IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

Bosna i Hercegovina suočava se s dramatičnim padom broja stanovnika, a nastave li se sadašnji trendovi u toj će zemlji za manje od 50 godina živjeti tek nešto više od milijun i pol ljudi, rezultat je analize koju je u četvrtak objavio ured Populacijskog fonda UN (UNPF) u Sarajevu.

U analizi koju su pod okriljem UNFPA radili češki i bosanskohercegovački ekonomski i demografski stručnjaci stoji kako BiH od posljednjeg popisa 2013. u prosjeku godišnje gubi oko 25 tisuća stanovnika koji odlaze živjeti i raditi u inozemstvu.

“Rezultati prognoze pokazuju da će u narednih pet desetljeća ukupan broj stanovnika BiH vjerojatno padati gotovo linearno. Pod pretpostavkom da je krajem 2020. bilo 3,47 milijuna stanovnika, ukupan broj stanovnika bi trebao iznositi oko 1,56 milijuna… do 2070. godine”, navodi se u dokumentu uz dodatak kako bi u najoptimističnijem scenariju maksimalni broj stanovnika tada mogao biti najviše 1,8 milijuna.

Već s dosadašnjim trendom smanjenja broja stanovnika u BiH je udio djece smanjen s 22,4 na 19,3 posto, a udio starijih osoba povećan s 14,0 na 17,2 posto.

Sve očekivane promjene predstavljaju pad ukupnog broja stanovnika BiH za oko 55 posto do 2070., a projekcija je kako će broj mladih padati čak i brže od pada ukupnog broja stanovnika kojih će u narednih pola stoljeća svake godine biti manje za 33 do 45 tisuća.

Još više razloga za zabrinutost izaziva procjena da će smanjenje ukupnog broja stanovnika pratiti dramatičan nastavak starenja stanovništva. Tako se očekuje da će 2070. godine srednja dob stanovništva porasti sa sadašnje 42 godine na otprilike 54 godine. Ženska populacija Bosne i Hercegovine tada bi trebala u prosjeku imati oko 56 godina, a muška populacija oko četiri godine manje.

To u konačnici znači kako će 2070. godine u BiH biti samo oko 680 tisuća stanovnika produktivne dobi.

Broj djece i adolescenata do navršenih 19 godina života vjerojatno će pasti sa 669 tisuća u 2020. na oko 350 tisuća nakon prvih 30 godina i na približno 230 tisuća na kraju prognostičkog razdoblja. U narednih 30 godina bi se kontingent starijih osoba s nešto manje od 600 tisuća osoba u 2020. godini trebao povećati na preko 820 tisuća osoba u dobi od 65 i više godina, stoji u analizi.

Gotovo četvrtina stanovnika BiH će 2070. godine biti starija od 85 godina.

Sve će to imati ogromne posljedice po ekonomsku stabilnost i održivost zemlje jer će biti sve manje prihoda, a rast će troškovi za isplate mirovine i zdravstvenu skrb.

UNFPA pozvao je vlasti u BiH da stoga odmah revidiraju postojeće razvojne politike i strategije na svim razinama i uključe analizu stanovništva i demografske mjere u svaki aspekt humanog razvoja, piše N1.

Stručna služba Skupštine Zeničko-dobojskog kantona zaprimila je certifikate za zastupnike novog, 9. saziva Skupštine ZDK, čime je počela procedura za pripremu konstituirajuće sjednice – potvrdio je Feni aktuelni predsjedavajući Skupštine Ćazim Huskić.

On je napomenuo kako su dobili 32 certifikata od 35 izabranih zastupnika, jer su se zastupničkog mandata kod Centralne izborne komisije BiH odrekli gradonačelnik Grada Zenica Fuad Kasumović (Bosanskohercegovačka inicijativa – Kasumović Fuad) te SDP-ovi izabrani zastupnici, načelnik Općine Maglaj Mirsad Mahmutagić i Vinka Aletović iz Kaknja.

