A.A.
Mađarska vlada donijeće odluku prema kojoj će od petka gorivo po zvaničnim sniženim cijenama moći da toče samo automobili sa mađarskim registracijama, najavio je šef kabineta mađarskog premijera Gergeli Guljaš.
Kako navodi mađarski portal Totalkar, razlog za donošenje te odluke je to što sve više vozača iz inostranstva toči gorivo na mađarskim benzinskim pumpama zbog niskih cijena, naročito u pograničnim područjima.
Prema navodima vlade u Budimpešti, ova mjera će biti donesena zbog sigurnosti snabdijevanja domaćeg tržišta.
Dodaje se da to ne znaći da će automobilima sa stranim tablicama biti zabranjeno da toče gorivo, već će samo moći da ga kupuju po tržišnim cijenama.
Mađarska vlada je 15. novembra 2021. zamrznula cijenu benzina i običnog dizela na iznos do najviše 480 forinti (1,2 evra) po litru, što se ne odnosi na premium goriva.
Sve lošiji životni standard građana BiH, usljed ekonomske krize, skoka cijena osnovnih životnih namirnica, ali i gotovo svih drugih proizvoda, dovodi do sve većeg zaduživanja građana, posebno u mikrokreditnim organizacijama, čiji uslovi za dizanje kredita nisu toliko striktni u odnosu na one u bankama.
Pokazali su ovo podaci Centralne banke BiH, a prema mišljenju ekonomskih stručnjaka glavni razlog sve većeg zaduživanja građana je pogoršanje životnog standarda usljed inflacije i visokih cijena.
Kako je objavila Centralna banka BiH, bilansna suma mikrokreditnih ogranizacija u BiH na kraju prošle godine iznosila je 1,25 milijardi KM i veća je za 85,7 miliona KM u odnosu na kraj 2020.
"Od ukupne bilansne sume na mikrokreditne fondacije (MKF) odnosi se 549,5 miliona KM ili 44,1 odsto, a na mikrokreditna društva (MKD) 697,2 miliona KM ili 55,9 odsto", naveli su u Centralnoj banci, dodajući da je ukupni iznos plasiranih kredita kod mikrokreditnih organizacija na kraju prošle godine bio 988,5 miliona KM ili 79,3 odsto ukupne aktive.
"U poređenju sa stanjem na kraju 2020. godine, mikrokreditni portfolio bilježi rast od 8,1 odsto, dok je u poređenju sa stanjem na polugodištu 2021. godine veći za 4,6 odsto ili 43,6 miliona KM", objavila je Centralna banka BiH, dodajući da se preostali dio aktive od 7,6 odsto odnosi na valutu i depozite, 6,4 odsto na nefinansijsku aktivu, a ostatak na vlasničke vrijednosne papire i druge račune potraživanja.
"Osnovni izvor sredstava mikrokreditnih organizacija su obaveze po uzetim kreditima koje su na kraju decembra prošle godine iznosile 606,2 miliona KM ili 48,6 odsto ukupne pasive i veće su u odnosu na kraj 2020. godine za 33,7 miliona KM ili 5,9 odsto", stoji u podacima Centralne banke, gdje se navodi i da je ukupni kapital mikrokreditnih organizacija u BiH na kraju prošle godine iznosio 483,7 miliona KM ili 38,8 odsto ukupne pasive i veći je za 34,4 miliona KM ili 7,7 odsto u odnosu na kraj 2020. godine.
Takođe prema izvještaju koji se odnosi na kredite u bankarskom sektoru za prvi kvartal ove godine u odnosu na lani, primjetno je veće interesovanje za kredite kako građana, tako i preduzeća.
Kako je za "Nezavisne" rekao ekonomski analitičar Admir Čavalić, bh. građani uzimaju nenamjenske kredite kako bi održavali tekuću potrošnju.
"Usljed inflacije, rasta cijena finalnih proizvoda opada životni standard građana, to uvjetuje da uzimaju kredite kod banaka ili eventualno kod mikrokreditnih organizacija", rekao je Čavalić, dodajući da građani koji se odlučuju kredite podići u mikrokreditnim organizacijama najčešće pripadaju najugroženijim kategorijama stanovništva.
