Inflacija u BiH je najveća na zapadnom Balkanu, a privredni rast će usporiti, zbog čega vlasti treba da smanje javnu potrošnju, a pomoć usmjere na najugroženije kategorije, kaže Andrew Jewell, stalni predstavnik Međunarodnog monetarnog fonda u BiH.

"Vidjeli smo povećanje plata u javnom sektoru, povećanje penzija, a nismo vidjeli fokusiranje pomoći prema onima kojima najviše treba. Što se ova pomoć bude bolje usmjeravala bit će to manji teret za javne finansije", smatra on.

Upitan zbog čega je inflacija u BiH najviša u regionu, on odgovara:

"To je dobro pitanje. Pred sobom nemam detaljne podatke da bih mogao odgovoriti precizno na njega, ali ono što Vam mogu reći je da hrana čini trećinu potrošačke korpe, tako da ako imate porast cijena hrane, to će imati veliki uticaj na ukupan indeks. Dvije kategorije koje najviše utiču na inflaciju su hrana i cijene transporta, a na cijene transporta značajno utiču cijene goriva."

Naša preporuka vlastima, kaže, i sada je da se posvete rješavanju problema povećanja troškova života.

Europska komisija je u četvrtak predložila uredbu s novim pravilima za smanjenje emisija iz motornih vozila pod nazivom Euro 7, u kojima se prvi put reguliraju i emisije čestica i mikroplastike koje nastaju korištenjem guma i kočnica.

Nova norma Euro 7 zamijenit će prethodnu, koja ima odvojena pravila za emisije iz automobila i kombija (Euro 6) te za kamione i autobuse (Euro VI).

Novim standardom Euro 7 uvodi se jedinstven skup pravila za ograničenja emisija za sva motorna vozila. Novi standard postavlja ista ograničenja emisija za sva vozila bez obzira na to koristi li vozilo benzin, dizel, električni pogon ili alternativna goriva.

Prijedlog uredbe obuhvaća emisije iz ispušnih cijevi, kao i iz kočnica i guma.

Svi automobili i kombiji koji će dolaziti na tržište EU-a od 2035. godine trebat će imati nultu emisiju ugljikova dioksida, ali očekuje se da će više od 20 posto automobila i kombija te više od polovice teških vozila 2050. i dalje ispuštati emisije iz ispušnih cijevi.

Za razliku od motora na unutarnje sagorijevanje, električna vozila ne emitiraju ispušne plinove, ali i dalje uzrokuju onečišćenje zbog kočnica i mikroplastike iz guma.

Nova pravila postavljaju dodatna ograničenja za emisije čestica iz kočnica i mikroplastike iz guma i ona će se primjenjivati na sva vozila, uključujući i električna.

“Mi smo prvi u svijetu koji reguliraju emisije iz guma i kočnica”, izjavio je povjerenik za unutarnje tržište Thierry Breton.

Nova pravila također postavljaju ograničenja emisija za prethodno neregulirane onečišćivače, kao što su emisije dušikovog oksida iz teških vozila.

Komisija procjenjuje da će se emisije krutih čestica, koje nastaju korištenjem kočnica automobila i kombija, do 2035. godine smanjiti za 27 posto.

Do tada će se emisija dušikovih oksida smanjiti za 35 posto za osobna i kombi vozila u odnosu na Euro 6, odnosno za 56 posto za autobuse i kamione u odnosu na Euro VI standard.

“Ne možemo prihvatiti društvo u kojem je onečišćenje zraka uzrok za više od 300 tisuća preranih smrtnih slučajeva godišnje u EU-u. Nova pravila pomoći će nam da dišemo sigurnije, a automobilskom sektoru će pomoći da postane zeleniji i otporniji”, rekla je izvršna potpredsjednica Komisije Margrethe Vestager.

(akta.ba)

U Bosni će u petak preovladavati umjereno do pretežno oblačno vrijeme, a u Hercegovini sunčano, uz umjeren porast naoblake tokom dana.

Vjetar slab do umjeren sjeverni i sjeveroistočni. Dnevna temperatura od deset do 15, na jugu od 16 do 21 stepen. U Sarajevu umjereno do pretežno oblačno vrijeme. Dnevna temperatura oko 11 stepeni.

