Godišnji revizorski izvještaj za Federalni zavod za penzijsko i invalidsko osiguranje pokazuje brojne nepravilnosti, a posebno se izdvaja jedna: rješenje o penziji kasnilo je po nekoliko mjeseci, što je za nove penzionere značilo borbu za opstanak. Za dug put do penzije revizori prepoznaju uzroke, a Zavod nudi opravdanja. Ipak, penzioneri čekaju duže nego što im zakon garantuje, a džep može podnijeti.

Nekoliko decenija radnog staža radnike u Federaciji dijeli od penzije. A onda, po okončanju radnog staža, umjesto zarađene penzije, slijedi čekanje i prolongiranje zakonom definiranih rokova. Umjesto 30 ili maksimalno 60 dana, novi penzioneri na prvu penziju čekaju duže. Revizorski izvještaj kaže i do pet mjeseci.

“Od ukupno 293 uzorkovana predmeta iz dvije baze podataka, Federalni zavod je 197 rješenja donio u roku, dok je 96 rješenja doneseno nakon isteka roka, odnosno, oko 32,8 posto uzorkovanih predmeta nije riješeno u propisanom roku, što nije zanemarivo s obzirom na to da se radi o osnovnim poslovima iz nadležnosti Federalnog zavoda”, navodi se, između ostalog, u revizorskom izvještaju.

Potvrđuju to i naši sagovornici. U tom periodu, između posljednje plate i prve penzije, bili su prepušteni sebi. Potpuno bez primanja i brige nadležnih institucija.

“Čekao sam, možda, sedam mjeseci da dobijem penziju.” “Mislim, jedno šest mjeseci na prvu penziju kad mi je muž umro.” “Penzioner sam. Čekao sam oko četiri mjeseca.”

Sudeći prema reviziji, u Zavodu su prethodne godine procedure bile prilično neuredne. Nagomilale su se i žalbe. Kašnjenje i neizvršavanje obaveza, prema mišljenju revizora, posljedica je skraćenog radnog vremena. Pravilnikom o radu Zavoda određeno je puno radno vrijeme od 37,5 sati sedmično. Ured za reviziju to ocjenjuje neprihvatljivim jer odstupa od Zakona o radu, koji predviđa 40 radnih sati. Na primjedbe revizora iz Zavoda odgovaraju objašnjenjem:

“Zavod će učiniti sve dodatne napore da kašnjenja u donošenju rješenja bude što manje, odnosno da ih ne bude uopće. U onom dijelu u kojem na proces rješavanja utječu druge institucije ili druge okolnosti, a na koje Zavod nema utjecaja, nažalost, ne možemo obećati neke promjene. Radno vrijeme je u potpunosti u skladu sa zakonom i traje od 8.00 do 16.00 sati. Da hoćemo, mogli bismo, zaobilazeći zakonske odredbe, navesti da je od 8.00 do 16.00 sati osam radnih sati.”

Ipak, penzioneri kao jedna od najugroženijih kategorija društva u Bosni i Hercegovini, zaslužuju bolji tretman. Nadležne institucije, ali i društvo nemaju dovoljno empatije za njih.

“Očito da je to pokazatelj kakav odnos generalno imamo jedni prema drugima. Pogotovo, kakav odnos imamo prema ljudima koji su dali svoje živote, svoje vrijeme, svoje znanje ugradili u razvoj ove države. Ne može ih gledati kao statistiku. Ne možemo ih gledati kao populacionu kategoriju koja, eto, čeka da ode s ovog svijeta”, zaključuje sociolog Vladimir Vasić.

Penzija koja im pripada i dostojanstvena starost sve je što penzioneri očekuju. Bez dugih procedura i nepotrebnog čekanja.

(federalna.ba)

Općina Tešanj obavještava sve građane sa područja općine Tešanj da će dana 11.08.2023. godine (petak) u periodu od 20,00 do 24,00 sata biti na snazi privremena obustava saobraćaja motornih vozila u ulici “Titova” i “Ilirski trg” u gradu Tešnju. Obustava saobraćaja vrši se radi održavanja koncerta grupe “Zabranjeno pušenje” na Starom gradu u Tešnju.

