U Zeničko-dobojskom kantonu, nakon penzionisanja sada već bivšeg komesara Semira Šuta, u toku je izbor novog policijskog komesara.

Nedavnim izmjenama kantonalnog Zakona o unutrašnjim poslovima, na mjesto prvog čovjeka policije u ovom kantonu sada mogu konkurisati svi oni koji imaju čin samostalnog i glavnog inspektora policije. Konkurs za novog policijskog komesara Zeničko-dobojskog kantona okončan je zaključno sa današnjim danom.

Zbog mogućnosti pristizanja prijava poštom, u Nezavisnom odboru još uvijek ne znaju koliko je prijava stiglo. Na prvoj narednoj sjednici će, kako kažu, znati broj kandidata za policijskog komesara nakon čega slijedi zakonom propisana procedura rada Nezavisnog odbora.

ALMIR REĐIĆ, predsjedavajući Nezavisnog odbora za izbor policijskog komesara ZDK

„Rang -listu sa obrazloženjem Nezavisni odbor dostavlja ministru unutrašnjih poslova ZDK i ministar upućuje u dalju proceduru Vladi Kantona na imenovanje“.

Saznajemo da su u konkurenciji za novog komesara četiri kandidata iz Uprave policije MUP-a ZDK, glavni inspektori Adis Imamović i Admir Gazić, samostalni inspektori Rusmir Šišić i Vahidin Topalović, te dva samostalna inspektora drugih policijskih agencija, Nermin Šehović iz FUP-a i Hidajet Krehmić iz Granične policije BiH.

Neki od medija su objavili da, kako navode, jednog od kandidata podržavaju Ambasada SAD-a u BiH i OHR. Iz navedenih institucija negiraju takve navode.

Kompletna procedura provjera konačnog imenovanja, prema Zakonu o unutrašnjim poslovima ZDK, trajat će najduže dvadeset radnih dana od dana zatvaranja konkursa. To znači da će ime novog komesara biti poznato u prvih deset dana narednog mjeseca.

Kantonalna bolnica Zenica prije desetak dana predala je novo pismo namjere Federalnom ministarstvu zdravstva za transformaciju ove ustanove u Univerzitetski klinički centar, a sve nakon ispunjenja zahtjeva koje je nadležna institucija postavila za ovaj korak.

Direktor Kantonalne bolnice Zenica Rasim Skomorac je kazao da je ova ustanova još od osnivanja Medicinskog fakulteta u Zenici opredijeljena ka tome da postane Univerzitetski klinički centar.

S obzirom na to da prilikom prve aplikacije nisu ispunili sve uslove za transformaciju, u proteklom periodu uspjeli su napraviti određene izmjene i ponovo aplicirati. Kada se govori o prednostima, najveću korist će imati pacijenti koji će imati stručno osoblje i kvalitetniji tretman s obzirom na to da transformacijom ova ustanova postaje respektabilnija kako u kantonu tako i u državi.

“Mi imamo kadrovske i stručne potencijale za univerzitetsku bolnicu, ali je za transformaciju bilo potrebno ispuniti određene uslove, ispuniti obaveze i napraviti promjene da bismo došli do tog statusa. Promjenom statusa promijenit će se i pozicija naše ustanove kako u kantonu tako i u državi. Još s osnivanjem Medicinskog fakulteta u Zenici počeli smo raditi i na transformaciji bolnice. Prije nekoliko godina nam je odbijena aplikacija, a proteklih godina, malo sporije zbog pandemije, uspjeli smo ispuniti sve zahtjeve Federalnog ministarstva zdravstva i prije desetak dana smo predali novu aplikaciju”, kazao je Skomorac.

Dodao je kako je u proteklom periodu izmijenjen Zakon Kantonalne bolnice Zenica, Statut Kantonalne bolnice Zenica, ali i izvršena sistematizacija radnih mjesta koje zahtijeva Univerzitetska bolnica kao što su pozicije pomoćnika direktora za kvalitet, pomoćnik direktora za naučno-istraživački rad, pomoćnik direktora za sestrinstvo i šefovi klinika.