-Nakon radnog vremena, jučer smo dobili certifikate i od danas teče naše vrijeme za procedure zakazivanja konstituirajuće sjednice. Ispoštovat ćemo sve zakonite procedure i tu sigurno neće biti problema. U narednom periodu očekujemo dopunu od još tri zastupnika, na 35 koliko ima SZDK – najavio je Huskić.

Danas su zastupnici obaviješteni o prijemu certifikata, a u toku dana svi klubovi političkih subjekata čiji su zastupnici izabrani bit će obaviješteni da, kako je naveo Huskić, dostave određene podatke u vezi sa konstituirajućom sjednicom.

Huskić ističe kako ne smije sam govoriti o terminu konstituirajuće sjednice, jer treba da pozove predstavnike političkih stranaka kako bi dogovorili sve detalje oko konstituirajuće sjednice. Vjerovatno sastanak s predstavnicima stranaka, kaže, neće moći biti održan sutra.

Umjesto Kasumovića, koji se odrekao mandata, zastupničko mjesto u SZDK trebala bi dobiti Naida Delibašić- Alagić iz Kaknja (BHI-KF) te Jasminko Kapić iz Maglaja i Mladen Simić iz Zenice (SDP).

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Joe Biden izbore na polovini mandata nazvao je “dobrim danom za demokratiju“ i dodao da je spreman surađivati s republikancima, javlja Anadolu Agency (AA).

Govoreći dan nakon izbora za oba doma Kongresa, Biden je, kazao kako će se sastati s liderima demokrata i republikanaca kako bi “razgovarao kako raditi zajedno do kraja godine“ nakon putovanja u Indoneziju radi sastanka G20.

”Bio je dobar dan za demokratiju“, kazao je Biden referirajući se na izbore u utorak.

Istakao je kako je demokratija bila testirana proteklih godina, ali da je glasanjem američki narod progovorio i dokazao još jednom kako je demokratija ono što jesu.

Američki predsjednik je kazao kako su “glasači još uvijek frustrirani“, ali dodao kako “administracija tek počinje“.

Dodao je kako je optimističan kako će javnost još bolje prihvatiti urađeno.

”Demokrate su imale snažnu noć. Dok su mediji i stručnjaci predviđali ogromni crveni val, to se nije dogodilo“, kazao je Biden.

Upitan je i da li razmišlja da se kandiduje na predsjedničkim izborima 2024. godine.

”Naša je namjera ponovo se kandidovati bez obzira na rezultate ovih izbora”, kazao je Biden.

Dodao je kako će početkom sljedeće godine potvrditi da li se kandiduje.

Bilo kao službenik u upravi, kao socijalni radnik, učitelj, sudija, policajac ili zaposlenik ureda za javni red i mir: poslovi u javnom sektoru su raznoliki i u Njemačkoj trenutačno popularniji nego ikad.

To pokazuje istraživanje Stepstonea za Business Insider. Prema istraživanju, pretraživanja državnih poslova udvostručila su se u odnosu na prethodnu godinu. Ali odakle dolazi taj procvat i zašto je rad za saveznu i državnu vladu toliko privlačan mnogim zaposlenicima?

Ako tražite ključnu riječ “javna služba” na Stepstone berzi poslova, prikazano je 26.533 rezultata. Prije godinu dana ovdje ih je bilo puno manje. Procjena berze rada pokazuje da su se oglasi za radna mjesta u javnom sektoru u ovom razdoblju gotovo udvostručili. Naime, u odnosu na prethodnu godinu ostvaren je porast od 93 posto. U drugim sektorima oglasi za posao porasli su za samo četvrtinu (24 posto), piše Fenix magazin.

Ovakav porast oglašenih poslova u javnom sektoru je privlačan. Prema istraživanju Stepstonea, traženje posla u javnom sektoru više se nego udvostručilo u roku od godinu dana. Dok su druge industrije mogle povećati svoje upite za traženje posla samo za 60 posto, javni sektor zabilježio je porast od 102 posto. To znači da sve više ljudi aktivno traži posao kod države. A sve više ljudi državu smatra atraktivnim poslodavcem. U prilog tome, kaže Stepstone, govore i rezultati istraživanja iz 2020. godine. Javni servis je tu po popularnosti zauzeo drugo mjesto, odmah iza IT i internetske industrije.

