Općinski načelnik Suad Huskić upriličio je druženje i prijem za sportiste i predstavnike sportskih klubova koji su u posljednje vrijeme ostvarili značajne rezultate na različitim takmičenjima, i to:

Fudbalski klub Borac Jelah, Streljački klub Tešanj, Sajra Handžić (član Ženske nogometne reprezentacije BiH), Nihada Hodžić (Taekwondo akademija Tešanj), Leyla Sejmenović (Centar borilačkih sportova Tešanj), Klub borilačkih sportova Borac Jelah, Karate klub Unija Tešanj, Ajdin Salkičević (Karate klub Tešanj), Dino Sinanović (Rukometni klub Bosna Tešanj), Irma Hotić (Sec Košarka plus – basket plus) i Dalal Turalić (ŽKK Tešanj).

Ovom prilikom, posthumno je dodijeljena zahvalnica Sabahudinu Mahmutoviću, za razvoj sporta osoba sa invaliditetom. Prijemu su prisustvovali predstavnici Sportskog saveza općine Tešanj Besim Sejdić i Mirsad Srkalović. Općinski načelnik je sportistima i predstavnicima sportskih klubova čestitao na postignutim rezultatima i uručio im skromne poklone.

Općina Tešanj

Nastavlja se dnevni porast broja novozaraženih u Bosni i Hercegovini. U samo 24 sata broj pozitivnih narastao je na 617, a preminulo je osam osoba, što itekako ukazuje na pogoršanje epidemiološke situacije, te da i naša zemlja polako ulazi u četvrti val pandemije.

Većina stručnjaka je oprezna u davanju prognoza – šta nas čeka tokom jeseni i zime. I dok jedni ističu kako bi ovaj val mogao biti vrlo sličan onome kojeg smo imati u martu, drugi pak tvrde da delta soj, koji dominira kod nas, ali i u većini zemalja regije i Evrope, uzrokuje lakše kliničke slike, što bi u konačnici moglo rezultirati i manjim brojem hospitaliziranih i preminulih pacijenata.

No, svi se slažu u jednom, vakcinacija je jedini način zaustavljanja širenja koronavirusa te pozivaju sve one koji to do sada nisu učinili, da se vakcinišu. Zanimalo nas je kako se pojedini kantoni, odnosno njihovi zdravstveni centri, pripremaju za četvrti val pandemije i eventualni veći priliv oboljelih?!

Zeničko-dobojski kanton u pandemiju je ušao sam 15 kreveta u Kantonalnoj bolnici Zenica, na koje je kiseonik bio raspoređen, i sa vrlo malom intenzivnom njegom. U međuvremenu, u ovoj zdravstvenoj ustanovi je, prema riječima Adnana Jupića, ministar zdravstva u Vladi Zeničko-dobojskog kantona, urađena adaptacija i priprema infektivnog odjela koji je, kako kaže, među najboljim u Federaciji BiH.

– Prostor sada ima kapacitet od oko 60 ležaja koji su jedno vrijeme korišteni isključivo za covid-pacijente. Imamo i Covid-bolnicu, preuređenu Ortopediju, u kojoj je 12,13 respiratorskih mjesta. Na 150 mjesta raširen je kisik. Osim toga, u Općoj bolnici Tešanj napravljeno je dva puta po 40 ležaja. Kad se sve sabere, ZDK je za 30 puta povećao kapacitete. Dakle, ZDK kapacitetima i opremom može odgovoriti na sve potrebe naših stanovnika – ističe Jupić.

Razrađeni protokoli

No, ono što je problem u ovom, ali i u većini drugih kantona u Federaciji BiH godinama, a što je u pandemiji posebno došlo do izražaja, je nedovoljan broj medicinskog kadra. Konkretno ZDK susreće se sa nedostatkom anesteziologa, infektologa.