“Trudili smo se biti racionalni u svemu ovome pa smo iskoristili kadrove koje imamo. S obzirom na kriterije koji se traže za šefove klinika, imamo tri osobe koje to ispunjavaju i samim tim ćemo imati tri klinike. S druge strane iste promjene smo napravili na funkcijama pomoćnika direktora gdje smo iskoristili unutrašnje snage. Svi će oni raditi za jednu plaću, ne za dvije, niti su opterećenja na sve njih računaju u desetinama ili stotinu hiljada KM godišnje. Govorimo o naknadama koje će dobiti uz plaću s obzirom na odgovornost posla koje rade, a sve je dostupno i u skladu s našim pravilnikom”, izjavio je Skomorac te dodao da će obaveza pomoćnika direktora za kvalitet biti svakodnevno praćenje rada i poboljšanja kvaliteta usluge u bolnici, kako za ljekare, tako za pacijente, dok će funkcija pomoćnika direktora za naučno-istraživački rad omogućiti uspostavljanje novih odnosa i nadogradnju znanja osoblja.

“Nismo to mogli riješiti volonterskim angažmanom jer ne bismo postigli cilj. Ovo je ozbiljan posao koji zahtjeva ozbiljan pristup koji može zaštititi ustanovu. Pomoćnik direktora za naučno-istraživački rad mora raditi na uspostavljanju novih odnosa, postizanje uslova za napredovanje našeg kadra, potpisivanja sporazuma s drugim kliničkim centrima u državi i regiji i ostvarenju naučne saradnje s ustanovama iste kategorije u Evropi i svijetu. Naš kadar će napredovati u akademskom smislu. S medicinskim fakultetom želimo pokrenuti i doktorski studij i sigurno ćemo stvoriti uslove da dobijemo kvalitetan kadar i da će ljudi ostajati u našoj ustanovi”, pojasnio je direktor Kantonalne bolnice Zenica.

Promjena statusa Kantonalne u Univerzitetsku bolnicu pacijentima će donijeti brojne benefite. Osim jačanja postojećeg kadra, Univerzitetski klinički centar je privlačniji i drugim ljekarima koji u ustanovama ovakvog statusa žele graditi svoju budućnost i karijeru. S tim u vezi Skomorac ističe da uz to sve dolazi i kvalitet zdravstvene usluge koji je primarni faktor.

“Bez obzira na sve finansijske efekte koje ćemo imati, svakako će i pacijenti imati koristi. U državi imamo dosta kadrova koji su nedostatak, a to sve utiče na kvalitet i dostupnost usluge. Povećanjem broja doktora i izlaskom novih generacija stvorit ćemo uslove da zadržimo ljude. Ne možemo ih zadržati na patriotizmu već u uslovima rada i načinu nadogradnje školovanja. Oni će ovdje imati kompletan razvoj, a povećanjem broj doktora i drugog osoblja ćemo stvoriti i bolje uslove za pacijente”, zaključio je Skomorac za Klix.ba.

Na kraju razgovora je kazao kako će rekonstrukcijom Kantonalne bolnice Zenica sredstvima EBRD-a biti osigurani, osim kadrovskog, i uslovi boravka pacijenata i doktora u ovoj ustanovi s obzirom da se sve primjedbe uglavnom odnose na boravak u bolnici, neuslovne prostorije i toalete, stolariju i sve ono što će biti riješeno rekonsturkcijom objekta koja bi trebala početi početkom godine.

U Tokiju će danas biti otvorene Paraolimpijske igre, najveće po broju sportista koji će učestvovati. Domaćin Japan imat će najbrojniju delegaciju sportista – 254, što je dvostruko više nego 2016. u Rio de Janeiru.

Ukupno 4.403 sportista od kojih 2.550 muškaraca i 1.853 žene, takmičit će se u 22 sporta i 23 discipline. Dosadašnji rekord držao je Rio gdje je nastupilo 4,328 sportista.

– U narednim danima rušićemo stereotipe i pokazati da svaka osoba s invaliditetom treba biti aktivna, vidljiva član koji doprinosi zajednici, sada više nego ikada – rekao je Andrew Parsons, predsjednik Međunarodnog paraolimpijskog komiteta.

Dodao je da je “apsolutno fantastično” što će nastupiti rekordan broj sportistkinja, 10 posto više nego u Riju.

Bosnu i Hercegovinu predstavljat će 16 sportista – reprezentacija BiH u sjedećoj odbojci koju čine: kapiten Sabahudin Delalić, Dževad Hamzić, Ismet Godinjak, Ermin Jusufović, Adnan Manko, Adnan Kešmer, Asim Medić, Nizam Čančar, Stevan Crnobrnja, Jasmin Brkić, Safet Alibašić i Mirzet Duran. Također će se za medalju boriti i bacač kugle Dževad Pandžić, strijelci Zerina Skomorac i Ervin Bejdić, te stonoteniser Haris Eminović koji će nositi zastavu BiH na svečanosti otvaranja Igara.