Tržište rada se mijenja

Ali što je ljudima privlačno u poslu u kojem ste u službi države? Punih 32 posto onih koji rade u javnom sektoru i tamo žele ostati navodi jedan glavni razlog za to: “sigurnost”. Naime, i namještenici i državni službenici uživaju određeni stupanj zaštite od otkaza te se, zahvaljujući kolektivnom ugovoru, mogu veseliti tačnim i poštenim plaćama. Ali ova tačka sama po sebi ne nudi zadovoljavajući odgovor – pogotovo jer se tržište rada mijenja.

Kako ta promjena u detalje izgleda? Prema informacijama iz U.S. Prema Uredu za statistiku rada, 4,5 miliona ljudi u SAD-u dalo je otkaz samo u novembru 2021. Kako bi saznali prijeti li takav val otpuštanja i Njemačkoj, Stepstone je 2022. godine proveo još jedno istraživanje pod nazivom “The Silent Resgination” i procijenio preko 11.000 upitnika. Njihov rezultat: u Njemačkoj se također može očekivati ​​bujica otpuštanja, a tržište rada će vjerojatno postati mnogo fleksibilnije i nestabilnije kako bi se moglo nositi s novim tržišnim uslovima, piše Fenix magazin.

Razlog ovakvom razvoju događaja je prevelika ponuda radnih mjesta i u SAD-u i u Njemačkoj. Kao rezultat toga, zaposlenici danas sve više mogu birati gdje žele raditi, a samim time i daleko češće odlučuju se za bolje plaćeni i fleksibilniji posao. Istodobno, broj zaposlenih u Njemačkoj se iz godine u godinu smanjuje. U tom smislu očekuje se veliki nedostatak radnika, što povećava sigurnost da ćete u svakom trenutku moći pronaći posao.

Pa što još motivira ljude da rade za državu? Prema istraživanju Stepstonea, 66 posto ispitanih izjavilo je da je javna služba za njih “smislen posao”. 57 posto posebno cijeni “fleksibilno radno vrijeme” i “fleksibilan rad”. S druge strane, stvari poput “uzbudljivih zadataka”, “timskog rada” i “prikladne korporativne kulture” bile su manje važne. Ukratko: oni koji žele raditi za državu traže posao sa smislom i spremni su prihvatiti obavljanje manje uzbudljivih poslova.

Od početka godine Institucija ombudsmena za ljudska prava BiH zaprimila je 36 žalbi koje su se odnosile na mobing na radnom mjestu, a građani su se toj instituciji najčešće obraćali zbog neprijateljskog okruženja na radnom mjestu, vrijeđanja i omalovažavanja od strane nadređenih, sprečavanja napredovanja u službi.

– U razdoblju od 1. januara do 7. novembra ove godine od ukupno zaprimljenih 2.402 predmeta, 173 žalbe su se odnosile na različite oblike i osnove diskriminacije, od čega se njih 36 odnosilo na mobing kao jedan od oblika diskriminacije – rečeno je Feni iz Institucije ombudsmena za ljudska prava BiH.

Napominju kako žrtve mobinga često ističu da su izložene stresu i da mobing ostavlja posljedice po njihovo zdravlje, a uz žalbu, Instituciji ombudsmena često se prilažu mišljenja psihologa, psihijatara ili drugih stručnih osoba.

Građani su se Instituciji ombudsmena najčešće obraćali zbog neprijateljskog okruženja na radnom mjestu, vrijeđanja i omalovažavanja od strane nadređenih, sprečavanja napredovanja u službi, selektivnog i nepotpunog ostvarivanja prava iz radnog odnosa u pogledu korištenja godišnjeg odmora, prava na stručno usavršavanje i naknade za rad.

