasio je.

Direktor Agencije za vode u Holandiji Rulof Bleker iskazao je zadovoljstvo što je imao priliku posjetiti BiH te gađanima BiH pomoći u zaštiti od poplava.

- Sa stručnjacima iz BiH smo posjetili teren i vidjeli smo kakva su to već poboljšanja napravljena kada govorimo o zaštiti od poplava te uvidjeli koji još rizici postoje da bismo zaštitu digli na viši nivo - naglasio je.

Direktori Agencije za vodno područje rijeke Save iz Sarajeva Sejad Delić, Agencije za vodno područje Jadranskog mora iz Mostara Damir Mrđen te ustanove Vode Srpske Milan Kikić pozdravili su potpisivanje Pisma interesa te istakli želju za uspostavljanjem stabilne  i dugoročne saradnje o upravljanju i zaštiti voda te drugim oblastima.

Međunarodna pomoć stiže u Čile koji se bori s najvećim požarom u modernoj historiji, javlja BBC. Vatra je potpuno uništila grad Santa Olga.

Rusija je poslala veliki avion koji nosi tone vode, kako bi pomogao u gašenju požara koji se širi u centralnoj regiji Čilea.

Jak vjetar, visoke temperature i suša pogodne su za širenje požara.

Pred požarom su bježali stanovnici noseći sa sobom samo najosnovnije stvari.

Oko 238.000 hektara zemljišta uništeno je u požaru. Pet vatrogasaca je poginulo dok su spašavali stanovništvo.

(BHRT)

Kantonalno tužilaštvo Kantona Sarajevo podiglo je optužnicu protiv Sanjina Sefića, Sare Sefić, Dine Alića, Amara Salihovića i Sauda Nišića.

Sanjin Sefić tereti se da je 10. oktobra prošle godine u večernjim satima, u ulici Zmaja od Bosne, vozeći automobil Golf VI, brzinom od oko 105 kilometara na sat i pritom prošavši kroz crveno svjetlo na semaforu, usmrtio Selmu Agić i Editu Malkoč, nakon čega se udaljio s mjesta nezgode, čime je počinio teško krivično djelo protiv sigurnosti javnog saobraćaja i krivično djelo neukazivanje pomoći povrijeđenoj osobi nakon saobraćajne nezgode.

Sara Sefić, Dino Alić i Amar Salihović terete se da su istu noć pomogli Sanjinu Sefiću da pobjegne iz BiH, tako što su ga prevezli do graničnog prijeleza Uvac, nakon čega je Sanjin Sefić postao nedosupan organima gonjenja, te time počinili krivično djelo pomoć počiniocu nakon izvršenog krivičnog djela.

Saud Nišić tereti se da je pomogao Sari Sefić, Aliću i Salihoviću nakon izvršenja krivičnog djela.

Kantonalno tužilaštvo Kantona Sarajevo uz optužnicu je predložilo Kantonalnom sudu u Sarajevu produženje pritvora Sanjinu Sefiću.

Optužnica je proslijeđena Kantonalnom sudu u Sarajevo na potvrđivanje.

(24sata.info)

Na lokalnom putu Hodžići-Malešići, u naselju Golaći, općina Gračanica, u četvrtak 26. januara oko 16,30 sati, dogodila se saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovali vozač putničkog motornog vozila „VW Passat“ E.M., rođen 1965.godine nastanjen na području općine Gračanica i dva malodobna lica (7-godišnjak i 15-godišnjak) koja su se nalazila na sankama.

Ovom prilikom, sedmogodišnjak je zadobio teške tjelesne povrede konstatovane od strane ljekara UKC-a Tuzla, gdje je isti i zadržan na daljem liječenju.

Potrebne mjere i radnje na dokumentovanju saobraćajne nezgode preduzimaju službenici OKP PU Gračanica.

