IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

U Bosni i Hercegovini danas će biti djelimično vedro i nestabilno sa lokalnim pljuskovima, moguća je i slaba grmljavina, javlja Anadolu.

Vjetar slab, u Bosni sjevernog smjera, a u Hercegovini jugo. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 11 i 16 stepeni Celzijusovih, na jugu zemlje do 18. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 20 i 25 stepeni.

U Sarajevu pretežno oblačno vrijeme. U poslijepodnevnim satima je moguć pljusak kiše. Najniža jutarnja temperatura zraka oko 13 stepeni. Najviša dnevna temperatura zraka oko 23 stepena.

Prema prognozi Federalnog hidrometeorološkog zavoda (FHMZ) BiH u petak, u Hercegovini sunčano uz malu do umjerenu oblačnost. U Bosni oblačnije prije podne, po kotlinama sa maglom. Više sunčanog vremena u Bosni u drugom dijelu dana. Vjetar slab, u Bosni sjevernog smjera, a u Hercegovini jugo. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 10 i 14 stepeni, na jugu zemlje do 16. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 23 i 28 stepeni.

U subotu sunčano uz malu do umjerenu oblačnost. Po kotlinama i uz riječne tokove u jutarnjim satima će biti magle. Vjetar slab, u Bosni sjeveroistočnog smjera, a u Hercegovini jugo. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 11 i 15 stepeni, na jugu zemlje do 18. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 26 i 31 stepen.

U nedjelju će biti sunčano vrijeme uz malu do umjerenu oblačnost. Vjetar slab sjeveroistočnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 11 i 16 stepeni, na jugu zemlje do 19. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 27 i 32 stepena.

Ukupna proizvodnja šumskih sortimenata u Federaciji BiH u periodu januar-juli, u odnosu na isti period 2022. godine, manja je za 138.000 m3 ili 12,2 posto.

Proizvodnja sortimenata od četinara manja je za 54.000 m3 (9,1 posto) u odnosu na isti period prošle godine, dok je proizvodnja sortimenata od lišćara manja za 84.000 m3, odnosno 15,8 posto, podaci su Federalnog zavoda za statistiku.

Ukupna prodaja šumskih sortimenata u periodu januar-juli 2023. godine, u odnosu na isti period 2022. godine, manja je za 170.000 m3 ili 15,3 posto.

Prodaja sortimenata od četinara je manja za 72.000 m3 (12,2 posto) u odnosu na isti period godinu ranije, dok je prodaja sortimenata od lišćara manja za 98.000 m3 ili 18,9 posto.

(tvsa.ba)

Niko u Bosni i Hercegovini, ni pacijenti, ni ljekari, nije zadovoljan zdravstvenim sistemom.

No ono što je gore od toga, prema riječima prim. dr. Haruna Drljevića, načelnika Odjela za bolesti dojke u Kantonalnoj bolnici Zenica, jeste činjenica da vlast u ovoj državi ništa ne poduzima da bi se to promijenilo.

Reforma je postala degutantna priča

"Svjedok sam da je u proteklih 30 godina svaka politička partija u svojoj predizbornoj aktivnosti u fokus stavljala zdravstvo i reformu zdravstvenog sistema. Također sam svjedok da nijedna od partija, kada bi došla na vlast, nije učinila ništa da bi se stanje u zdravstvu popravilo. Dakle, priča o reformi zdravstvenog sistema, koja je u BiH nesporno neophodna, ispala je priča za malu djecu i već odavno je postala degutantna", kaže Drljević za Faktor.

Dodaje kako je još 2016. godine u Domu naroda FBiH bio uvodničar kao tadašnji predsjednik Ljekarske komore FBiH, kada je, kako kaže, "upozorio parlamentarce na probleme u zdravstvu i ono što slijedi".

"Nažalost, bio sam u pravu. Postojeći sistem finansiranja nije dobar. Osnovni problem je loš pristup zdravstvenoj zaštiti, jer pacijenti hodaju od nemila do nedraga kako bi dobili zdravstvenu uslugu. Problem je i neadekvatna i neravnomjerna distribucija zdravstvene zaštite. Dok jedni kantoni imaju sve, drugi nemaju ništa, a taj podatak je uvod u priču o diskriminaciji pacijenata. Kod nas je pacijent u Sarajevu vrijedniji od onog u Zeničko-dobojskom kantonu (ZDK) jer se za njega više izdvaja, a da ne govorim o onima koji žive u Bihaću ili Goraždu.