– Problem nam je visokosofisticirani kadar, pa se nadam da četvrti val neće biti težak kao treći i da će zdravstveni radnici ZDK ipak izaći na kraj sa predstojećim izazovima kao što su to činili i prethodnih mjeseci – kaže Jupić.

I pored svega spremni dočekuju jesen, a iskustva, kako kaže Jupić, crpe iz prethodnog perioda.

– Imamo razrađene sve eventualije za 100, 200, 300, 500, 1.000, 2.000, 5.000 oboljelih. Onog momenta kada se to desi, primijenit ćemo odgovarajući protokol. Ništa nas ne može i ne smije iznenaditi. Što se tiče nekog kažnjavanja ljudi, to su zadnje mjere. Sa ljudima treba pričati, objasniti im ono što im nije jasno i smatrati ih saveznicima u ovoj zajedničkoj borbi sa virusom – naglasio je Jupić.

(Faktor)

Ministarstvo za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu Zeničko-dobojskog kantona potpisalo je sa sportsko-ribolovnim društvima iz svih 12 općina ugovore o privremenom ustupanju ribolovnog područja na rijekama u ovom kantonu. Ugovori su potpisani na period od dvije godine.

Ministar za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu Mirsad Hadžić rekao je da je na ovaj način prevaziđen pravni vakuum nastao zbog nedonošenja Zakona o slatkovodnom ribarstvu Federacije BiH te da je ugovorima omogućeno da sportsko-ribolovna društva nesmetano nastave upravljanje i gazdovanje rijekama, što nije bilo pravno regulisano u protekle gotovo dvije godine.

- Ova društva imaju obavezu čuvanja ribljeg fonda, poribljavanja, zaštite okoliša, čišćenja obala i svega onoga što predstavlja normalno odvijanje ribolovnog života na našim rijekama - rekao je ministar Hadžić.

Predsjednik UO Saveza sportsko-ribolovnih društava ZDK Ilhan Klančević zahvalio je ministru Hadžiću i službenicima ovog ministarstva što su našli pravni način da se, na osnovu starog zakona, sportsko-ribolovnim društvima omogući da nastave gazdovati ribolovnim područjima, naročito imajući u vidu da je neizvjesno donošenje federalnog zakona koji uređuje ovu oblast.

- Smatramo da je ovo dobar put za nastavak saradnje i da još na bolji način uredimo neke stvari, prvenstveno misleći na zaštitu ribljeg fonda, voda i okoline, pa i sprečavanje izgradnje novih minihidrocentrala jer se uglavnom ne poštuju parametri minimalnog biološkog protoka - rekao je Klančević.

Press služba ZDK

Vlada Zeničko-dobojskog kantona odobrila je sredstva u iznosu od 356.000 KM na ime podrške za registrovane farme goveda u ovom kantonu. Na prijedlog Ministarstva za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu, poticaje u visini od 400 KM po govedu a maksimalno 10.000 KM po farmi, dobit će 56 registrovanih farmera u ovom kantonu.

Premijer Mirnes Bašić podsjeća da je ovaj poticaj ranije isplaćivan krajem ili početkom naredne godine, a da je Vlada odlučila da odmah obradi sve zahtjeve zaprimljene do sredine augusta kako bi pomogla farmerima da prebrode sušnu godinu. Do kraja godine bit će obrađeni i ostali pristigli zahtjevi uzgajivača goveda.

Navodi da je za poticaje u poljoprivredi ove godine opredijeljeno ukupno 3 miliona KM.

– Podrška farmerima koji se bave uzgoje goveda jedna je od 20 poticajnih mjera koje smo usaglasili s Udruženjem poljoprivrednih proizvođača, kao našim partnerom. Želimo pomoći poljoprivrednicima da prebrode sušnu godinu, a istovremeno sačuvamo liderske pozicije u poljoprivrednoj proizvodnji – rekao je premijer Bašić nakon sjednice Vlade ZDK.

IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

Danas se navršava punih pet godina otkako nas je zauvijek napustio naš Fahrudin Hrvić, osnivač i direktor Antena Radija.