"To su građani koji nemaju pokriće da dignu bankarski kredit. Govorim o pojedincima koji rade u okviru sive ekonomije ili imaju niska primanja ili jednostavno nemaju kreditnu sposobnost", kazao je Čavalić, ističući da je izvjesno da će se ovakav trend nastaviti i dalje.
"Očekuje se da će se ovo nastaviti do kraja ove godine, moguće i u narednoj godini, prateći ove inflaktorne efekte", naveo je Čavalić, dodajući da se preduzetnici u bankama zadužuju najčešće zbog kidanjem lanaca snabdijevanja sa dobavljačima, jer pokušavaju nadoknaditi gubitke.
Saša Grabovac, izvršni direktor Udruženja ekonomista RS SWOT, kazao je da je evidentno da je došlo do bržeg zaduživanja, što ukazuje na pogoršanje standarda određenog broja stanovnika, te su građani prinuđeni da se zadužuju, najčešće da bi zadovoljili egzistencijalne potrebe.
"Neki to rade zbog svoje neopreznosti ili odlazaka na odmor ili kupovine boljeg automobila", rekao je Grabovac, dodajući da povećanje zaduživanja u mikrokreditnim organizacijama nije dobra stvar ukoliko se to radi kontinuirano.
"Dizanje kredita za rješavanje kriznih situacija se može donekle i opravdati, ali zaduživanje bilo kroz dizanje kredita u mikrokreditnim organizacijama ili kroz prekoračenje na računu predstavlja jedno od najnepovoljnijih načina zaduživanja i ne preporučuju se", kazao je Grabovac.
Direktor Javne zdravstvene ustanove bolnica „Sveti Apostol Luka” u Doboju Mladen Gajić, koji je optužen za nesvjestan rad u službi u vezi sa postupcima javne nabavke medicinske opreme, priznao je krivicu i pristao da bude osuđen na deset mjeseci zatvora.
Njegov advokat Siniša Mikić je potvrdio da je optuženi sa Republičkim tužilaštvom zaključio sporazum o priznanju krivice.
Advokat Mikić je istakao da je njegov klijent optužen da je u nehatu počinio pomenuto krivično djelo.
Optuženi Gajić je u pritvoru proveo tri mjeseca, tako da mu je ukoliko sud prihvati sporazum ostalo da izdrži još samo sedam mjeseci kazne.
Optužnica Gajića tereti da je kao direktor ove zdravstvene ustanove, u okolnostima proglašene vanredne situacije za teritoriju Republike Srpske, zbog epidemiološke situacije usljed korona virusa, proveo postupak javne nabavke zaštitnih odijela i maski za potrebe bolnice i JU „Dom za starija lica Doboj” Doboj pregovaračkim postupkom bez objave obavještenja o nabavci, ukupne vrijednosti 136.918 KM koji se nije mogao primjeniti u provođenju postupka zajedničke javne nabavke.
Optuženi je svjesnim kršenjem zakona i drugih propisa i propuštanjem dužnosti nadzora, koji se ogleda u tome da je umjesto ugovorene medicinske robe isporučena nemedicinska roba, oštetio budžet grada Doboja u iznosu od 82.320,00 KM
Prema navodima optužnice, Gajić je ugovor o nabavi zaštitnih odijela i maski zaključio sa pravnim licem „Travel for fun” d.o.o Banjaluka, koji nije ispunjavao kvalifikacione uslove za učešće u predmetnoj nabavci u pogledu sposobnosti za obavljanje profesionalne djelatnosti.
(fokus.ba)
Izmjenama zakona o liječenju neplodnosti biomedicinski potpomognutom oplodnjom omogućeno je pet pokušaja vantjelesne oplodnje iz sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja Federacije Bosne i Hercegovine.
Pravo na liječenje ovom metodom ima žena do navršene 42 godine koja je u braku ili vanbračnoj zajednici.
Od ukupnog broja novorođene djece u prošloj godini, 1,7 posto je rođeno zahvaljujući postupku biomedicinske oplodnje, ističu iz Federalnog ministarstva zdravstva.