I na kraju glavni problem na koji godinama upozoravam je odliv medicinskog kadra. Mi možemo praviti odlične zdravstvene sisteme, to nam ne vrijedi ako u njima neće imati ko raditi. Godinama nam odlaze mladi ljekari i drugi kadar i to je katastrofalna činjenica za ovu zemlju. Radim još četiri mjeseca, pitam se ko će me zamijeniti? Zdravstveni sistem ne može se razvijati ako nemate zdravstvenih profesionalaca koliko god da je on bogat", naglašava Drljević.

Rak rana bh. zdravstvenog sistema su maligne bolesti, ali i svaki oblik dijagnostike kojim bi se smrtnost smanjila.

U BiH još se na godišnjem nivou bilježi veliki broj smrtnih slučajeva, a to bi se moglo izbjeći da se vlasti konkretnije bore za svoje građane.

"Smrtnost u BiH od malignih bolesti je epidemiološki druga na listi odmah iza kardiovaskularnih. Pacijentima, zbog problema u fondovima, tenderskim procedurama, međuljudskim odnosima, političkim prepucavanjima, nisu dostupni inovativni lijekovi koji bi im produžili život. U svim naprednim zdravstvenim sistemima u svijetu ogroman značaj dat je preventivnoj medicini jer se zaključilo da se, s jedne strane, najveća količina zdravstvenog novca može uštedjeti, a s druge da se najbolji rezultati u preživljavanju mogu postići upravo kroz programe prevencije. To su programi ranog otkrivanja različitih bolesti koji su kod nas ili sporadični ili ih nikako nema".

Zavodi se bave ispitivanjem hrane

Kao primjer Drljević navodi ZDK i program ranog otkrivanja malignih bolesti kojeg su finansirali Italijani.

"Mi smo u ZDK imali program ranog otkrivanja karcinoma dojke kojeg su, umjesto našeg sektora javnog zdravstva, čiji je to primarni zadatak, finansirali Italijani. Program je bio dobar i provođen je dok su Italijani bili tu i davali novac. Kad su otišli sve je stalo. Ista stvar se desila i sa programom ranog otkrivanja grlića maternice. Naš kantonalni Zavoda za javno zdravstvo radi dok ima para, a onda stane. Niko od političara, ljekara koji su u parlamentu, nije tražio da se u budžete ugradi zdravstvena marka koja će biti naminjena kontinuiranom odvijanju programa ranog otkrivanja malignih bolesti. To je svugdje u svijetu posao sektora javnog zdravstva, kod nas se bave ispitivanjem hrane, ribe i svega drugog kako bi zaradili koju marku", naglašava Drljević.

BiH jedna je od rijetkih, ako ne i jedina zemlja u svijetu koja na državnom nivou nema registra za rak. Entitet RS ga ima od 2001, Federacija BiH je i dalje bez sistematskog registra oboljelih.

Drljević kaže kako je još 2002, zajedno sa još nekoliko zdravstvenih stručnjaka iz FBiH, napravio model za uspostavljanje registra za rak.

"Tada su kolege iz RS-a bile zainteresovane da se brojke objedine u jedan registra za rak na nivou države. Time bismo dobili informacije šta se dešava među stanovništvom, koje su to loše tačke, opasna mjesta, nakon čega bismo mogli donijeti strategiju borbe protiv malignih bolesti. Od tada do danas u FBiH ništa se po tom pitanju nije desilo. Kad god sam kao ljekar odlazio na stručne sastanke u svijetu bilo me je stid, pa sam lagao da imamo neki registar, ali nije dobro urađen, pa ga ne objavljujemo. Mi smo u medicinskom smislu, kada su onkološke bolesti u pitanju, potpuno nepismeni, niti znamo od čega bolujemo, ni koliko nas boluje. Kad to ne znamo, kako ćemo praviti strategiju borbe sa bolešću? Napraviti registar za rak nije velika investicija, ali treba volja i raditi, a to je naš najveći problem", zaključuje Drljević.

Po apelaciji Slavena Kovačevića, savjetnika predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Željka Komšića, Evropski sud za ljudska prava u Strazburu donio je presudu kojom je utvrdio su njegova prava u kontekstu glasanja za kandidate za državni Dom naroda i Predsjedništvo BiH prekršena, javlja Avaz.ba.

Utvrdili su da su mu prava prekršena zbog toga što nije u mogućnosti glasati za kandidate koji ne pripadaju konstitutivnim narodima i ne žive u određenom entitetu.

Službena objava u narednih nekoliko dana

Službena objava ove presude bi trebala biti u narednih nekoliko dana.

Podsjećamo, Kovačević se obratio Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu, navodeći da je ugroženo njegovo pravo jer kao Srbin iz Sarajeva ne može odlučivati o izboru člana Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda, niti, kao Srbin iz FBiH, ne može biti delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH.

