Vlada Zeničko-dobojskog kantona usvojila je više odluka kojima je odobrila sredstva podrške domovima zdravlja u Zavidovićima, Doboj-Jugu, Usori i Žepču te Zavodu za bolesti ovisnosti ZDK-a.

Ukupno je opredijeljeno oko 150.000 KM, od čega je, kako je naveo ministar zdravstva Adnan Jupić, 90.000 KM namijenjeno za Zavod za bolesti ovisnosti ZDK.

Vlada, dodaje, nastavlja kontinuitet u pomaganju svih zdravstvenih ustanova u ovom kantonu.

- Kantonalni zavod dobija sredstva za razvoj određenih projekata iz svoje nadležnosti, a domovima zdravlja ćemo finansirati ili sufinansirati dio sredstava za nabavku opreme, koje će te ustanove nabaviti po javnim nabavkama. Radi se o EKG aparatima, defribilatorima i onom što je najneophodnije domovima zdravlja - istakao je Jupić.

Press služba ZDK

"Mi smo ozbiljni biznismeni, znamo na koji način radimo i želimo biznise bez politike. Meni ne trebaju stranke, meni trebaju banke koje prate ozbiljne projekte", kazao je Izudin Ahmetlić, vlasnik grupacije Hifa Oil na jučerašnjoj PIT WinDoorCon 2022 konferencij industrije ALU i PVC prozora, vrata i fasada u Doboju u organizaciji Targer Engineering & Consultinga.

Ahmetlić je naglasio da je ovo prva ovakva konferencija, ali da vjeruje da nije zadnja.

"Otvorili ste ozbiljno štivo i znajte da ćemo svi doći do rezultata koji će biti bez ikakve dileme impresivni, međutim oni nisu posloženi", rekao je on, dodajući da je odmah kontaktirao Privrednu komoru kako bi se raspitao na koji način napraviti udruženje i na koji način registrovati klaster, s obzirom da je na konferenciji naglašeno da je jedan od glavnih problema ove branše upravo ne postojanje nikakvog udruženja i klastera.

"Ove godine ćemo raditi preko 120 miliona KM poslova vezanih za PVC", kazao je Ahmetlić, naglašavajući da je važno ulagati u ljude, kvalitetne materijale i dobru opremu.

"Veliki procesi se dešavaju na planeti, razdvajanje i povlačenje proizvodnje iz Kine, nesretni rat, pandemija i inflacija će napraviti takvo filtiranje da će ostati samo najžilaviji i zato vas pozivam da budete lavovi, ali žilavi lavovi. Ujedno držim da ono što je pred nama je zaista izazov za cijelu ovu branšu i hvala Targeru što ulaže znanje u organizacije", poručio je on.

Admir Djedović, generalni direktor Euro Roala je kazao da je prema njegovoj procjeni ova branša na trećem mjestu po prihodu, a da se na prvom mjestu nalazi metaloprerađivačka, a zatim drvna industrija.

On je rekao da oni u Euro Roalu imaju dva pravca, prvi pravac djelovanja je industrija, a drugi je arhitektura.

"Naša vizija je biti regionalni lider u ponudi i distribuciji obojenih metala kao i sistema za arhitektonske i građevinske sisteme, te zadržati brzinu, fleksibilnost i kvalitet koji posjedujemo uz zaštitu interesa naših uposlenika, poslovnih partnera, vlasnika kao i šire društvene zajednice", istaknuo je Djedović.

Njihova misija je da budu partneri svim proizvođačima u metaloprerađivačkom sektoru i građevinskom sektoru, zatim da opslužuju kupce na najvišoj razini kroz korektan odnos, brzu isporuku, širok asortiman i kvalitet proizvoda.

"Cilj nam je biti dosljedni misiji i viziji, te dugoročno postati bitan faktor na internacionalnom nivou", poručio je.

Izazovi današnjice

Djedović je kao jedan od glavnih izazova u današnjem poslovanju naveo nabavku robe.