(tuzlanski.ba)

Pokazalo je to zajedničko istraživanje Svjetske banke (WB) i Međunarodne revizorske i konsalting kompanije “PwC”, a u kojem su analizirane tri vrste podataka porezne politike u 190 država svijeta.
Sati i dani
Obimno istraživanje odnosi se na posljednjih 20 godina, a analizirani su porezna stopa, vrijeme za prijavu i uplatu poreza te broj potrebnih uplata. Naša država bila je u grupi centralne Azije i istočne Evrope.
Prema rezultatima, porezna stopa u BiH iznosi 22,6 posto, što nas svrstava u srednje opterećene države regiona. Najniža porezna stopa u našem regionu zabilježena je u Makedoniji i iznosi 13 posto, zatim slijede Kosovo sa 15,2 posto, Crna Gora sa 22,2 posto, Albanija sa 36,5 posto. Ipak, među državama regije najvišu poreznu stopu ima Srbija, gdje porezno opterećenje iznosi 39,7 posto.
Kada govorimo o vremenu koje je potrebno za prijavu i uplatu poreza, BiH zauzima ubjedljivo posljednje mjesto. Tako je u našoj državi potrebno 411 sati ili malo više od 17 dana za sve potrebne porezne prijave i uplate. Najmanje vremena za poreze izgube Makedonci – 119 sati (malo manje od pet dana), slijedi Kosovo sa 155 sati (malo više od šest dana), zatim Srbija sa 226 sati (više od devet dana), Albanija sa 261 satom (10,8 dana) i Crna Gora, gdje je potrebno 300 sati (12,5 dana).
Istraživanje je obuhvatilo i količinu potrebnih uplata, a naša država ponovo je na posljednjem mjestu, koje dijeli s Albanijom. Dakle, u BiH i Albaniji potrebne su po 34 uplate, a najbolji rezultat ponovo ima Makedonija sa sedam uplata, zatim slijede Kosovo s deset uplata, Crna Gora sa 18 i Srbija sa 33 uplate.
Naša stvarnost
Ekonomski analitičar Damir Miljević za „Avaz” je kazao da ovo istraživanje mjeri porezni sistem države.
– Kada je riječ o visini poreskog opterećenja, BiH ima skoro najniže poreze u regiji. Ali, sve to pada u vodu kada pogledamo ostale pokazatelje koji mjere učinak poreskog sistema, zakonske i podzakonske akte i rad poreskih službi. Kada to uzmemo u obzir, ispada da smo među tri najgore države u regionu – smatra Miljević.
Dodaje da je to odraz naše stvarnosti, zato što je BiH država sa, praktično, najnižim porezima, u koju niko ne investira.
– Mislim da se 50 posto odluke nekoga da dođe u našu državu i investira zasniva na onome što mu kažu poslovne kolege, drugih 50 posto oslanja se na ovakve vrste istraživanja. Definitivno je teško zamisliti nekoga da želi uložiti u državu u kojoj mu treba 411 sati da aplicira i plati poreze – naglasio je Miljević.
Prema njegovim riječima, investitori ne žele gubiti vrijeme, što rezultira činjenicom da BiH ima najjeftiniju radnu snagu, najniže poreze, jeftinu energiju, a u prvoj polovini ove godine svega 100 miliona eura ulaganja.

(avaz.ba)

Slovenski je parlament u četvrtak s velikom većinom prihvatio izmjene zakona o strancima kojima se predviđa zatvaranje granice u slučaju novog masovnog migracijskog vala tzv. balkanskom rutom, no nije isključeno da bi o njemu zbog brojnih kritika mogao odlučivati i ustavni sud, navode u petak slovenski mediji.

Mogućnost da o sukladnosti kontroverznog zakona sa slovenskim ustavom odlučuje i ustavni sud ne isključuju ni u koaliciji premijera Mire Cerara, čiji su zastupnici glasovali za zakon, navodi ljubljansko "Delo".

Prema zakonu protiv kojega je glasovalo samo 18 od 90 zastupnika, zakon će stupiti na snagu nakon što bude objavljen u službenom listu, a aktivirat će se na prijedlog vlade u slučaju ako na slovensku granicu dođe veliki broj izbjeglica odnosno migranata, na prijedlog vlade i uz odobrenje obične natpolovične većine parlamentarnih zastupnika.

Zakonski prijedlog s restrikcijama za migrante prihvaćen je unatoč pozivu Vijeća Europe da se to ne čini, a Amnesty International u svojoj je reakciji, nakon što je zakon prošao parlamentarnu proceduru, naveo da se radi o velikom "koraku natrag" u poštivanju ljudskih prava u Sloveniji.

Isto su u predstavci parlamentu iznijeli predstavnici 21 nevladine i humanitarne organizacije koje djeluju u Sloveniji, među njima Caritas, Crveni križ, Unicef i Jezuitska udruga za izbjeglice, navode danas slovenski mediji.
S problematičnim se je zakonom Slovenija svrstala uz Austriju i Mađarsku, koje su već usvojile slična zakonska rješenja, navode neke nevladine udruge i međunarodne organizacije.