Sud je utvrdio da je sadašnji politički sistem BiH etničku zastupljenost učinio važnijom od političkih, ekonomsko-socijalnih i drugih pitanja, te je pojačao etničke podjele u državi i potkopao demokratski karakter izbora, te da su “konstitutivni narodi privilegovani”.

Sud je utvrdio da su takvi uslovi diskriminatorni i u suprotnosti sa članom 1. Protokola br. 12 u kontekstu prava na sudjelovanje u izborima za Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.

Sudsko vijeće činilo sedam sudija

Sud je u istom smislu, utvrdio diskriminaciju i u slučaju nemogućnosti glasanja za članove Predsjedništva BiH ako ne dolaze iz određenog konstitutivnog naroda ili ne žive u određenom entitetu.

Sudsko vijeće koje je činilo sedam sudija, u omjeru šest na prema jedan, usvojilo je argumente Kovačevića. Sud je zaključio da niko ne smije biti primoran da glasa samo u skladu sa propisanim etničkim linijama, bez obzira na njihovo političke stavove.

Poljoprivredni prinosi na području Unsko-sanskog kantona biće prepolovljeni ove godine, a zbog ponovnog poskupljenja energenata i repromaterijala moglo bi doći do drastičnog smanjenja obima poljoprivredne proizvodnje i gašenja gazdinstava.

Prema riječima Ermina Veladžića, predsjednika Udruženja proizvođača mesa i mlijeka USK, to bi se posebno negativno moglo odraziti na mljekarsku proizvodnju koja je okosnica ovdašnjeg agrarnog sektora.

"Poljoprivrednici ovih dana rasprodaju ono što ne mogu ishraniti, mnogi gase gazdinstva i idu preko granice. Drugi problem su poskupljenja, poskupjelo je gorivo za oko 30 feninga, isto tako povećane su cijene žitarica i koncentrata, sve su to problemi koji destimulišu farmere", kaže Veladžić.

Prema njegovim riječima, ukupno stanje ne može ublažiti ni redovna politika poticaja poljoprivredi, jer i pored toga brojni farmeri ne mogu održati rentabilnost proizvodnje.

Nepovoljne vremenske prilike ove godine značajno su uticale na prinose ratarskih kultura, povrća, voća, ljekovitog bilja, tako da trpe sve grane poljoprivredne proizvodnje.

"Kada je riječ o žitaricama i stočnoj hrani, slobodno mogu reći da smo doživjeli jedan krah. Prihodi od prinosa ne mogu pokriti niti troškove goriva poljoprivrednicima, a o ostalom da se ne priča. U nastavku godine očekuje nas rast cijena stočne hrane i sve su to problemi s kojima se teško izboriti", smatra Veladžić.

Prema riječima pojedinih proizvođača, urod pšenice je umanjen i do 70 posto zbog loših vremenskih prilika, te dugotrajnih suša koje su uticale na rast i razvoj ove važne poljoprivredne kulture.

"Stanje je katastrofalno, sve je krenulo jako loše još od same pripreme i sjetve koja je zakasnila zbog lošeg vremena. Vlažnost je bila izuzetna i to je uticalo na pojavu i razvoj raznih bolesti, zatim divlje životinje su također učinile svoje, uništile dio prinosa i sve je bilo kako ne treba", kaže Aladin Žerić, poljoprivrednik iz naselja Golubići nadomak Bihaća.

Ministar poljoprivrede u Vladi USK Adis Džanić, ističe kako situacija nikad nije bila teža.

"Imali smo jako loše vremenske prilike, zatim tu su bile i katastrofalne poplave, tako da su sve grane poljoprivredne proizvodnje u lošoj situaciji", kaže Džanić.

Ističe kako su vlasti u USK ove godine iz kantonalnog budžeta poljoprivredu pomogle sa 9,5 miliona maraka, što je rekordna cifra, ali da ni to neće biti dovoljno kako bi se pomoglo poljoprivrednim proizvođačima. Prema njegovim riječima, u narednom periodu Vlada USK razmotriće dodatne mjere pomoći agrarnom sektoru.

"Na pragu je jesenja sjetva i ako se ne pomogne poljoprivrednicima, vrlo lako bismo se mogli suočiti s nedostatkom hrane i s drastičnim rastom cijena. Stanje je alarmantno i zahtijeva hitne mjere", kaže Veladžić.

(N.N.)

Hrvati i Grci jedu najskuplja jaja u Evropskoj uniji, premda je u hrvatskom slučaju teško dokučiti zbog čega je to tako.