Kroz cijeli svoj životni i radni vijek rah. Fahrudin, kako kroz medije tako i ličnim angažmanom, učestvovao u osmišljavanju i realizaciji niza projekata na ovim prostorima. Ti projekti su ostavili dubokog traga u ovim krajevima, naročito među ljudima kojih su se oni, direktno ili indirektno, ticali.

Također, rah. Fahrudin je ostao upamćen naročito među mlađim generacijama jer je uvijek davao dobre savjete, preporuke i pomoć kod projekata koje su oni realizirali.

Možda njegov najveći projekat je bila i ova medijska kuća koja, evo već pet godina nakon njegove smrti, radi i djeluje. Mi, kolektiv Antena Radija,  se našeg rah. Fahrudina sjećamo gotovo svakoga dana. Trudimo se ići putem koji je on davno zacrtao i ostati na njemu.

Iskreno se zahvaljujemo svima koji ga se redovno, pa i danas prisjećaju, posjete i nas i podsjete na njega i njegova djela.

Hvala Vam svima od srca a našem Fahki rahmet!

Broj učenika u osnovnim i srednjim školama na području Unsko-sanskog kantona drastično se smanjuje iz godine u godinu, pa tako ovdašnje obrazovne ustanove predstojeću školsku godinu dočekuju s uvjerljivo najmanjim brojem đaka u cijelom poslijeratnom periodu.

Prema riječima Harisa Smajića, direktora Pedagoškog zavoda USK, 18.042 učenika upisana su u predstojeću školsku godinu, što je za 1.239 manje u odnosu na prethodnu godinu. Ništa bolja situacija nije ni u srednjoškolskom obrazovanju, gdje su trenutno evidentirana 7.642 učenika, što je za 428 manje u odnosu na godinu ranije.

Ovi poražavajući podaci najbolje ilustruju razmjere iseljavanja ovdašnjeg stanovništva van granica Bosne i Hercegovine, s obzirom na to da područje Unsko-sanskog kantona napuštaju cijele porodice sa djecom, a zbog lošeg standarda bilježi se i pad stope nataliteta.

Sve to dovelo je u pitanje opstojnost velikog broja obrazovnih ustanova te se zbog nedostatka učenika ukida sve više područnih, a razmišlja se i o zatvaranju nekih centralnih škola u ovom kantonu.

Također, jedan od problema je i tehnološki višak nastavnika i profesora, a barata se cifrom od preko 400 prosvjetnih radnika koji spadaju u ovu kategoriju.

Veliki je problem kako svima osigurati potreban broj nastavnih sati, pa postoje primjeri da neki od obrazovnih radnika istovremeno predaju u više škola.

"Primjera radi, imamo profesora muzičke kulture koji svoj predmet predaje u četiri različite škole u isto toliko gradova, kako bi imao potreban broj nastavnih sati", kaže Nasution Kljunić, direktor Gimnazije u Sanskom Mostu.

Prema riječima Albijane Trnavci, sekretarice u ovome ministarstvu, najveći je problem kako zbrinuti nastavnike razredne nastave.

"Protekle godine sačinili smo plan kako riješiti ovaj problem i on je u fazi realizacije. Jedan od načina je preusmjeravanje nastavnika u predškolske ustanove, gdje je bio evidentiran manjak stručnog kadra, pa je tako jedan broj njih usmjeren na ta radna mjesta. Kada je riječ o ostalima, pokušavamo sagledati potrebe škola i vidjeti kako na najoptimalniji način zadovoljiti sve potrebe. Ono što je izvjesno jeste da nema potrebe za novim zapošljavanjima kada je riječ o obrazovnom sektoru", kazala je Trnavcijeva. S obzirom na to da je izvjesno kako će se u narednom periodu nastaviti negativni demografski trendovi u USK, odnosno iseljavanje stanovništva, nadležnim institucijama biće sve teže pronaći način kako riješiti problem s evidentnim viškom prosvjetnih radnika.