Krizni štab Federalnog ministarstva zdravstva predložio je na današnjoj sjednici produženje aktuelnih epidemioloških mjera u Federaciji BiH, ali i najavio razmatranje mogućih restrikcija za nevakcinisane.

"Krizni štab će pratiti epidemiološku situaciju, te u skladu s tim razmotriti uvođenje mjera kojim bi bio zabranjen ulazak u javne objekte bez potvrde o vakcinalnom statusu, negativnom PCR ili antigenskom testu ili potvrde o prebolovanom Covidu-19", navodi se u saopćenju.

Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo FBiH, sedmodnevna incidenca i dalje raste, te u Federaciji iznosi 77,2 slučaja na 100.000 stanovnika.

Znatno povećanja broja oboljelih zabilježeno je u tri kantona: Hercegovačko-neretvanskom (296/100.000), Zapadnohercegovačkom (192/100.000) i Kantonu 10 (164/100.000).

U posljednjih sedam dana zabilježen je porast svih indikatora (broj hospitaliziranih, broj pacijanata na invazivnoj mehaničkoj ventilaciji, te smrtnih slučajeva).

Obzirom na pogoršanu epidemiološku situaciju, Krizni štab Federalnog ministarstva zdravstva poziva građane da poštuju sve propisane mjere zaštite, te da se vakcinišu kako bi zaštitili sebe i svoje najmilije.

Prijedlog produženja mjera upućen je Vladi Federacije BiH na usvajanje.

(klix.ba)

Vlada Zeničko-dobojskog kantona osigurala je sredstva i izvršila isplatu treće rate boračkih stipendija za 2.038 studenata redovnog i samofinansirajućeg studija prvog i drugog ciklusa Bolonjskog sistema studiranja za studijsku 2020./2021. godinu. Za ovu namjenu izdvojeno je 285.850,00 KM.

Visina stipendije za prvu godinu je 800,00 KM, a za drugu i ostale godine studija te prvu i drugu godinu drugog ciklusa studiranja stipendija iznosi 1.200,00 KM.

Po lokalnim zajednicama najveći broj stipendija dodijeljen je studentima u gradu Zenici 441 (61.100 KM), Zavidovićima 237 (33.600 KM), Visokom 225 (31.600 KM), Tešnju 218 (30.700 KM), Žepču 201 (28.150 KM), Kaknju 170 (24.100 KM), Maglaju 160 (22.750 KM), Brezi 114 (15.800 KM), Olovu 113 (16.100 KM), Varešu 79 (10.800 KM), Doboj Jugu 46 (6.300 KM) te Usori 34 (4.850 KM).

Press služba ZDK

U Bosni i Hercegovini se u utorak i srijedu očekuje oblačno vrijeme sa kišom, a u četvrtak i petak umjereno oblačno i sunčano.

Prema prognozi Federalnog hidrometeorološkog zavoda u utorak u Bosni oblačno vrijeme sa kišom, pljuskovima i grmljavinom. U Hercegovini sunčano uz umjeren porast naoblake poslijepodne praćen pljuskovima i grmljavinom. Vjetar slab do umjeren u Bosni sjeverni i sjeveroistočni, a u Hercegovini jugozapadni.

Jutarnja temperatura od 12 do 18, na jugu do 24, a dnevna od 17 do 24, na istoku Bosne do 28, a u Hercegovini od 28 do 34 stepena.

U srijedu oblačno vrijeme s kišom, pljuskovima i grmljavinom. Jutarnja temperatura od 12 do 17, na jugu do 22, a dnevna od 13 do 19, na jugu od 20 do 25 stepeni.

U četvrtak u centralnim i istočnim područjima Bosne pretežno oblačno vrijeme uz postepeno razvedravanje poslijepodne. U ostatku zemlje sunčano uz malu do umjerenu oblačnost. Jutarnja temperatura od 11 do 17, na jugu do 20, a dnevna od 20 do 26, na jugu do 28 stepenai.

U petak jutro u Posavini i Krajini pretežno oblačno, a u ostatku zemlje pretežno sunčano. Tokom dana postepen porast naoblake u Bosni. Krajem dana i u večernjim satima na sjeveru i sjeverozapadu Bosne se očekuje kiša. Jutarnja temperatura od 11 do 17, na jugu do 21, a dnevna od 16 do 22, na jugu do 28 stepena Celzijevih.

IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

Sindikat radnika Rudnika Dubrave uputio je zahtjev "Elektroprivredi BiH" i Rudniku Kreka za ponovno pokretanje proizvodnje uglja na Dubravama, a kako su istakli, spremni su ga ručno utovarati kako bi zaštitili radna mjesta i egzistenciju.

Analize su pokazale da su rudnici u sastavu koncerna "Elektroprivrede" od januara do jula ove godine proizveli 360.000 tona uglja manje od plana ili 86% od plana. Većina ovog podbačaja u proizvodnji odnosi se na Rudnik uglja Kreka, koji je u pomenutom periodu isporučio 740.000 tona ili 270.000 tona manje uglja od plana, odnosno 71% planskog iznosa. To je rezultiralo smanjenim prihodom za oko 12 miliona KM.

To sve je dodatno pogoršalo probleme u rudnicima. Privremena obustava proizvodnje uglja na Dubravama izazvala je niz problema, pa i slanje na čekanje 111 radnika Kreke. Međutim, uglja ima, tvrdi Sindikat rudnika, te naglašava da u Dubravama trenutno ima oko 60.000 tona otkrivenog uglja, a već pripremljenog kod drobilice oko 3.000 tona koje odmah mogu na utovar. U dopisu koji je Sindikat Dubrava uputio nadležnima postavlja se niz pitanja.

"Ko je potpisao ugovor i rad sa 'TTU Energetik' za revitalizaciju i remont transportnog sistema i zašto se taj posao nije završio u datim rokovima, zašto su rokovi probijeni tri mjeseca i ko će odgovarati za to?  Pitamo se ko i zašto zabranjuje proizvodnju uglja na Dubravama kada smo svi svjesni trenutnih potreba TE Tuzla za ugljem, te ugrožavanje elektroenergetskog sistema", stoji, između ostalog, u ovom dokumentu.

Sa druge strane, iz "Elektroprivrede BiH" istakli su da je situacija u Termoelektrani Tuzla ozbiljna prijetnja stabilnosti elektroenergetskog sistema u Federaciji BiH, jer su raspoložive količine uglja dovoljne samo za deset dana rada jednog bloka na lignit i jednog bloka koji koristi ugalj kvaliteta mrki 2 i njihovu proizvodnju električne energije.

"Na depoima se jutros u sedam sati raspolaže sa 66.000 tona uglja, lignit, mrki 1 i mrki 2, što je u odnosu na 396.000 tona, koliko je planirano za august ove godine, drastično smanjenje koje utiče na rad termoblokova i uzrokovano je podbačajem isporuka iz Rudnika Kreka, koje su iznosile tek 69.000 ili manje od 50% u odnosu na planiranu količinu", rečeno je  iz ove institucije.

Površinski kop Dubrave dnevno daje 2.000- 3.000 tona uglja.

Iz Sindikata Kreke ističu da im nije jasno zašto se stvara priča da nema uglja kada ga ima.

"Za nas je neshvatljivo i neprihvatljivo da se manipuliše javnošću i kaže da nema uglja, a u isto vrijeme na kopu koji je bio problem ugalj je otkriven i čeka da se isporuči. Mi nećemo prihvatiti takve manipulacije. Ukoliko Rudnik Dubrave danas ili sutra ne krene, mi ćemo lopatama ići i utovarati. Ne može nam to niko zabraniti", rekao je juče Zuhdija Tokić, predsjednik Sindikata rudara Rudnika  Kreka Tuzla.

Tokić naglašava da je, ako već nedostaje uglja na depoima Termoelektrane, svaka nova tona dragocjena.

"Poručujem građanima da neće ostati bez uglja jer su rudari radili i u najgorim uslovima i u pandemiji. Rudari će proizvoditi i u normalnim uslovima. Zahtijevamo da se pokrene proizvodnja na Dubravama", rekao je Tokić za "Nezavisne".

Ovih dana oglasilo se i Federalno ministarstvo za industriju, energetiku i rudarstvo, iz kojeg je rečeno da je stanje na depoima termoelektrana u sastavu "Elektroprivrede BiH" daleko  od planskih i bilansnih, što značajno ugrožava rad termoelektrana te da je jedini izlaz ubrzani nastavak restrukturiranja rudnika.

"Odustajanje od procesa restrukturiranja rudnika pokrenutog s ciljem omogućavanja njihovog ekonomski održivog poslovanja znači dovođenje rudnika koncerna EP BiH u izuzetno teško stanje koje neminovno vodi ka ugrožavanju proizvodnje električne energije, snabdijevanja kupaca i stečaju.

Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije upozorava da će u slučaju ovakvog ishoda odgovornost snositi oponenti procesa, glavni akteri opstrukcija, pritisaka i ucjena i njihovi sljedbenici, a nikako kupci električne energije kojima se pokušava nametnuti obaveza finansiranja nerada i neefikasnosti rudnika", saopštili su iz Ministarstva.

Hoće li Tuzla ostati bez električne ili toplinske energije, kako se ovih dana spekuliše,  to niko sa sigurnošću ne može kazati od nadležnih institucija.

Podsjećamo da je i Vlada TK formirala tim za analizu koji traži od Termoelektrane i "Elektroprivrede" informacije o statusu Bloka 7 te generalno o budućnosti elektroenergetskog sektora na ovom području.

(N.N.)

Slovenačka vlada je zabranila prodaju gotovo svih plastičnih proizvoda za jednokratnu upotrebu, osim nekoliko izuzetaka.

Uredbom, usvojenom na dopisnoj sjednici vlade, takođe se propisuje označavanje određenih plastičnih predmeta za jednokratnu upotrebu i njihovo pakovanje radi podizanja svijesti o recikliranju, izvještava agencija STA.

Proizvodi koji se ovom uredbom zabranjuju uključuju plastični pribor za jelo, tanjire i slamčice, kao i štapiće za uši, osim onih koji se koriste kao medicinska oprema.

Zabrana se odnosi i na upotrebu plastičnih štapića za miješanje i plastičnih drški za balone, osim onih koje su namijenjene za industrijsku upotrebu, a ne za kupce.

Uredbom, kojom se regulativa EU prenosi u domaće propise, takođe se zabranjuju pakovanja hrane i pića od ekspandiranog polistirena i predmeti od okso-razgradive plastike.

Uz to, uredbom se utvrđuju nova pravila za označavanje nekih plastičnih proizvoda za jednokratnu upotrebu i njihove ambalaže kako bi se potrošači informisali o tome kako da postupaju sa otpadom od takvih proizvoda.

Među proizvodima koji podliježu takvom označavanju su ulošci, tamponi i aplikatori, vlažne maramice, duvanski proizvode sa filterima, filteri koji se prodaju u kombinaciji sa duvanskim proizvodima i plastične šoljice.

Kazne za nepoštovanje propisa kreću se do 3.000 evra za izvršnog ili odgovornog vlasnika, do 5.000 evra za preduzetnike pa do 15.000 evra za pravna lica, navodi slovenačka agencija.

(N.N.)

Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) priopćio je da je s jučerašnjim danom u Hrvatskoj protiv koronavirusa cijepljeno 50,10 posto odraslog stanovništva, odnosno 41,69 posto ukupnog, javlja Anadolu Agency (AA).

“U četvrtak, 19. kolovoza, broj ukupno utrošenih doza dosegao je 3.200.638. Prvom dozom cijepljeno je 1.691.778 osoba, a od njih je 1.508.860 cijepljeno s dvije doze. Cijepljeno je 41,69 posto ukupnog stanovništva, odnosno 50,10 posto odraslog", priopćeno je iz HZJZ-a.

Ravnatelj HZJZ-a epidemiolog Krunoslav Capak istaknuo je da to znači da je svaka druga odrasla osoba u Hrvatskoj učinila je pozitivan iskorak te se cijepila.

“Za očuvanje svog osobnog zdravlja i života kao i zdravlja i života svojih sugrađana, svaki drugi građanin Hrvatske primio je najmanje jednu dozu cjepiva. Svatko tko je cijepljen, tom nesebičnom gestom pridonio je zdravlju, sigurnosti, očuvanju života, očuvanju bolničkog sustava, očuvanju radnih mjesta kao i turističkoj sezoni", izjavio je Capak.

On se zahvalio građanima i zdravstvenim djelatnicima te najavio aktivan nastavak cijepljenja građana Hrvatske.

Najveći obuhvat cijepljenih prvom dozom postignut je u Gradu Zagrebu sa 48 posto ukupnog stanovništva, odnosno 58 posto odraslog stanovništva. Završeno cijepljenje u najvećem je obuhvatu ostvareno također u Gradu Zagrebu sa 44,2 posto ukupnog, odnosno 53,5 posto odraslog stanovništva.

Priopćeno je kako udio cijepljenih raste s porastom dobi, tako da je u dobi od 65 godina i više cijepljeno 588.755 osoba (69 posto) s jednom dozom, te 555.832 (65,1 posto) s dvije doze.