Dodaju, osnovni cilj donošenja zakona je smanjenje nejednakosti u dostupnosti ove usluge po kantonima. Iako su svi zavodi zdravstvenog osiguranja kantona pri donošenju Zakona dali svoje pozitivno mišljenje, praksa je pokazala da postoje određena odstupanja u primjeni, piše BHRT.
“To je s jedne strane rezultat nejednakih finansijskih mogućnosti kantona, a s druge strane i ponekad i drugih razloga – nejednakih tumačenja određenih odredbi. Na ovaj način nastojimo uslugu na jednak način učiniti svim parovima u Federaciji BiH”, ističe Marina Bera, pomoćnik ministra zdravstva FBiH.
Pozivajući se na jednako tretiranje svih parova, pojedini delegati su prilikom diskusije skrenuli pažnju da starosna granica od 42 godine za žene, te činjenica da se ovim zakonom neće tretirati parovi koji već imaju djecu predstavlja diskriminaciju.
“Bojim se da ta komisija, ako uopšte postoji, ne može ni na koji način argumentirati ili argumentovano predočiti da nije moguće obaviti postupak medicinske oplodnje nakon 42 godine. Ja smatram da je to diskriminatorna odluka i da će se podzakonskim aktima unaprijediti taj segment”, navodi Zvonko Marić, delegat u Domu naroda Parlamenta FBiH (SBB).
“Trebalo bi voditi računa da i oni parovi koji su dobili jedno dijete biološkim putem, a kasnije su obolili, da i oni ostvare pravo na biomedicinski potpomognute oplodnje. Bilo kakva poboljšanja u ovom zakonu koriste građanima”, kaže Boris Krešić, delegat u Domu naroda Parlamenta.
Iz Ministarstva pojašnjavaju da je starosna dob stručna stvar, a da je moguće da se i starijim ženama dopusti potpomognuta oplodnja u posebnim uslovima, a da je stav Komisije bio da se ovim zakonom ne tretiraju parovi koji već imaju djecu.
Posebno su pogođeni zaposlenici s neto primanjima manjim od 2000 eura, objavila je internet stranica za zapošljavanje i popise poslova Indeed. Rezultati se temelje na anketi 1000 zaposlenika u Njemačkoj.
Njemačka je, kao i druge zemlje, pogođena rekordnom inflacijom. Eksplozija cijena energenata i hrane postala je golem teret za mnoge porodice.
Sve veći troškovi života otežavaju posao zaposlenicima u Njemačkoj. Prema istraživanju, svaki treći zaposlenik više ne može spojiti kraj s krajem mjesečnom plaćom, piše Fenix magazin.
Posebno su pogođeni zaposlenici s neto primanjima manjima od 2.000 eura, objavila je internet stranica za zapošljavanje i popise poslova Indeed. Rezultati se temelje na anketi 1000 zaposlenika u Njemačkoj.
Za 47 posto ispitanih opcija je prelazak na bolje plaćenu poziciju. Ako ne žele promijeniti posao, pregovaranje o plaćama ostaje: više od polovice ispitanika (55 posto) zbog visoke inflacije želi povećanje plaća. Pet posto je već poduzelo ovaj korak, tek nešto manje od trećine ispitanih ne želi pregovarati o većoj plaći uprkos visokoj stopi inflacije.
Gotovo polovica zaposlenih smatra prikladnim povećanje plaće od šest do deset posto dok svaki četvrti zaposlenik zahtijeva povećanje plate od jedanaest do 15 posto.
U razgovoru sa šefom 54 posto zaposlenih opravdalo bi potražnju za većim plaćama trenutačno visokim nivoom inflacije, dok bi se 43 posto osvrnulo na vlastiti učinak. Povećanje plaće zbog vlastitog iskustva tražilo bi 28 posto zaposlenika. Povećano opterećenje (24 posto) i nedostatak kvalificiranih radnika (22 posto) također bi poslužili kao argumenti zaposlenicima.
Istraživanje je pokazalo i da 70 posto poslodavaca do sada nije povećalo plaće. Plaće su povećane samo u jedanaest posto tvrtki, a posebna isplata bila je deset posto.