Privremena regulacija saobraćaja će biti obilježena propisanom signalizacijom, a odvijanje saobraćaja će biti regulisano alternativnim pravcima.

Tekst Rješenja o privremenoj obustavi saobraćaja oglašen je na WEB stranici Općine Tešanj:
www.opcina-tesanj.ba, oglasnoj ploči općine Tešanj, Ureda Jelah i Ureda Tešanjka.

IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

(08.08.2023.g. - Tešanj) Danas je u prostorijama Općine Tešanj održan sastanak između načelnika i sveštenika Jereja Borisa Stanića koji je raspoređen u Tešnju. Tijekom razgovora, razmotrene su brojne teme koje se tiču saradnje između crkve i općinskih vlasti, kao i budućih projekata od interesa za lokalnu zajednicu.

Jedna od tema razgovora bila je podrška Općine crkvi u aktivnostima koje provodi za dobrobit građana. U tom kontekstu, jerej Boris Stanić uručio je zahvalnicu Općini Tešanj za kontinuiranu podršku koju su pružili u realizaciji različitih inicijativa. Načelnik je izrazio zadovoljstvo što crkva aktivno doprinosi društvenom i duhovnom životu zajednice te istaknuo važnost daljnje saradnje u narednim projektima.

Jedan od konkretnih projekata koji je razmatran na sastanku bio je projekt obnove ograde pored pravoslavnog groblja na Tepetu. Jerej Boris Stanić iznio je planove i potrebe za obnovom ograde koja je važan dio pravoslavnog groblja. Načelnik i sveštenik su se složili oko važnosti očuvanja kulturnog i duhovnog nasljeđa te su se dogovorili da će Općina pružiti podršku u okviru svojih mogućnosti kako bi se projekt uspješno realizirao.

Zvuči nevjerovatno, ali da biste postali postali funkcioner u izvršnoj vlasti u Zeničko-dobojskom kantonu, ne morate imati ni osnovnu školu. Nastojanje zastupnika opozicione SDA da se ta zakonska mogućnost izmijeni nije dobilo podršku aktuelne većine. Bez podrške na današnjoj sjednici Skupštine ZDK-a ostao je i prijedlog da kompanija Adriatic Metals BH za Dan kantona dobije javno priznanje.

Prema aktuelnom Zakonu o Vladi Zeničko-dobojskog kantona, nisu propisani jasni kriteriji o stepenu stručne spreme koju moraju imati ministri i premijer. Poučeni ranijim iskustvima kad su imali vlast u svojim rukama, iz sada opozicione SDA predložili su izmjene zakona.

“Premijer i ministar može biti neko ko nema ni jednog razreda osnovne škole. Moja intencija je bila da probamo minimum minimuma napraviti, a taj minimum je da bar ministar odnosno premijer i ministri moraju imati bar višu stručnu spremu”, ističe SDA-ov zastupnik Fahrudin Čolaković.

Njegov stranački kolega u Skupštini Mirnes Bašić napominje kako zakoni o vladi TK-a ili KS-a imaju kriterije o stručnoj spremi: “Ja bih ovdje uveo i ljekarsko uvjerenje i staž – svašta bih uveo od kriterija”.

Prijedlog, ipak, nije dobio podršku većine baš kao što nije dobio ni pozitivno mišljenje Ministarstva za pravosuđe i upravu jer prema istom – zakon nije provodiv.

“Uzimajući u obzir da su predlagači zakona imali mogućnosti u prošlim mandatima, kolega je bio dio vlade dva mandata – postavljamo pitanje što je to sada uradio. Mislim da to više ima političku konotaciju nego suštinsku”, kaže DF-ov Goran Bulajić.

Pred zastupnicima se našli su se i prijedlozi za dodjelu javnih priznanja povodom Dana kantona. Među brojnim i prijedlog za dodjelu plakete kantona privrednom društvu Adriatic Metals BiH.

“Iz Vareša je došlo 13 prijedloga za Adriatic Metals – to je jedina kompanija koja bi bila predložena za plaketu za društvenu djelatnost i doprinos razvoju privrede ZDK-a”, navela je Mensura Beganović, predsjednica Odbora za javna priznanja ZDK-a.