"Izazovi u trenutnom poslovanju jesu nabavka robe, trenutno svi imamo nedostatak roba i sirovina, dođeš s parama a nema robe. Zatim enorman rast cijena na berzama, cijene stalno rastu, mi u zadnjih 15 dana imamo pad na berzama i imamo pad potražnje na domaćem tržištu", pojasnio je, dodajući da dolazi i do otkazivanja ponuda ali i tendera u BiH.

Kao jedno od glavnih pitanja izdvojio je pitanje zadržavanja radne snage u BiH, kazavši da radnici i sa dobrim poslovima napuštaju našu državu, i da je potrebno nešto učiniti po tom pitanju.

"Moramo obezbijediti alternativne dobavljače i optimizirati zalihe u narednom periodu na osnovu potreba i procjena kupaca", kazao je Djedović, kazavši da je najvažnije zajedničko planiranje, a da se to u ovoj branši slabo radi.

"Mora se raditi na zajedničkom planiranju sa kupcima i fokus treba da bude na partnerskim odnosima kroz projekte. Potrebno je obezbijediti stabilnu naplatu projekata koliko je to moguće, a naš glavni cilj je da zbog vas dovedemo najbolje brendove, proizvođače i kvalitet naravno uz konkurentu cijenu", zaključio je.

(akta.ba)

Iako su peradari i prerađivači pilećeg i purećeg mesa od početka godine najavljivali rast cijena, malo je ko od potrošača očekivao ovakva poskupljenja, piše Večernji list BiH.

Za razliku od prošlogodišnjih 8,50 KM, cijena pilećeg filea u pojedinim trgovinama proteklih dana iznosila je više od 16 KM, što za veliku većinu bh. građana predstavlja luksuz.

Input proizvodnje

Kako je nedavno potvrdio Edin Jabandžić, potpredsjednik Koordinacije udruga peradara BiH, proteklih je dana cijena piletine pala za 10-ak posto, a na taj pad najviše je utjecao uvoz jeftine piletine iz Turske.

– Do pada cijene pilećeg mesa došlo je mahom zbog uvoza jeftine piletine iz Turske koja se ovdje sortira, nakon čega završava na policama trgovina. S druge strane, žitarice, kao najvažniji input proizvodnje, nisu pojeftinile ni feninga te su njihove cijene abnormalno visoke – rekao je Jabandžić.

Kada je riječ o cijenama koje bh. građane očekuju u budućnosti, Jabandžić je rekao kako je to vrlo nezahvalno prognozirati s obzirom na to da BiH nema vlastitu proizvodnju žitarica.

– Nažalost, BiH nema vlastitu proizvodnju žitarica i potpuno smo ovisni o stranom tržištu i globalnim kretanjima – kazao je Jabandžić dodajući da ni odobreni uvoz kukuruza iz Srbije nije puno olakšao domaćim proizvođačima jer cijene žitarica nisu smanjene.

I Đuro Cvijić, predsjednik Udruge peradara, smatra da u budućem razdoblju neće doći do značajnog pojeftinjenja pilećeg mesa.

– Cijena pilećeg mesa žive vage trenutno je oko 3 KM po kilogramu, a kad se na to obračuna klanje, obrada, radnici i sve drugo što prati proizvodnju do trenutka prodaje, jasno je kako maloprodajna cijena ne može biti znatno niža nego što je sada – kazao je Cvijić.

Iz Perutnine Ptuj su za navedeni medij kazali da će, ako dođe do snižavanja cijena sirovina, doći i do dodatnog pada cijene gotovih proizvoda.

Podsjetimo, kukuruz, osnovna žitarica za proizvodnju stočne hrane, u februaru je lani po toni stajao 330 KM, dok je u prvom maju januara ove godine njegova cijena skočila na čak 730 KM. No, osim cijene, glavobolju peradarima, kažu, zadaju i problemi s nabavom sirovine.

Vlada Federacije BiH donijela je danas tri odluke o utvrđivanju načina raspodjele i procedure za dodjelu sredstava utvrđenih Budžetom FBiH za 2022. godinu Federalnom ministarstvu finansija na ime finansijske pomoći kantonima, gradovima i općinama u FBiH, u ukupnom iznosu od 239 miliona KM.

