Naglasio je da im je  najpotrebniji građevinski materijal, odnosno prozori, vrata i podovi, jer se ljudi već vraćaju u onečišćene kuće jer nemaju gdje drugo da budu.

- Dobri ljudi nam šalju bijelu tehniku i namještaj, a ljudi još nemaju vrata ni prozora na kućama. Hvala svim dobim ljudima što su nam pomogli, ali hrane i odjeće imamo dovoljno - istakao je načelnik Mustabašić. 

Naglasio je da je pomoć najviše pristizala iz susjednih općina i gradova te volontera iz cijele BiH, ali da se vlasti na federalnom nivou nisu iskazale. 

- Niko iz federalnih institucija nam još nije uplatio ni marke na naše račune. Obratili smo se svim nivoima vlasti i spunili smo sve obrasce, ali nismo još dobili novac koji nam je prijeko potreban - istakao je. 

Mustabašić je istaknuo da je Maglaj najviše stradao u poplavama u FBiH te da očekuju veće razumijevanje i pomoć dodajući da su građani iscrpljeni i da gube nadu. Naglasio je da veliki broj građana traži pomoć psihologa i psihijatara zbog stresa. 

Načelnik Općine Maglaja je naveo da trenutno ne postoji prijetnja od neke zarazne bolesti, ali boje se od najezde komaraca jer su temperature visoke. 

- Mi želimo da ponovo vratimo život u Maglaj. Dom zdravlja je bez kompletne dijagnostike, biblioteka je bez knjiga, trebano obnoviti sve poplavljene stanove i kuće, javne ustanove i preduzeća, popraviti vodovod i kanalizaciju, a  nismo odvezli i sve smeće - naveo je Mustabašić. 

Po njegovim riječima potrebno je da pomoć dođe do svakog građanina Maglaja te da se materijal kupuje u BiH da bi se i privreda oporavila. 

- Svi dolaze u Općinu i pitaju me kada će na red doći obnova kuća i stanova, da li će škola početi na vrijeme, ali  nemam odgovora. Potrebna nam je pomoć svih institucija vlasti i svih segmenata društva - kazao je načelnik Općine Maglaj.  

On je istakao da su Maglaj pogodile dvije elementarne nepogode, prva je poplava, a druga su klizišta koja su prema njegovom mišljenju gora. 

- Neke ulice smo morali čistiti i pet puta, jer su ljudi izbacivali nanose drveća, mulj, zatim kabasti namještaj, a sada i vrata i prozore te malter. Građani Maglaja su dnevno izbacivali i po 4.000 prostornih metara smeća, što je ekvivalent smeću koji su građani izbacivali u četiri mjeseca u normalnim uvjetima - istakao je Mustabašić. 

Zahvalio se svim ljudima dobrog srca i volonterima, koji su u najtežim trenucima bili uz građane Maglaja dodajući da dalje ne mogu sami te da im je potrebna pomoć. 

- Maglaj ne pamti ovakvu katastrofu. Visina vode je u nekim mjestima iznosila i po tri metra, a najteže su stradala izbjeglička naselja. Zamislite kako je njima - rekao je Mustabašić.

Prirodna katastrofa je zadesila Maglaj od 14. maja. Poplavljeni su 1.482 kuće, 273 stana, a iseljene su 5.343 osobe. U klizištima je uništena 91 kuća. 

Oštećena su 1.872 stambena objekta te 296 privredinih objekata. Onesposobljeno je ili uništeno oko 6.000 hektara poljoprivrednog zemljišta, 5.000 hektara plasteničke proizvodnje zajedno s plastenicima, 78 hektara nasada voća i 50 hektara šumskog zemljišta. 

Uginula su 43 grla stoke, 25 grla svinja, 50 grla ovaca i koza te 3.120 peradi.

(Fena)

{fcomment}