Vlada Federacije BiH je usvojila 9.613.000 KM vrijedan Program utroška sredstava planiranih Budžetom FBiH za 2022. godinu Federalnom ministarstvu obrazovanja i nauke, a sredstva su raspodijeljena na jedanaest transfera.
Najveći od njih, u iznosu od 5 miliona KM, namijenjen ja za sufinansiranje završetka izgradnje zgrade Srednjoškolskog centra u Travniku. Općina Travnik, kao korisnik ovih sredstava, dužna ih je utrošiti namjenski. Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke će sa ovom općinom potpisati poseban ugovor o realizaciji dodijeljenih sredstava, kojim će se regulirati način i rokovi utroška sredstava i izvještavanje.
Transfer za finansiranje obrazovanja iznosi 1 milion KM i namijenjen je, uz ostalo, za nabavku besplatnih udžbenika učenicima u stanju socijalne potrebe (400.000 KM), zatim za podršku bibliotekama osnovnih škola radi jačanja jezičkokomunikacijskih kompetencija (90.000 KM) i programima razvijanja funkcionalnih znanja i vještina djece predškolskog uzrasta i učenika javnih osnovnih i javnih srednjih škola (230.000 KM), kao i podrške školovanju djece romske nacionalnosti i najboljim učenicima osnovnih i srednjih škola u Federaciji BiH (po 40.000 KM).
Također, u okviru ovog transfera planirana je podrška OŠ 1. mart u Jelahu za održavanje instruktivne nastave, programima obuke stručnog osposobljavanja i usavršavanja odraslih osoba s fokusom na žene radi lakše interacije na tržište rada, kao i za uvezivanje radnog staža prosvjetnim radnicima koji su radili u eksteritorijalnim školama za vrijeme i poslije rata u BiH, te za utvrđivanje pravaca djelovanja u oblasti poboljšanja odgoja i obrazovanja u FBiH.
Institucije nauke i kulture od značaja za BiH
Transfer za razvoj institucija nauke i podsticaj naučno-istraživačkog rada od značaja za FBiH iznosi 913.000 KM, a transfer za finansiranje studentskog standarda 900.000 KM.
Za institucije nauke i kulture od značaja za Federaciju BiH, kroz tri zasebna transfera, za podršku programima i projektima akademijema nauku i umjetnost, kojima se osigurava kontinuitet rada i održavanje djelatnosti na dostignutom nivo, planirano je ukupno 300.000 KM.
Za podršku programima i projektima kojima se osigurava kontinuitet rada i održavanje djelatnosti na dostignutom nivou za institucije nauke i kulture od značaja za BiH planiran je iznos od 800.000 KM. Korisnici ovih sredstava su Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH, Zemaljski muzej BiH, JU Kinoteka BiH, Biblioteka za slijepa i slabovidna lica u BiH, te Akademija nauka i umjetnosti BiH.
Transfer za oblast nauke od značaja za FBiH vrijedan je 350.000 KM, a namijenjen je za naučnoistraživačke, istraživačko-razvojne i visokoškolske ustanove, naučna i naučnostručna društva, udruženja građana, fondacije, studentske organizacije i asocijacije, naučne radnike, istraživače i autore, komercijalne izdavače, te printane i elektronske medije.
Za provedbu Bolonjskog procesa odobren je transfer od 200.000 KM, i to za podršku javnim visokoškolskim ustanovama za projekte povezivanja s potrebama tržišta rada za studijske programe prvog i drugog ciklusa studija, te za projekte osiguranja kvaliteta studijskih programa na ovim ciklusima studija. Korisnici ovog transfera su Univerzitet u Sarajevu, Sveučilište u Mostaru, Univerzitet u Tuzli, Univerzitet u Zenici, Univerzitet u Bihaću i Univerzitet Džemal Bijedić u Mostaru.
Putem 150.000 KM vrijednog transfera bit će sufinansirana Fondacija za mobilnost studenata i nastavnika FBiH.