(N.N.)

Policijskoj stanici u Tesliću prijavljeno je da je iza jednog salona namještaja izbio požar.

O svemu je obavješten dežurni tužilac Okružnog javnog tužilaštva Doboja, a uviđaj lica mjesta biće izvršen danas.

U Zeničko-dobojskom kantonu, nakon penzionisanja sada već bivšeg komesara Semira Šuta, u toku je izbor novog policijskog komesara.

Nedavnim izmjenama kantonalnog Zakona o unutrašnjim poslovima, na mjesto prvog čovjeka policije u ovom kantonu sada mogu konkurisati svi oni koji imaju čin samostalnog i glavnog inspektora policije. Konkurs za novog policijskog komesara Zeničko-dobojskog kantona okončan je zaključno sa današnjim danom.

Zbog mogućnosti pristizanja prijava poštom, u Nezavisnom odboru još uvijek ne znaju koliko je prijava stiglo. Na prvoj narednoj sjednici će, kako kažu, znati broj kandidata za policijskog komesara nakon čega slijedi zakonom propisana procedura rada Nezavisnog odbora.

ALMIR REĐIĆ, predsjedavajući Nezavisnog odbora za izbor policijskog komesara ZDK

„Rang -listu sa obrazloženjem Nezavisni odbor dostavlja ministru unutrašnjih poslova ZDK i ministar upućuje u dalju proceduru Vladi Kantona na imenovanje“.

Saznajemo da su u konkurenciji za novog komesara četiri kandidata iz Uprave policije MUP-a ZDK, glavni inspektori Adis Imamović i Admir Gazić, samostalni inspektori Rusmir Šišić i Vahidin Topalović, te dva samostalna inspektora drugih policijskih agencija, Nermin Šehović iz FUP-a i Hidajet Krehmić iz Granične policije BiH.

Neki od medija su objavili da, kako navode, jednog od kandidata podržavaju Ambasada SAD-a u BiH i OHR. Iz navedenih institucija negiraju takve navode.

Kompletna procedura provjera konačnog imenovanja, prema Zakonu o unutrašnjim poslovima ZDK, trajat će najduže dvadeset radnih dana od dana zatvaranja konkursa. To znači da će ime novog komesara biti poznato u prvih deset dana narednog mjeseca.

Kantonalna bolnica Zenica prije desetak dana predala je novo pismo namjere Federalnom ministarstvu zdravstva za transformaciju ove ustanove u Univerzitetski klinički centar, a sve nakon ispunjenja zahtjeva koje je nadležna institucija postavila za ovaj korak.

Direktor Kantonalne bolnice Zenica Rasim Skomorac je kazao da je ova ustanova još od osnivanja Medicinskog fakulteta u Zenici opredijeljena ka tome da postane Univerzitetski klinički centar.

S obzirom na to da prilikom prve aplikacije nisu ispunili sve uslove za transformaciju, u proteklom periodu uspjeli su napraviti određene izmjene i ponovo aplicirati. Kada se govori o prednostima, najveću korist će imati pacijenti koji će imati stručno osoblje i kvalitetniji tretman s obzirom na to da transformacijom ova ustanova postaje respektabilnija kako u kantonu tako i u državi.

“Mi imamo kadrovske i stručne potencijale za univerzitetsku bolnicu, ali je za transformaciju bilo potrebno ispuniti određene uslove, ispuniti obaveze i napraviti promjene da bismo došli do tog statusa. Promjenom statusa promijenit će se i pozicija naše ustanove kako u kantonu tako i u državi. Još s osnivanjem Medicinskog fakulteta u Zenici počeli smo raditi i na transformaciji bolnice. Prije nekoliko godina nam je odbijena aplikacija, a proteklih godina, malo sporije zbog pandemije, uspjeli smo ispuniti sve zahtjeve Federalnog ministarstva zdravstva i prije desetak dana smo predali novu aplikaciju”, kazao je Skomorac.

