„Mi kao lokalna zajednica na žalost ne možemo ostvariti sve ono što je potrebno povratnicima da bi opstali na svojim ognjištima, pošto je većina povratnika na ruralni dio općine. Njihovu perspektivu vidim kroz projekte u razvoju poljoprivrede (voćarstvo, stočarstvo, povrtlarstvo). To je jedini mogući način samozapošljavanja, pošto lokalna zajednica nema mogućnosti za njihovo zapošljavanje koji je i najveći problem povratnika. Treba razmišljati, odnosno tražiti investitore koji bi ulagali u manje pogone u povratničkim naseljima“, rekao je Predsjedavajući OV, Marko Zelić.
Aneksom VII Dejtonskog mirovnog sporazuma vrlo jasno su definisana neotuđiva prava svih prognanih i izbjeglih iz BiH, na nesmetan povratak na svoja prijeratna ognjišta.
„Mogu slobodno da kažem da postoji velika zainteresovanost Srba za povratak, trenutno imamo oko stitinu porodica koje su izrazile spremnost da se vrate na svoja prijeratna ognjišta, ali potrebna nam je pomoć za sanaciju kuća i infrastrukture“, naglasio je Općinski načelnik Mehmed Mustabašić.
Delegacija je iskoristila ovu posjetu da obiđe MZ Bočinju, najveće povratničko područje gdje je ostvaren drugi po veličini povratak Srba na prostor Federacije. Zvaničnici su u Bočinji obišli prostorije škole i iskoristili ovu posjetu da se druže sa učenicima.
Također su posjetili i hram Svete Petke gdje ih je primio sveštenik parohije maglajske Vladimir Kukić.