Prema prognozama Federalnog hidrometeorološkog zavoda (FHMZ) BiH, u subotu se očekuje oblačno vrijeme u Bosni i na sjeveru Hercegovine. Rijetko može pasti malo kiše u istočnim područjima Bosne. U većem dijelu Hercegovine sunčanije prijepodne, povećanje oblačnosti se očekuje u drugom dijelu dana. Vjetar slab do umjerene jačine sjevernog i sjeveroistočnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između dva i šest stepeni Celzijusovih, na jugu zemlje do deset stepeni. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između osam i 13 stepeni, na jugu zemlje od 15 do 18.

U nedjelju pretežno oblačno vrijeme. Slaba kiše se očekuje na području Hercegovine, zapadu i jugozapadu Bosne. Vjetar slab istočnog i jugoistočnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između dva i šest stepeni, na jugu zemlje do deset. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između osam i 12 stepeni, na jugu zemlje do 16.

“Požar nije zahvatio pogonski dio, tako da ćemo jako brzo nastaviti sa proizvodnjom.”

Požar koji je sinoć oko 20 časova izbio u proizvodnom pogonu kompanije “MADI” iz Tešnja, koja se bavi proizvodnjom pilića i mesnih prerađevina od piletine, vrlo je brzo stavljen pod kontrolu te nije bilo povrijeđenih osoba, potvrdio je načelnik Tešnja Suad Huskić, koji je već sinoć obišao tu kompaniju.

Bio sam na terenu u Jelahu, kada sam čuo za požar. Na svu sreću, stanje je puno bolje nego sam očekivao, a sve se dešavalo na krovu pa požar nije zahvatio unutrašnjost pogona. Oni su iz preventivnih razloga isključili struju te interventno djelovali do dolaska vatrogasaca, koji su stigli u rekordnom roku te ugasili požar. Uskoro planiram ponovo otići do kompanije i požarišta, ali se nadam da bi oni već sutra mogli obnoviti proizvodnju”, kaže Huskić i ističe da je još rano govoriti o razlozima požara.

Iz kompanije “MADI” su naveli da su u nastalom požaru niko nije povrijeđen, ali je prouzrokovana značajna materijalna šteta.

“Požar nije zahvatio pogonski dio, tako da ćemo jako brzo nastaviti sa proizvodnjom. Želimo zahvaliti svima koji svojim pozivima i mailovima pružaju riječi podrške našoj kompaniji. Takođe, zahvaljujemo i čestitamo na hrabrosti i požrtvovanosti Vatrogasnoj jedinici Tešanj, Policijskoj stanici Tešanj, RAD Tešanj i svim radnicima kompanije”, navedeno je u saopštenju iz ove kompanije.

IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

Bosna i Hercegovina suočava se s dramatičnim padom broja stanovnika, a nastave li se sadašnji trendovi u toj će zemlji za manje od 50 godina živjeti tek nešto više od milijun i pol ljudi, rezultat je analize koju je u četvrtak objavio ured Populacijskog fonda UN (UNPF) u Sarajevu.

U analizi koju su pod okriljem UNFPA radili češki i bosanskohercegovački ekonomski i demografski stručnjaci stoji kako BiH od posljednjeg popisa 2013. u prosjeku godišnje gubi oko 25 tisuća stanovnika koji odlaze živjeti i raditi u inozemstvu.

“Rezultati prognoze pokazuju da će u narednih pet desetljeća ukupan broj stanovnika BiH vjerojatno padati gotovo linearno. Pod pretpostavkom da je krajem 2020. bilo 3,47 milijuna stanovnika, ukupan broj stanovnika bi trebao iznositi oko 1,56 milijuna… do 2070. godine”, navodi se u dokumentu uz dodatak kako bi u najoptimističnijem scenariju maksimalni broj stanovnika tada mogao biti najviše 1,8 milijuna.

Već s dosadašnjim trendom smanjenja broja stanovnika u BiH je udio djece smanjen s 22,4 na 19,3 posto, a udio starijih osoba povećan s 14,0 na 17,2 posto.

Sve očekivane promjene predstavljaju pad ukupnog broja stanovnika BiH za oko 55 posto do 2070., a projekcija je kako će broj mladih padati čak i brže od pada ukupnog broja stanovnika kojih će u narednih pola stoljeća svake godine biti manje za 33 do 45 tisuća.