Prvom odlukom su utvrđeni kriteriji raspodjele budžetskih sredstava za 2022. godinu na poziciji “Tekući transferi drugim nivoima Vlasti i fondovima – Kantoni” u iznosu od 200.000.000 KM, na ime dodjele finansijske pomoći budžetima kantona za provođenje strukturalnih reformi finansiranje i sufinansiranje infrastrukturnih projekata od značaja za Federaciju BiH, u omjeru 50 posto naprema 50.

Kriteriji za raspodjelu ovih sredstava kantonima su broj stanovnika prema popisu stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini iz 2013. godine, uz primjenu pondera dva za Posavski i Bosansko-podrinjski kanton.

Posebnom odlukom utvrditi iznose sredstava

Vlada FBiH će posebnom odlukom utvrditi iznose sredstava koje će doznačiti pojedinim kantonima, dinamiku doznačavanja, te način izvještavanja o utrošenim sredstvima. Druge dvije odluke, u ukupnom iznosu od 39 miliona KM, odnose se na općine i gradove.

Jednom od njih je iznos od 29 miliona KM namijenjen općinama i gradovima s pozicije kapitalnih transfera. Ova sredstva će biti dodijeljena općinama i gradovima za finansiranje i sufinansiranje projekata, zahtjeva ili inicijativa koje će biti implementirane u jedinicama lokalne samuprave.

Riječ je o projekatima, zahtjevima i inicijativama koje se odnose na oblasti putne infrastrukture (putevi, mostovi, potporni i zaštitni zidovi, kružni tokovi, parkirališta, pješačke i biciklističke staze, sanacija klizišta i sprječavanje erozije, itd.), te komunalne infrastrukture (vodovod i kanalizacija, javna rasvjeta, energetske i komunikacijske mreže, plinske i niskonaponske mreže, itd.).

Također se odnose na objekte obrazovnog sportskog i kulturnog karaktera (predškolski i školski objekti, dječja igrališta i igraonice, školsko-sportske dvorane i igrališta, itd.), na ostale objekte od značaja za jedinice lokalne samouprave (domovi kulture, društveni domovi, biblioteke, zdravstveni objekti, muzeji i slični objekti društvene namjene, povećanje energetske efikasnosti objekata, fasade objekata, zamjena otvora i krovova, sistemi grijanja i hlađenja, itd.), kao i na finansiranje drugih aktivnosti od značaja iz nadležnosti jedinica lokalne samouprave.

Javni poziv za podnošenje prijava

Vlada FBiH će stupanjem na snagu ove odluke objaviti javni poziv za podnošenje prijava za korištenje sredstava, u kojem će biti utvrđeni i kriteriji, a koji će biti objavljen na web stranici Vlade FBiH i u dnevnim novinama.

Vlada će utvrditi konačne iznose sredstava koji će se doznačiti pojedinim općinama i gradovima, dinamiku doznačavanja, te način izvještavanja o utrošenim sredstvima.

Druga odlukom, vrijednom 10.000.000 KM, utvrđeni su kriteriji, način i procedura za dodjelu sredstava utvrđenih ovogodišnjim Budžetom FBiH na poziciji “Tekući transferi drugim nivoima vlasti i fondovima – Kantoni i Općine” općinama i gradovima.

Ova sredstva će biti dodijeljena na principu solidarnosti svim općinama i gradovima u jednakom iznosu od 125.000 KM, na ime finansijske pomoći budžetu u sanaciji posljedica nastalih uslijed proglašene pandemije COVID-1 9. Vlada FBiH će posebnom odlukom utvrditi dinamiku doznačavanja, te način izvještavanja o utrošenim sredstvima. Na istoj sjednici odobren je iznos od 500.000 KM Nacionalnom parku Una.

Na nivou Uprave policije Ministarstva unutrašnjih poslova Zeničko-dobojskog kantona je formiran Štab čiji je osnovni zadatak planiranje i realizacija mjera na obezbjeđenju nogometne utakmice finala Kupa BiH između ekipa FK „Sarajevo“ i FK „Velež“, koja će se odigrati dana 19.05.2022. godine, sa početkom u 19:00 sati, na stadionu Bilino polje u Zenici.