Tokom maja Hrvatska je sa cijenom od 2,85 eura za kilogram jaja bila najskuplja u Evropskoj uniji, a Grčka je pretekla početkom turističke sezone.

U julu ove godine prosječna cijena konzumnih jaja L i M kategorije u Hrvatskoj je iznosila 2,84 eura za kilogram, što je čak trećinu više od EU prosjeka.

Pritom je od Hrvatske u julu jedino bila skuplja Grčka.

Prema podacima Eurostata, cijena jaja u Hrvatskoj veća je za 38,4 posto u odnosu na jul prošle godine, dok je prosječna cijena u EU skočila za 17 posto. U Hrvatskoj su, dakle, jaja u posljednjih godinu dana poskupila duplo više nego u EU, prenio je b92.

U Belgiji je, na primjer, prosječna cijena jaja L i M kategorije iznosila 1,68 eura za kilogram, Njemačkoj 1,93 eura, Rumuniji 1,95 eura, Mađarskoj 2,18 eura, a Sloveniji u prosjeku 2,32 eura za kilogram. Tolika cijena posebno je teško objašnjiva u svjetlu velikog uvoza u Hrvatsku jeftinijih jaja iz evropskih zemalja. Tako je Hrvatska u prvih pet mjeseci ove godine uvezla oko 2.800 tona jaja, a izvezla tek 596 tona.

Najviše svih vrsta jaja u Hrvatsku je uvezeno u tom periodu iz Njemačke (oko 500 tona), Albanije (442 tone), Bugarske (388) i Slovenije (358 tona), otkrivaju novi podaci Ministarstva poljoprivrede Hrvatske, prenose hrvatski mediji.

IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

Jutros je u Bosni i Hercegovini pretežno sunčano vrijeme. U centralnim i istočnim područjima po kotlinama ima magle.

Temperature zraka izmjerene u 8 sati (°C): Bjelašnica 14; Bugojno i Ivan Sedlo 16; Drvar, Livno, Široki Brijeg i Zenica 18; Sarajevo 19; Bihać, Sanski Most i Tuzla 20; Banja Luka 21; Doboj 22; Bijeljina 23; Trebinje 24; Gradačac i Mostar 25; Neum 27°C.

Danas u Bosni i Hercegovini pretežno sunčano vrijeme. U jutarnjim satima po kotlinama i uz riječne tokove u centralnim i istočnim područjima će biti magle. Vjetar slab istočnog i sjeveroistočnog smjera. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 32 i 39°C.

U Sarajevu pretežno sunčano vrijeme. Najviša dnevna temperatura zraka oko 34°C.

BIOMETEOROLOŠKA PROGNOZA Prijepodnevni sati će biti ugodniji od drugog dijela dana, kada će se pod uticajem vrućeg i sparnog vremena, kod hroničnih bolesnika i meteoropata javiti tegobe poput malaksalosti, promjene raspoloženja, glavobolje. Poželjno je izbjegavati duže zadržavanje na suncu jer će vrijednosti UV indeksa biti vrlo visoke, konzumirati dovoljno tečnosti, laganiju hranu, te se pridržavati preporuka nadležnih službi. Lošiji san usljed nedostatka svježine u noćnim satima, također bi mogao dodatno kvariti opštu sliku.

Objavljena je prognoza do utorka:

U subotu, 26. 8. 2023., u Bosni i Hercegovini pretežno sunčano i vruće. U jutarnjim satima po kotlinama i uz riječne tokove u centralnim i istočnim područjima će biti magle. Vjetar slab većinom južnog i jugozapadnog smjera. U istočnim i sjevernim područjima Bosne vjetar istočnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 16 i 22°C, na jugu zemlje do 25°C. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 33 i 39°C.

U nedjelju, 27. 8. 2023., u Bosni i Hercegovini pretežno sunčano i vruće. Vjetar slab do umjerene jačine južnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 17 i 22°C, na jugu zemlje do 25°C. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 34 i 39°C.

U ponedjeljak, 28. 8. 2023., u poslijepodnevnim i večernjim satima jači pljuskovi praćeni grmljavinom se očekuju na području Hercegovine, zapadu i jugozapadu Bosne. U većem dijelu Bosne lokalno slabije padavine. Vjetar umjerene jačine južnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 16 i 21°C, na jugu zemlje do 24°C. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 30 i 36°C.

U utorak, 29. 8. 2023., u Bosni i Hercegovini djelomično vedro i nestabilno vrijeme sa pljuskovima praćenim grmljavinom. Vjetar umjerene jačine južnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 12 i 17°C, na jugu zemlje do 20°C. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 21 i 27°C, navodi se u prognozi Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)