S druge strane, označeni odgovorni organi u svojim izjašnjenjima Instituciji ombudsmena ističu kako su navodi podnositelja žalbi neistiniti, da se poslovi ponekad obavljaju u promijenjenim uvjetima zbog specifičnosti radnih procesa, uslijed čega su žalbeni navodi i izjašnjenja označene odgovorne strane suprotstavljena.

Nadređeni najčešći zlostavljači

Odgovarajući na pitanje ko češće vrši mobing na radnom mjestu nadređeni ili radne kolege, u Institucije ombudsmena kažu kako to najčešće rade pretpostavljeni.

Najčešće prijavljivani oblik mobinga je tzv. vertikalni mobing koji postoji kada pretpostavljeni zlostavlja jednog određenog radnika, dok se znatno manji broj žalbi odnosi na horizontalni mobing, tj. mobing između radnika na jednakom položaju u hijerarhijskoj ljestvici, ocjenjuju ombudsmeni.

Izbjegavanje odgovornosti i seksualno zlostavljanje

U praksi, dodaju, prekršitelj je osoba na poziciji moći u odnosu na žrtvu i čini sve kako bi opovrgao postojanje mobinga, pozivajući se na svoja prava koja proizlaze iz raznih internih i općih akata.

Također navode kako u ovoj godini nije bilo registriranih žalbi koje su se odnosile na seksualno zlostavljanje na radnom mjestu.

Što učiniti i kako se zaštititi

Svaka osoba koja smatra da je žrtva mobinga za početak bi se trebala obrati poslodavcu za zaštitu od mobinga, savjetuju iz Institucije ombudsmena.

Ako se to pokaže kao nedjelotvorno ili ne postoji interna procedura za zaštitu od diskriminacije postoji mogućnost podnošenja žalbe Instituiciji ombudsmena koja u skladu sa čl. 7 Zakona o zabrani diskriminacije BiH po žalbi može pokrenuti istražni postupak i zatražiti izjašnjenje poslodavca.

U konačnici žrtve mobinga imaju i mogućnost pokretanja sudskog postupka za zaštitu od diskriminacije.

Prema zakonskoj regulativi sve zakonske mogućnosti se mogu koristiti paralelno, odnosno nije uvjet da se žrtva prvo obrati poslodavcu, zatim Instituciji ombudsmena a potom sudu.

Također je preporučljivo u dijelu koji se odnosi na povrede prava iz radnog odnosa i obraćanje nadležnoj inspekciji rada.

Postupak pred Institucijom ombudsmena je neovisan od sudskog postupka i može se okončati odlukom Ombudsmena o zatvaranju predmeta ukoliko, nakon provođenja istražnog postupka, ocijene kako je žalba neosnovana ili preporukom poslodavcu ako se utvrdi da su navodi o mobingu osnovani, a u cilju prestanka spornih radnji, te ako se utvrdi da ne postoje definirane interne procedure za zaštitu od diskriminacije.

(tuzlanski.ba)

Sindikalna potrošačka korpa koju je Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine (SSSBiH) izračunao za oktobar ove godine iznosi 2.905,46 KM.

Prosječna plata isplaćena u Federaciji BiH za august ove godine iznosila je 1.138 KM, prema podacima Federalnog zavoda za statistiku. Minimalna plata prema odluci Vlade FBiH je 543 KM. Pokrivenost sindikalne potrošačke korpe prosječnom platom je 39,17 posto, a minimalnom platom je 18,69 posto.

Prilikom izrade sindikalne potrošačke korpe u obzir je uzeta prosječna plata isplaćena u Federaciji BiH, te minimalni troškovi života četveročlane porodice koju čine dvije odrasle osobe i dva djeteta, od kojih je jedno u srednješkolskom, a drugo u uzrastu osnovca.

Potrošačku korpu čine – prehrana (43,85 posto učešće u sindikalnoj potrošačkoj korpi), stanovanje i komunalne usluge (12,53 posto), higijena i održavanje zdravlja (7,89 posto), obrazovanje i kultura (9,64 posto), odjeća i obuća (14,45 posto), prijevoz (4,75 posto), te održavanje domaćinstva (6,89 posto učešće u sindikalnoj potrošačkoj korpi).