Pokušaj "kriminalizacije" izbjegličke politike

Radi se o pokušaju "kriminalizacije" izbjegličke i migracijske problematike, izjavila je u razgovoru za Slovensku televiziju u petak dr. Neža Kogovšek Šalamon, direktorica nevladine udruge Mirovni institut, dodavši da je riječ o trendu koji se iz SAD-a i Australije širi u Europu, te da je i novi američki predsjendik Donald Trump najavio udaljavanje SAD-a od odredaba Ženevske konvencije.

Slovenija u cijelosti prati trend kriminalizacije migracija koje se prikazuju samo kao sigurnosni problem koji zahtijeva kontrolu, sličnu onoj koja se koristi u obuzdavanju kriminaliteta, kazala je Kogovšek za Slovensku televiziju.

Idemo tragom država koje prednjače u kriminalizaciji migracija (tzv. "krimigraciji"), a to su SAD i Australija koje na tom području vode najizrazitiju nehumanu i nehumanističku politiku, kazala je Kogovšek.

Prema važećem europskom pravu, ilustrirala je Kogovšek mogući slučaj s kojim bi se mogla susresti slovenska policija na granici s Hrvatskom, moguće je odbiti zahtjev izbjeglice za azil u Sloveniji ako se utvrdi da ga je već zatražio u Hrvatskoj, ali  prema međunarodnim konvencijama treba pri tome djelovati "po unaprijed predviđenom postupku" koji ne smije biti u suprotnosti s međunarodnim konvencijama o zaštiti izbjeglica i pravu na azil.
 
Slovenija ne može nekim svojim unutarnjim aktom ili propisom unaprijed poništiti tako važne stvari kao što su Ženevska konvencija, koja je dio međunarodnog prava ili Dublinska uredba, koja je dio pravne stečevine Europske unije, upozorila je Kogovšeg Šalamon.

Predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Denis Zvizdić kazao je danas, nakon susreta s izvjestiocem Evropskog parlamenta za Bosnu i Hercegovinu Cristianom Dan Predom, da je veoma važno definirati pojam "federalizacije" koji se spominje u jednom od amandmana uloženim na rezoluciju o BiH koju priprema Evropski parlament kako se to ne bi pogrešno tumačilo.

Zvizdić je na pres-konferenciji istaknuo da se takav pojam može sasvim drugačije tumačiti, pojašnjavajući da federalizam unutar BiH može biti tumačen samo kao dalja dezintegracija na bazi etničke teritorijalizacije što je za BiH potpuno neprihvatljivo i u suprotnosti s njenim evropskim tendencijama.

Dodao je da federalizam znači novu etničko-teritorijalnu reorganizaciju, podjelu, praktično jednu vrstu dezintegracije BiH i upravo to je razlog zašto taj pojam treba biti jasno definiran kako ne bi bio izvor različitih proizvodnih tumačenja u BiH.

- U ovom trenutku svi smo opredijeljeni za Dejtonski mirovni sporazum. Nema govori ni o kakvim procesima centralizacije, unitarizacije ili federalizma i mislim da to mora biti vrlo precizno i jasno naznačeno unutar amandmana koji je predložen - poručio je Zvizdić.

Dodao je da je u samom Izvještaju skrenuta pažnja na određene probleme s kojima se suočava kompletan region uključujući BiH, a naveo je i da je došlo više stotina amandmana koje su uložili evropski parlamentarci i grupacije političkih stranaka unutar Evropskog parlamenta.

- Većina takvih amandmana je u potpunosti prihvatljiva, podržava i jasno detektuje, prepoznaje napredak BiH na putu evropskih integracija - naglasio je Zvizdić koji je prošlu godinu nazvao najuspješnijom evropskom godinom za BiH.

Osvrnuo se i na nekoliko amandmana koji nemaju dovoljno razumijevanja i nisu bazirani na relevantnim činjenicama kada se govori o situaciji u BiH, a oni se odnose na pitanja svih oblika ekstremizma, radikalizacije, prijetnji od terorizma koje su globalni problem, a ne samo problem BiH te je podvukao da u tom smislu ne treba i ne smije biti preuveličan.

Izvjestioc Evropskog parlamenta za Bosnu i Hercegovinu Cristian Dan Preda, koji boravi u posjeti BiH, najavio je da će se o izvještaju koji sačini razgovarati u okviru Odbora za vanjske poslove u utorak i o njemu glasati te da je reakcija na Izvještaj Evrospke komisije objavljen u jesen 2016. godine.