Dodao je kako je u proteklom periodu izmijenjen Zakon Kantonalne bolnice Zenica, Statut Kantonalne bolnice Zenica, ali i izvršena sistematizacija radnih mjesta koje zahtijeva Univerzitetska bolnica kao što su pozicije pomoćnika direktora za kvalitet, pomoćnik direktora za naučno-istraživački rad, pomoćnik direktora za sestrinstvo i šefovi klinika.

“Trudili smo se biti racionalni u svemu ovome pa smo iskoristili kadrove koje imamo. S obzirom na kriterije koji se traže za šefove klinika, imamo tri osobe koje to ispunjavaju i samim tim ćemo imati tri klinike. S druge strane iste promjene smo napravili na funkcijama pomoćnika direktora gdje smo iskoristili unutrašnje snage. Svi će oni raditi za jednu plaću, ne za dvije, niti su opterećenja na sve njih računaju u desetinama ili stotinu hiljada KM godišnje. Govorimo o naknadama koje će dobiti uz plaću s obzirom na odgovornost posla koje rade, a sve je dostupno i u skladu s našim pravilnikom”, izjavio je Skomorac te dodao da će obaveza pomoćnika direktora za kvalitet biti svakodnevno praćenje rada i poboljšanja kvaliteta usluge u bolnici, kako za ljekare, tako za pacijente, dok će funkcija pomoćnika direktora za naučno-istraživački rad omogućiti uspostavljanje novih odnosa i nadogradnju znanja osoblja.

“Nismo to mogli riješiti volonterskim angažmanom jer ne bismo postigli cilj. Ovo je ozbiljan posao koji zahtjeva ozbiljan pristup koji može zaštititi ustanovu. Pomoćnik direktora za naučno-istraživački rad mora raditi na uspostavljanju novih odnosa, postizanje uslova za napredovanje našeg kadra, potpisivanja sporazuma s drugim kliničkim centrima u državi i regiji i ostvarenju naučne saradnje s ustanovama iste kategorije u Evropi i svijetu. Naš kadar će napredovati u akademskom smislu. S medicinskim fakultetom želimo pokrenuti i doktorski studij i sigurno ćemo stvoriti uslove da dobijemo kvalitetan kadar i da će ljudi ostajati u našoj ustanovi”, pojasnio je direktor Kantonalne bolnice Zenica.

Promjena statusa Kantonalne u Univerzitetsku bolnicu pacijentima će donijeti brojne benefite. Osim jačanja postojećeg kadra, Univerzitetski klinički centar je privlačniji i drugim ljekarima koji u ustanovama ovakvog statusa žele graditi svoju budućnost i karijeru. S tim u vezi Skomorac ističe da uz to sve dolazi i kvalitet zdravstvene usluge koji je primarni faktor.

“Bez obzira na sve finansijske efekte koje ćemo imati, svakako će i pacijenti imati koristi. U državi imamo dosta kadrova koji su nedostatak, a to sve utiče na kvalitet i dostupnost usluge. Povećanjem broja doktora i izlaskom novih generacija stvorit ćemo uslove da zadržimo ljude. Ne možemo ih zadržati na patriotizmu već u uslovima rada i načinu nadogradnje školovanja. Oni će ovdje imati kompletan razvoj, a povećanjem broj doktora i drugog osoblja ćemo stvoriti i bolje uslove za pacijente”, zaključio je Skomorac za Klix.ba.

Na kraju razgovora je kazao kako će rekonstrukcijom Kantonalne bolnice Zenica sredstvima EBRD-a biti osigurani, osim kadrovskog, i uslovi boravka pacijenata i doktora u ovoj ustanovi s obzirom da se sve primjedbe uglavnom odnose na boravak u bolnici, neuslovne prostorije i toalete, stolariju i sve ono što će biti riješeno rekonsturkcijom objekta koja bi trebala početi početkom godine.