U kategoriji prehrana korištene su cijene iz tri trgovačka centra za 86 artikala. Kada je riječ o higijeni i održavanju zdravlja ubrojani su troškovi za deset stavki, a za stanovanje i komunalne usluge troškovi za šest stavki, saopćeno je iz Službe za informisanje SSSBiH.

IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

Uz želju i volju da izgrade bolju budućnost u našoj zemlji, trojica mladića iz Tešnja osnovala su i vode uspješnu tvrtku za izradu CNC mašina, jedinstvenu u našoj zemlji. Čitav proces od izrade do programiranja rade sami, a sve sukladno s potrebama kupca.

Upravo s ovom idejom su Medin, Harun i Muhamed u svojim dvadesetim godinama, u Tešnju, pokrenuli sopstvenu kompaniju MHM robotiks koja se bavi izradom namjenskih CNC mašina za tekstilnu, drvnu i metalnu industriju.

"Naše mašine su otprlike od nule do konačnog proizvoda, mi se bavimo proizvodnjom konstrukcija za naše mašine, na kraju krajeva, programiranje. Samo nas trojica", ističe Muhamed Ljevaković, ekonomista i ravnatelj tvrtke MHM Robotics.

"Počinjemo sa ručnim crtežima, ja radim mehanički dio te mašine, u konsultaciji sa kolegom radimo elektronske komponente, usavršavamo to sve, dok naš treći kolega vodi računa o finansijama, o ekonomskoj isplativosti", priča Harun Hatkić, inženjer mašinstva.

Pravno, firma postoji tek dva mjeseca, ali sama ideja već dvije godine. Počeli su iz garaže, istraživali tržište, radili i učili... Sada sklapaju poslove i sa firmama iz regiona. Ipak, zahvalnost duguju lokalnim privrednicima koji su im na početku ustupili svoje resurse, dok su učili zanat i, kako kažu, stvarali ime, jer sada konkurentnost na tržištu zavisi isključivo od stepena tehnološke razvijenosti.

"Svjedoci smo da se tehnologija mijenja i samim tim moramo i mi razvijati tehnologije kako bi ih implementirali na svojim mašinama. Automatizacija procesa nudi niz benefita koji mi dajemo kupcima, povećanje kapaciteta produktivnosti i efikasnosti, a pored toga povećanje kvaliteta i smanjenje rizika od nedostatka radne snage", navodi Medin Zukanović, magistar mašinstva.

"O svemu se mora razmišljati, jer je to ipak proizvodnja nečega za nekog krajnjeg kupca, gdje mi dajemo garanciju na godinu dana-dvije, gdje moramo servisirati te mašine, gdje mi moramo na kraju krajeva stajati kao tim, kao firma iza tih naših proizvoda", naglašava Muhamed.

Iako se Medin usavršavao u zapadnim zemljama, odlučio je ostati ovdje, u Tešnju, jer posla u njihovoj branši ima. Ističe ako ga nema, stvorite ga sami.

"Često spominjem jednu anegdotu: Ako je čovjeku hladno u našoj, on može otići u komšijinu kuću, ali moramo se vratit u hladnu. Naš cilj je bio da pravimo toplu kuću, da poboljšavamo uvjete naše proizvodnje, našeg tržišta u tom tehnološkom smislu", kaže Medin.

"Po završavanju fakulteta, čovjek se sve više opterećuje kako će dalje, šta će dalje, tako da - što ranije se počne razmišljati o budućnosti, bolje će biti", ističe Harun.

Već sada, ističu, imaju pune ruke posla. Uloženo su davno vratili, tako da će kapacitete sigurno širiti. Cilj im je zapošljavanje mladih stručnih, ali kako ističu, poduzetnih i kretivnih ljudi kako bi zajedno gradili i sebe, ali i svjetliju budućnost u našoj zemlji.

(BHRT)