Imajući u vidu da je utakmica između ekipa FK „Sarajevo“ i FK „Velež“ procijenjena utakmicom visokog rizika, Uprava policije Ministarstva unutrašnjih poslova Zeničko-dobojskog kantona je sačinila plan obezbjeđenja navedene utakmice, kojim su predviđene mjere i radnje koje će preduzimati policijski službenici ove Uprave policije kao i pripadnici uprava policije Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo, Hercegovačko-neretvanskog kantona, i Srednjobosanskog kantona sa posebnim akcentom na zaštitu lične i imovinske sigurnosti svih lica koja će prisustvovati naznačenoj utakmici. Pored fizičkog obezbjeđenja poduzimat će se i mjere saobraćajnog, operativnog i KDZ obezbjeđenja utakmice.

Policijski službenici će poduzeti sve potrebno iz svoje nadležnosti kako bi se navedena utakmica održala u bezbjednim uslovima i kako bi bilo spriječeno bilo kakvo remećenje javnog reda i mira kao i činjenje nezakonitih radnji i ugrožavanja sigurnosti svih prisutnih lica.

S tim u vezi, Uprava policije Ministarstva unutrašnjih poslova Zeničko-dobojskog kantona poziva navijače da se pridržavaju zakonskih odredbi i uputa koje se daju u skladu sa planiranim aktivnostima povodom predstojeće utakmice.

Službenici policije će protiv svih onih koji ne budu postupali u skladu sa izdatim naredbama ovlaštenih službenih lica, kao i u skladu sa Zakonom o bezbjednosti održavanja sportskih takmičenja u Zeničko-dobojskom kantonu, poduzimati zakonom predviđene mjere i radnje. Naznačenim zakonom je zabranjeno unošenje na stadion:

- Bilo kakvih oštrih i tvrdih predmeta pogodnih za bacanje,
- Pirotehničkih sredstava (petardi, baklji i sl),
- Alkoholnih pića i drugih flaširanih napitaka.

Napominjemo da će prije, za vrijeme i nakon utakmice biti na snazi izmjena režima saobraćaja u gradu kojom će u potpunosti biti obustavljen saobraćaj u ulicama Bulevar Kulina Bana i Bulevar Kralja Tvrtka I.

Pozivamo navijače da svojim ponašanjem daju doprinos da se ista održi u povoljnim bezbjedonosnim uslovima i jednom sportskom ambijentu, odnosno da postupaju u skladu sa naredbama izdatim od strane policijskih službenika kao i uputama predstavnika zaštitarskih agencija.

Odsjek za odnose sa javnošću, analitiku i planiranje

Danas je u Doboju počela premijerna poslovno-stručna konferencija iz oblasti industrije PVC i ALU prozora, vrata i fasada – to je PIT WinDoorCon 2022, u organizaciji Targer Engineering & Consulting zajedno sa partnerima i sponzorima.

Industrija PVC i ALU prozora, vrata i fasada, ili kako se to narodski kaže "stolarije", buja u Bosni i Hercegovini posljednjih godina. Broj kompanija koje se bave ovom djelatnošću, kao i obim njihovog poslovanja, raste iz godinu u godinu.

"Mi na ovoj konferenciji želimo okupiti srce industrije, proizvođače, dobavljače opreme i materijala, ali naravno i distributere na zapadnim tržištima i sve vas imamo ovdje danas”, rekao je Tarik Kadrispahić, suosnivač i direktor Targera E&C.

On je kazao da je ovo najveća grana u industriji koja nema svoju tačku okupljanja i da je to jedan od glavnih problema ove industrije.

"Ova grana industrije nema nikakav ogranak, niti usmjerenje registrovano pri komorama kao što to imaju neke druge industrije, niti ima neko formalno udruženje ili klastere", naglasio je on, dodajući da i kada dođe do neke incijative ona se brzo zaboravi.

Pojasnio je da je ovo grana industrije koja zapošljava broj ljudi kojima se i ne zna tačan broj upravo zato što nemamo te podatke da privredne komore mogu isfiltrirati ovu granu industrije pa da možemo reći koliko je uposlenika.