Još više razloga za zabrinutost izaziva procjena da će smanjenje ukupnog broja stanovnika pratiti dramatičan nastavak starenja stanovništva. Tako se očekuje da će 2070. godine srednja dob stanovništva porasti sa sadašnje 42 godine na otprilike 54 godine. Ženska populacija Bosne i Hercegovine tada bi trebala u prosjeku imati oko 56 godina, a muška populacija oko četiri godine manje.

To u konačnici znači kako će 2070. godine u BiH biti samo oko 680 tisuća stanovnika produktivne dobi.

Broj djece i adolescenata do navršenih 19 godina života vjerojatno će pasti sa 669 tisuća u 2020. na oko 350 tisuća nakon prvih 30 godina i na približno 230 tisuća na kraju prognostičkog razdoblja. U narednih 30 godina bi se kontingent starijih osoba s nešto manje od 600 tisuća osoba u 2020. godini trebao povećati na preko 820 tisuća osoba u dobi od 65 i više godina, stoji u analizi.

Gotovo četvrtina stanovnika BiH će 2070. godine biti starija od 85 godina.

Sve će to imati ogromne posljedice po ekonomsku stabilnost i održivost zemlje jer će biti sve manje prihoda, a rast će troškovi za isplate mirovine i zdravstvenu skrb.

UNFPA pozvao je vlasti u BiH da stoga odmah revidiraju postojeće razvojne politike i strategije na svim razinama i uključe analizu stanovništva i demografske mjere u svaki aspekt humanog razvoja, piše N1.

Stručna služba Skupštine Zeničko-dobojskog kantona zaprimila je certifikate za zastupnike novog, 9. saziva Skupštine ZDK, čime je počela procedura za pripremu konstituirajuće sjednice – potvrdio je Feni aktuelni predsjedavajući Skupštine Ćazim Huskić.

On je napomenuo kako su dobili 32 certifikata od 35 izabranih zastupnika, jer su se zastupničkog mandata kod Centralne izborne komisije BiH odrekli gradonačelnik Grada Zenica Fuad Kasumović (Bosanskohercegovačka inicijativa – Kasumović Fuad) te SDP-ovi izabrani zastupnici, načelnik Općine Maglaj Mirsad Mahmutagić i Vinka Aletović iz Kaknja.

-Nakon radnog vremena, jučer smo dobili certifikate i od danas teče naše vrijeme za procedure zakazivanja konstituirajuće sjednice. Ispoštovat ćemo sve zakonite procedure i tu sigurno neće biti problema. U narednom periodu očekujemo dopunu od još tri zastupnika, na 35 koliko ima SZDK – najavio je Huskić.

Danas su zastupnici obaviješteni o prijemu certifikata, a u toku dana svi klubovi političkih subjekata čiji su zastupnici izabrani bit će obaviješteni da, kako je naveo Huskić, dostave određene podatke u vezi sa konstituirajućom sjednicom.

Huskić ističe kako ne smije sam govoriti o terminu konstituirajuće sjednice, jer treba da pozove predstavnike političkih stranaka kako bi dogovorili sve detalje oko konstituirajuće sjednice. Vjerovatno sastanak s predstavnicima stranaka, kaže, neće moći biti održan sutra.

Umjesto Kasumovića, koji se odrekao mandata, zastupničko mjesto u SZDK trebala bi dobiti Naida Delibašić- Alagić iz Kaknja (BHI-KF) te Jasminko Kapić iz Maglaja i Mladen Simić iz Zenice (SDP).

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Joe Biden izbore na polovini mandata nazvao je “dobrim danom za demokratiju“ i dodao da je spreman surađivati s republikancima, javlja Anadolu Agency (AA).

Govoreći dan nakon izbora za oba doma Kongresa, Biden je, kazao kako će se sastati s liderima demokrata i republikanaca kako bi “razgovarao kako raditi zajedno do kraja godine“ nakon putovanja u Indoneziju radi sastanka G20.

”Bio je dobar dan za demokratiju“, kazao je Biden referirajući se na izbore u utorak.

Istakao je kako je demokratija bila testirana proteklih godina, ali da je glasanjem američki narod progovorio i dokazao još jednom kako je demokratija ono što jesu.

Američki predsjednik je kazao kako su “glasači još uvijek frustrirani“, ali dodao kako “administracija tek počinje“.

Dodao je kako je optimističan kako će javnost još bolje prihvatiti urađeno.

”Demokrate su imale snažnu noć. Dok su mediji i stručnjaci predviđali ogromni crveni val, to se nije dogodilo“, kazao je Biden.