No, brojne reakcije ekoloških udruženja, koja su se oštro usprotivila za dodjelu priznanja Adriatic Metalsu, naišle su i na podršku većine zastupnika. 19 suzdržanih i tri protiv jasno su poručili da investitori iz Vareša ove godine neće dobiti priznanje, dok su zastupnici NiP-a bili suprotnog mišljenja.

“Stav sredina na kojima obitava ta kompanija je da joj se dodjeli plaketa jer iste te bi sredine otišle u nestanak. Tim ljudima je od velikog značaja sama mogućnost upošljavanja, ostanka mladih. Ako ima bilo šta nelegalno, mi ispred NiP-a pozivamo institucije da istraže”, poručuje Harun Čolić.

Predsjednik Kluba SDP-a Damir Memić podsjetio je na veliki broj dopisa ekoloških udruženja u kojima se ukazuje na kršenje brojnih konvencija: “S obzirom na to da je Federalno ministarstvo okoliša naložilo inspekcijski nadzor nad najvećim zagađivačima, među kojima se navodi i ta firma, smatramo da treba sačekati”.

Kako je gotovo identičan prošlogodišnji prijedlog za dodjelu priznanja kompaniji Arcelor Mittal nakon reakcija ekologa odbijen, baš kao i ovogodišnji za Adriatic Metals, očigledno je da građanski aktivizam ima utjecaj na donosioce odluka u ovom kantonu.

Kickboxing reprezentacija Bosne i Hercegovine priprema se za nastup na Evropskom kadetskom i juniorskom prvenstvu, koje će biti održano od 25. augusta do 3. septembra u Istanbulu.

Bosnu i Hercegovinu predstavljat će 39 mladih taekwondoista, koje će predvoditi selektor Milan Vitković, glavni trener za tatami meke discipline Senad Ćatić i glavni trener za ring discipline Elvedin Dubravac.

Kako je Feni kazao sekretar Kickboxing saveza Bosne i Hercegovine Edin Hadžifejzović, bh. takmičari kotiraju dobro i očekuje se da će osvojiti medalje na ovom takmičenju.

– Očekujemo medalje s obzirom da smo prošle godine na Svjetskom prvenstvu u Italiji donijeli 17 medalja, odnosno postavili tri svjetska prvaka, devet viceprvaka i pet bronzanih takmičara. Imamo nekoliko takmičara koji su odlični a prvi put će učestvovati na ovakvom takmičenju – kazao je Hadžifejzović.

Dodao je da su pripreme za „meke“ – tatami discipline održane u Bihaću od 2. do 7. augusta, dok su trenutno na Palama u toku pripreme za za „tvrde“ – ring discipline.

U Bosni i Hercegovini jučer su se dogodile dvije nesreće na gradilištima. Jedna se desila u Sarajevu u kojoj je radnik smrtno stradao, a druga u Banjaluci gdje je radnik pao sa visine od 7 metara i zadobio teže tjelesne povrede.

Kakva je sigurnost radnika na gradilištima, da li im se posvećuje dovoljno pažnje i kakvi su uslovi rada, pitali smo nadležne institucije.

Ministarstvo: Plan je raditi na unapređenju zakona

Uprkos zakonima koji regulišu zaštitu radnika na gradilištima, nesreće se ipak dešavaju. Da Zakon o radu definiše alate za zaštitu radnika na radu, podsjećaju i iz Ministarstva rada i socijalne politike Federacije Bosne i Hercegovine.

“Pravila i generalno zakoni i podzakonski akti su definitivno dobro definisali oblast zaštite na radu kada su radnici u pitanju. Definisali su nadležnosti, odgovornosti i obaveze samih poslodavaca i samih radnika u cilju prevencije bilo kakvih povreda zaštite zdravlja i svega ostalog, ali nažalost kao i u svim drugim oblastima pa i u ovoj dešavaju se određeni propusti“, kazao je Adnan Delić, ministar za rad i socijalnu politiku Federacije BiH.

316 utvrđenih nepravilnosti tokom 2023. godine

Kao najrizičnije oblasti za radnike izdvajaju se šumarstvo, drvna industrija, građevinarstvo i elektroprivreda, kažu iz Inspektorata Republike Srpske.