"Hiljade uposlenika broji ova grana industrije, promet stotine milione maraka ili eura pravi, a u principu ne postoji tačka okupljanja, i u tome se ogleda važnost i cilj organizovanja ove konferencije", naglasio je on.

Pojasnio je da Targer u zadnjih nekoliko godina surađuje sa određenim značajnijim proizvođačima što stolarije, što ostalih komponenti i profila i da su upravo zbog toga osjetili potrebu da zajedno sa partnerima i sponzorima organizuju ovu konferenciju.

"Osjetili smo tu potrebu da skupa sa našim partnerima i sponzorima organizujemo ovu konfereciju i čudno mi je da nikad do sad ova grana industrije nije imala svoj okupljanje ali evo mi smo se odlučili napraviti prvi korak i biti proaktivni, učiniti nešto da ova grana industrije dobije svoju tačku okupljanja kako bi našli rješenja za još veći izvoz , veću proizvodnju, sklapanje poslova i slično", poručio je Tarik.

Naglasio je da će zajedno sa svojim partnerima gledati da ova konferencija preraste u redovu konfereciju.

Pored samih proizvođača ili distributera ALU i PVC stolarije, konferencija PIT WinDoorCon 2022 je namijenjena i svim kompanijama i ekspertima koji dobavljaju bilo koju vrstu proizvoda i usluga ovoj industriji.

Na PIT WinDoorCon 2022 će se okupiti oko 100 učesnika iz oko 40 kompanija, a ključne misije konferencije su stjecanje novih znanja i kompetencija, poslovno upoznavanje i umrežavanje i širenje pozitivnih poslovnih i društvenih vibracija.

(akta.ba)

Prosječna mjesečna isplaćena neto plata po zaposlenome u pravnim osobama u Bosni i Hercegovini u prvom kvartalu 2022. godine iznosila je 1.065 konvertibilnih maraka (KM).

Prema podacima državne Agencije za statistiku, prosječna mjesečna isplaćena neto plata u prvom kvartalu 2022. godine nominalno je viša za četiri posto u odnosu na četvrti kvartal 2021, kada je iznosila 1.024 KM.

Najviše prosječne neto plate u prethodnom kvartalu su bile u finansijskoj i djelatnosti osiguranja – 1.629 KM, proizvodnji i snabdijevanju električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji 1.585 KM i sektoru informacija i komunikacija 1.529 KM.

Najniže neto plate bile su kod zaposlenih u djelatnosti pružanja smještaja, pripreme i usluživanja hrane – 713 KM, građevinarstvu 770 i administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima 820 KM.

Svi pokazatelji na osnovu kojih se procjenjuje epidemiološka situacija s aspekta virusa kovid u Zeničko-dobojskom kantonu, u proteklih mjesec dana pokazuju stabilne vrijednosti i oscilacije na sedmičnom nivou, za sada, nisu značajne – zaključio je Krizni štab Ministarstva zdravstva Zeničko-dobojskog kantona (KŠ ZDK).

Prema informaciji Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ), koju je razmatrao KŠ ZDK, u razdoblju od 9. do 15. maja potvrđena su 43 nova pozitivna slučaja virusa korona, što čini dnevni prosjek od šest slučajeva. Sedmicu danas prije ukupan broj pozitivnih je bio 35, a sedmicu prije toga 53.

-Neophodno je i dalje praćenje epidemiološke situacije s aspekta COVID-19 i pravovremeno reagovanje na promjene – zaključio je KŠ ZDK.

U posmatranom periodu umrla je jedna osoba, a u bolnicama u Zenici i Tešnju bilo je hospitalizirano pet osoba. Broj oboljelih u bolnicama u proteklom mjesecu kretao se od 6-13 pacijenata. Do 15. maja ukupno je potvrđeno 33.062 slučajeva virusa korona, a broj aktivnih slučajeva je 50.