Upitan je i da li razmišlja da se kandiduje na predsjedničkim izborima 2024. godine.

”Naša je namjera ponovo se kandidovati bez obzira na rezultate ovih izbora”, kazao je Biden.

Dodao je kako će početkom sljedeće godine potvrditi da li se kandiduje.

Bilo kao službenik u upravi, kao socijalni radnik, učitelj, sudija, policajac ili zaposlenik ureda za javni red i mir: poslovi u javnom sektoru su raznoliki i u Njemačkoj trenutačno popularniji nego ikad.

To pokazuje istraživanje Stepstonea za Business Insider. Prema istraživanju, pretraživanja državnih poslova udvostručila su se u odnosu na prethodnu godinu. Ali odakle dolazi taj procvat i zašto je rad za saveznu i državnu vladu toliko privlačan mnogim zaposlenicima?

Ako tražite ključnu riječ “javna služba” na Stepstone berzi poslova, prikazano je 26.533 rezultata. Prije godinu dana ovdje ih je bilo puno manje. Procjena berze rada pokazuje da su se oglasi za radna mjesta u javnom sektoru u ovom razdoblju gotovo udvostručili. Naime, u odnosu na prethodnu godinu ostvaren je porast od 93 posto. U drugim sektorima oglasi za posao porasli su za samo četvrtinu (24 posto), piše Fenix magazin.

Ovakav porast oglašenih poslova u javnom sektoru je privlačan. Prema istraživanju Stepstonea, traženje posla u javnom sektoru više se nego udvostručilo u roku od godinu dana. Dok su druge industrije mogle povećati svoje upite za traženje posla samo za 60 posto, javni sektor zabilježio je porast od 102 posto. To znači da sve više ljudi aktivno traži posao kod države. A sve više ljudi državu smatra atraktivnim poslodavcem. U prilog tome, kaže Stepstone, govore i rezultati istraživanja iz 2020. godine. Javni servis je tu po popularnosti zauzeo drugo mjesto, odmah iza IT i internetske industrije.

Tržište rada se mijenja

Ali što je ljudima privlačno u poslu u kojem ste u službi države? Punih 32 posto onih koji rade u javnom sektoru i tamo žele ostati navodi jedan glavni razlog za to: “sigurnost”. Naime, i namještenici i državni službenici uživaju određeni stupanj zaštite od otkaza te se, zahvaljujući kolektivnom ugovoru, mogu veseliti tačnim i poštenim plaćama. Ali ova tačka sama po sebi ne nudi zadovoljavajući odgovor – pogotovo jer se tržište rada mijenja.

Kako ta promjena u detalje izgleda? Prema informacijama iz U.S. Prema Uredu za statistiku rada, 4,5 miliona ljudi u SAD-u dalo je otkaz samo u novembru 2021. Kako bi saznali prijeti li takav val otpuštanja i Njemačkoj, Stepstone je 2022. godine proveo još jedno istraživanje pod nazivom “The Silent Resgination” i procijenio preko 11.000 upitnika. Njihov rezultat: u Njemačkoj se također može očekivati ​​bujica otpuštanja, a tržište rada će vjerojatno postati mnogo fleksibilnije i nestabilnije kako bi se moglo nositi s novim tržišnim uslovima, piše Fenix magazin.

Razlog ovakvom razvoju događaja je prevelika ponuda radnih mjesta i u SAD-u i u Njemačkoj. Kao rezultat toga, zaposlenici danas sve više mogu birati gdje žele raditi, a samim time i daleko češće odlučuju se za bolje plaćeni i fleksibilniji posao. Istodobno, broj zaposlenih u Njemačkoj se iz godine u godinu smanjuje. U tom smislu očekuje se veliki nedostatak radnika, što povećava sigurnost da ćete u svakom trenutku moći pronaći posao.

Pa što još motivira ljude da rade za državu? Prema istraživanju Stepstonea, 66 posto ispitanih izjavilo je da je javna služba za njih “smislen posao”. 57 posto posebno cijeni “fleksibilno radno vrijeme” i “fleksibilan rad”. S druge strane, stvari poput “uzbudljivih zadataka”, “timskog rada” i “prikladne korporativne kulture” bile su manje važne. Ukratko: oni koji žele raditi za državu traže posao sa smislom i spremni su prihvatiti obavljanje manje uzbudljivih poslova.