“Na osnovu onoga što inspektori konstatuju na terenima možemo reći da se najčešće nepravilnosti odnose na organizaciju i provođenje mjera zaštite na radu, provođenje preventivnih mjera, osposobljavanje radnika za bezbjedan rad te redovno ispitivanje opreme i sredstava rada. Unapređenje oblasti zaštite na radu je proces koji traje kao i svi ostali“, ističe Dušanka Nikolić, portparol Inspektorata Republike Srpske.

Potrebno unaprijediti zakone

Udruženje poslodavaca ukazuje da je potrebno zaštitu radnika na radu podići na viši nivo.

“Registar povreda na radu je nešto što moramo uraditi vrlo brzo, tako da u konačnici mislimo da će izmjenom regulative i poboljšanjem integriteta inspektora doći do poboljšanja u ovoj oblasti“, smatra Saša Aćić, Unija poslodavaca Republike Srpske.

“Ne bismo mogli u potpunosti biti zadovoljni zaštitom na radu, a to je naravno uvjetovano čitavim nizom okolnosti. Novi zakon propisuje veoma skupe obaveze i odgovornosti poslodavaca kada se radi o pitanjima zaštite na radu“, podsjeća Mario Nenadić iz Udruženja poslodavaca Federacije BiH.

Osposobljavanja radnika za rad te obezbjeđivanje adekvatne opreme i sredstava od poslodavaca najbitnije su mjere zaštite na radu.

(BHRT)

Analiza tržišta rada 2023. otkriva uznemirujuće trendove: Povećan interes za odlazak u inostranstvo, broj poslova u BiH se smanjuje

Tržište rada u preokretu: dok raste potražnja za radnicima u proizvodnji, vozačima, te radnicima u logistici, pada potražnja u IT sektoru

Rezultati analize tržišta rada koju je proveo portal MojPosao.ba pokazuju da je u prvoj polovini 2023. godine objavljeno ukupno 6.649 oglasa za posao putem kojih je oglašeno 14.992 radnih mjesta. U poređenju sa istim periodom prošle godine, broj oglasa je u blagom padu (-0,9%) što predstavlja preokret u odnosu na prethodne dvije godine kada je potražnja za radnicima bila u velikom porastu. Tako je naprimjer, u 2022. godini potražnja za radnicima rasla preko 30% u odnosu na 2021.

Prvi put nakon više od 10 godina pada potražnja za radnicima u IT sektoru, a raste interes poslotražioca za ove poslove. S druge strane, najveći porast potražnje za radnicima zabilježen je u kategoriji transporta, skladištenja i logistike.

Koje kategorije poslova su bile najtraženije?

Poslodavci su u prva dva kvartala 2023. godine najveći broj oglasa objavili u sljedećim kategorijama:

Komercijala – Prodaja – 21.00%
Transport – Skladištenje i logistika- 9.93%
Ekonomija i finansije – 7.90%
Elektrotehnika – Mašinstvo – 7.55%
Ugostiteljstvo i turizam – 7.11%
Bankarstvo – 3,52%
IT – 2.95%
Proizvodnja – 2,87%
Administrativne i slične usluge 2,59%
Zanatske usluge – 2,35%

Za koje poslove su radnici u BiH najviše zainteresovani?

Najveći interes za rad u 2023. godini zabilježen je u kategorijama: Administrativne usluge, Nekretnine, Osiguranje, Komercijala-prodaja i Ljudski resursi, a najmanji interes za rad u kategorijama: Prevoditeljske usluge, Rudarstvo, Zanatske usluge, Obrazovanje i Konsalting.

S ovim zanimanjima brže do posla!

Najtraženija zanimanja u 2023. godini bila su:

Agent u pozivnom centru (call agent)
Trgovac / Prodavač
Komercijalista/unapređivač prodaje
Vozač (sve kategorije)
Skladištar
Radnik u proizvodnji
Konobar/Šanker
Voditelj prodaje / Menadžer prodaje
Bravar/cjevar/zavarivač/tesar
Kuhar
Najveća promjena na listi najtraženijih zanimanja desila se na 6. mjestu, na kojem su ove godine radnici u proizvodnji, dok prošle godine ova pozicija uopšte nije ulazila u prvih 10 zanimanja. Također povećana je potražnja za vozačima svih kategorija (posebno C i E), te radnicima u logistici poput skladištara/magacionera.