Kada je u pitanju imunizacija, zaključno sa 08. majem zaprimljeno je i distribuirano 275.419 doza vakcine, utrošeno je 191.896 doza, odbačeno 37.539 doza, a neutrošeno 45.984 doza. Sa dvije doze ukupno je vakcinisano 86.034 građana.

Prema podacima INZ-a, u protekloj sedmici, najveći broj je onih koji su primili treću dozu (44 ili 0,01%), a najmanje vakcinisanih je prvom dozom (19 ili 0,006%). Drugom dozom je vakcinisano 27 osoba (0,009%).

S jednom ili dvije doze ukupno je vakcinisano 44% odraslog stanovništva, uključujući i oko 10 posto stanovništva koje je vakcinisano izvan BiH.

KŠ ZDK je usvojio set naredbe sa epidemiološkim mjerama za građane i institucije, usklađene sa naredbama Kriznog štaba Federalnog ministarstva zdravstva, koje će uputiti na usvajanje Vladi Zeničko-dobojskog kantona s rokom primjene od 60 dana.

Ne postoje nikakve zakonske ili bilo koje druge prepreke za donošenje Zakona o minimalnoj plati. To je činjenica i svako stavljanje upitnika iznad Zakona o minimalnoj plati predstavlja pokušaj unošenja smutnje i želju da se odgodi zakonsko regulisanje minimalne plate u Federaciji BiH. Time se radnici i radnice žele i dalje prepuštati (ne)milosti poslodavaca, tretirati kao moderno roblje i ostaviti na dnu ljestvice kada su u pitanju plate ne samo u Evropi, već i u svijetu.

Vjerujemo da će zastupnici Federalnog parlamenta ostati imuni na ove pokušaje i da će u najkraćem roku izglasati Zakon o minimalnoj plati u iznosu od 1.000 KM, a za šta se Savez samostalnih sindikata BiH bori i zalaže posljednjih nekoliko godina. Inflacija koja je zahvatila i našu zemlju, svakodnevna poskupljenja i sve lošiji ekonomski i finansijski položaj radnika i radnica najbolji su pokazatelj neophodnosti usvajanja pomenutog zakona.

Uz to, podsjećamo javnost na sljedeće:

 - Institut minimalne  plate postoji  već 130 godina, u više od 100 država svijeta. U Evropskoj uniji 20 od 27 država ima  Zakon o minilmalnoj plati.  Zakon o minimalnoj plati ima i Njemačka, iako ima 90% pokrivenost radnika kolektivnim ugovorima.

- Konvencija MOR broj 131. o minimalnim platama u članu 2. jasno precizira da minimalne  plate imaju zakonsku snagu.

- Zakon o radu u članu 78. govori o najnižoj plati koja se utvrđuje na osnovu najniže cijene rada, a najniža cijena rada se utvrđuje kolektivnim ugovorom. Najniža cijena jeste najmanja novčana vrijednost najmanje jedinice rada, a to je radni sat. Iz takve  formulacije proizilazi da je najniža plata obračunska kategorija, za razliku od minimalne plate koja je zašitna kategorija, odnosno prag ispod kojeg nijedan poslodavac ne bi mogao isplatiti platu.

- Ustavom Federacije je propisana jasna nadležnost Federacije za ekonomsku i finansijsku politiku, uključujući i donošenje odgovorajućih propisa iz te oblasti. Zakon o minimalnoj plati definitivno smatramo takvim propisom.

Takođe, Savez samostalnih sindikata BiH se jasno zalaže za smanjenje poreskog opterećenja plata i to daleko većeg nego je predviđeno u prijedlogu Zakona o doprinosima i Zakona o porezu na dohodak, jer za to postoji prostor, ali na način da se ostvarene uštede usmjere u primanja radnika, a ne džepove poslodavaca. Bez jasne zakonske obaveze to se neće desiti.

Na kraju, tvrdnju Udruženja poslodavaca „da se zalažu za povećanje svih plata“ smatramo blago rečeno smiješnom i licemjernom. Ko, ako ne poslodavci, mogu povećati plate, ako to hoće? Da li im neko brani da to urade?, pitaju u svom saopćenju iz Saveza samostalnih sindikata BiH.