Ocijenio je da je ulaganjem velikog broja amandmana pokazano zainteresiranost evropskih parlamentaraca za BiH stoga je čestitao na do sada provedenim reformama jer je prošla godina bila veoma dobra godina sa stanovišta ekonomskih i socijalnih reformi te je pozvao da se tim putem nastavi obećavši da će BiH imati podršku Evropskog parlamenta u tom smislu.

Sugovornici su razgovarali i o odgovaranju na više od 3.000 pitanja iz Upitnika Evropske komisije, a Dan Preda je posebno naglasio da je važno ponuditi kvalitetne odgovore na pitanja jer je to prilika za zemlju da veoma jasno sagleda stanje kada je su u pitanju ekonomija, funkcioniranje institucija, ali i ambicije BiH.

Izrazio je nadu da će bh. političari imati dogovor oko ispunjavanja pitanja iz Upitnika jer je to tehničko, a ne političko pitanje niti je on prilika da se izazovu nove političke konfrontacije.

- Odgađanje odgovaranja na pitanja nije dobra ideja. To se odnosi ne samo na Upitnik nego i kada su u pitanju reforme. Ni to ne treba odgađati jer primjera radi postoje nove rasprave o zakonu o penziono-invalidskom osiguranju, a odgađanje provođenja ove reforme za nekoliko sedmica ili mjeseci nije dobra ideja - stav je evropskog izvjestitelja za BiH.

Podsjetio je da se jučer sastao s federalnim premijerom Fadilom Novalićem, ali ne i s premijerkom Republike Srpske Željkom Cvijanović te ju je pozvao u Brisel kako bi s njom razgovarao o evrospkoj integraciji BiH, naglašavajući da je RS važan dio BiH i oni moraju biti uključeni u dijalog o budućoj integraciji zemlje.

Pozvao je još jednom da se konačno uspostavi zajednički parlamentarni Odbor u okviru sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) koji bi bio veoma važno tijelo za dijalog bh. i evropskih parlamentaraca.

- Ovo se blokira jer se preferira uvođenje nacionalnog principa, a to je za nas neprihvatljivo. Generalno etnoizacija je velika prepreka dobrom i kvalitetnom životu bilo kojeg društva - zaključio je Preda.

Na kraju je pozvao da se ne odustane od podrške kulturnim manifestacijama koje se održavaju u BiH jer je to ono po čemu je zemlja poznata u svijetu, a kulturnjake, s kojima se tokom posjete također sastao pozvao je da dođu u Brisel i susretnu se s predstavnicima Odbora za kulturu.

Tada bi se, dodao je Dan Preda, razgovaralo o mogućnostima eventualnih pomoći važnih kulturnih dešavanja jer je to važan doprinos BiH i dio je zajedničkog identiteta.

(FENA) J.Č.

Vlada Zeničko-dobojskog kantona poručila je danas u saopćenju za javnost da podržava projekt "Plava voda", ali da će u daljim procedurama kreditnog zaduženja i obezbjeđenja povrata kredita i dalje insistirati na, kako kažu, poštivanju zakonskih procedura.

U saopćenju Vlada navodi da je na svojoj sjednici od 23. januara razmatrala informaciju o realizaciji projekta "Plava voda" i s ciljem njegove dalje realizacije donijela tri zaključka prema kojima u skladu sa Zakonom o dugu, zaduživanju i garancijama u FBiH, Vlada traži od Gradskog vijeća Zenica garancije za povrat kredita na iznosu od 11.470.800 EUR.

U drugom zaključku Vlada ZDK, prema istom zakonu, traži od Fonda za zaštitu okoliša Federacije Bosne i Hercegovine garancije za povrat kredita na iznos od 2.829.200 EUR.

U trećem zaključku, ističe se u saopćenju, Ministarstvo finansija ZDK-a zatražilo je potrebnu dokumentaciju od Gradskog vijeća Zenica na osnovu koje će, a u skladu sa Zakonom o dugu, zaduživanju i garancijama u FBiH, utvrditi kreditnu sposobnost Grada Zenica.

Vlada ZDK-a u saopćenju navodi da je svjesna značaja projekta "Plava voda", koji je aktuelan od davne 1980. godine, pa 1990. i 2005. godine, zato ga je podržavala i dalje ga podržava.

Istovremeno, Vlada ZDK-a poziva da se ne politizira ovaj humani projekt važan za područje Srednje Bosne, te da se uz njega ne vežu političke stranke.

(FENA) L.A.