Hrvatska, Njemačka i UAE povećale potražnju za našim radnicima, najviše se traže ugostiteljski radnici

Od ukupnog broja oglasa, u prvoj polovini 2023.godine, 7% oglasa je sa inostranom lokacijom. U odnosu na isti period prošle godine, broj oglasa sa inostranom lokacijom je nešto manji (-2%), međutim uprkos manjoj ponudi poslova u inostranstvu, podaci su pokazali da je broj prijava na ove oglase veći u odnosu na prošlu godinu, stoga možemo zaključiti da poslotražioci iz BiH imaju povećan interes za poslove u inostranstvu.

Za rad u inostranstvu u ovoj godini, najviše su traženi profili radnika iz kategorija: Ugostiteljstvo i turizam, Elektrotehnika – Mašinstvo, Transport – skladištenje i logistika, Zanatske usluge, Komercijala – Prodaja.

Najveća promjena od prošle godine je rast potražnje za radnicima u kategoriji Transport, skladištenje i logistika, te pad potražnje za radnicima u IT sektoru.

„Osim porasta potražnje za vozačima za rad u inostranstvu, došlo je do rasta potražnje i za radnicima u kategoriji elektrotehnika i mašinstvo. Ono što je interesantno za ovu godinu je da je došlo do pada potražnje u IT sektoru što je odraz globalnih dešavanja, a pored toga pala je i potražnja za radnicima u prodaji, građevinarstvu i proizvodnji. Čak je i ugostiteljstvo zabilježilo blagi pad potražnje u ovoj godini“, izjavila je Nermana Ajanović-Hajdarpašić, direktorica operacija portala MojPosao.ba

Kada su u pitanju države koje traže naše radnike, i dalje su najzastupljenije: Hrvatska, Njemačka, Slovenija, Srbija, UAE, Austrija, Crna Gora, te Kuvajt. U odnosu na prethodnu godinu, Hrvatska, Njemačka i UAE su zemlje u kojima je porasla potražnja za radnicima iz BiH u ovoj godini.

Da li je porasla potražnja za poslom?

Za prvih 6. mjeseci u ovoj godini portal MojPosao.ba zabilježio je više od 23% posjetilaca u odnosu na prošlu godinu. Objavljeni oglasi u prvoj polovini 2023. godine su pregledani 9.045.433 puta, a prosječan broj pregleda po oglasu iznosio je 1516. Poslodavci su, u ovom periodu, primili 187.079 prijava za posao putem portala MojPosao.ba

Do sada je registrovano ukupno 428.311 poslotražioca u MojPosao.ba CV bazi. U prvoj polovini 2023. godine registrovano je ukupno 31.029 poslotražioca što je 55% više u odnosu na isti period prošle godine, čime možemo zaključiti da su osobe znatno više bile aktivnije u ovoj godini kada je u pitanju potraga za poslom.

Kada je riječ o poznavanju stranih jezika među registrovanim poslotražiocima na portalu MojPosao.ba, u prvoj polovini 2023. godine, njih 9.961 je ostavilo podatke o poznavanju stranih jezika. Od toga, najviše govori engleski jezik 58,03%, dok njemački jezik govori 18,08%.

Rad od kuće i hibridni način rada sve popularniji

U posljednjih nekoliko godina poslodavci sve više daju mogućnost rada od kuće ili hibridnog načina rada. U 2022. godini na portalu je objavljen ukupno 171 oglas sa opcijom remote rada (potpuni rad od kuće) ili hibridnog načina rada (kombinacija rada od kuće i iz ureda). Najveći broj oglašenih poslova koji imaju naveden u oglasu ovaj način rada bio je za pozicije: Agent u pozivnom centru i Programer/Software Developer, te se isti trend nastavio i u 2023. godini.

Analiza tržišta rada slika

Koji BH radnici se najviše traže u inostranstvu

Najtraženija zanimanja