Krediti za unaprijeđenje privrede
Vlada FBiH je usvojila Program utroška sredstava Trajnog revolving fonda kod Union banke d.d. Sarajevo, Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije za dugoročno finansiranje projekata putem dodjele kredita za 2022. godinu, u iznosu od oko 9.660.000 KM.
Osnovni cilj Programa je, kako je obrazloženo, unapređenje i razvoj privrede FBiH, stvaranje povoljnijeg poslovnog okruženja, kroz realizaciju usvojenih strateških i primarnih dokumenata. Jedan od ciljeva je poticanje privrednika na ulaganje u materijalnu imovinu u svrhu modernizacije i proširenja postojećih proizvodnih kapaciteta, kao i osnivanje novih proizvodnih pogona i poslovnih jedinica, uz uslov zadržavanja ili povećanja broja zaposlenih.
Očekivani efekti su rast broja novozaposlenih, produktivnosti radne snage i indeksa industrijske proizvodnje, povećanje proizvodnih kapaciteta, uvođenje novih naprednijih i unapređenje postojećih tehnologija i tehnoloških postupaka, razvoj novih proizvoda, proizvodnih procesa ili usluga s većom dodanom vrijednosti, te povećanje konkurentnosti i porast prometa.
Sredstva će biti dodjeljivana kompanijama iz metalne, elektro i automobilske industrije, zatim industrije građevinskog materijala i nemetala, drvne, papirne i grafičke industrije, proizvodnje tekstila, odjeće, kože i obuće, kao i hemijske i farmaceutske, te industrije gume i plastike.
Korisnici sredstava mogu biti privredna društva iz ovih sektora sa sjedištem u FBiH, a moraju biti registrovana najmanje godinu dana prije podnošenja zahtjeva za dodjelu sredstava po Programu.
Sredstva su kreditnog karaktera, sa odgodom plaćanja do 12 mjeseci, te godišnjom kamatnom stopom u visini od 0,5 posto. Dodijeljena sredstva korisnici vraćaju u minimalno 24, a maksimalno u 60 jednakih mjesečnih anuiteta. Najniži iznos kreditnih sredstava koji se dodjeljuje privrednim društvima iznositi 100.000 KM KM, a najviši 900.000 KM.
Program traje do utroška sredstava, odnosno do dana usvajanja Budžeta FBiH za 2023. godinu, a najkasnike do kraja fiskalne godine. Sredstva se dodjeljuju na osnovu raspisanog Javnog poziva u kojem će se definisati uslovi za prijavu, kriteriji za dodjelu sredstava, način razmatranja prijava, kao i spisak potrebne dokumentacije koja se mora priložiti uz zahtjev za dodjelu sredstava.
(avaz.ba)
Dojave o postavljenim eksplozivnim napravama u školama i javnim ustanovama u Kantonu Sarajevu koje su upućene telefonom stigle su iz BiH, dok su dojave poslate mejlom upućene izvan BiH, izjavio je portparol kantonalnog Ministarstva unutrašnjih poslova Mirza Hadžiabdić.
"Moguće je da se ovo krivnično djelo kvalifikuje kao terorizam. Policija Kantona Sarajevo intenzivno na ovome slučaju sarađuje sa drugim agencijama", izjavio je Hadžiabdić za televiziju N1.
On je dodao da je sarajevska policija ostvarila određene kontakte sa svim partnerskim agencijama, uključujući i agencije van BiH.
"Ove prijetnje u BiH možemo dovesti u vezu sa sličnim prijetnjama u Srbiji, ali za sada ne možemo potvrditi", istakao je Hadžiabdić.
Prema njegovim riječima, dosadašnjim kontradiverzionim pregledima policija je utvrdila da su lažne dojave o bombama koje su stigle putem elektronske pošte na adrese više od 100 sarajevskih škola, kao i one telefonske upućene Opštinskom sudu Sarajevo i opštini Centar.
Hadžiabdić je naveo da su aktivnosti policije još u toku kako bi u potpunosti izvršili kontradiverzione preglede na svim lokacijama za koje su stigle dojave o postavljenim bombama.
Inspektori Uprave za indirektno oporezivanje BiH započeli su kontrolu poslovanja pravnih i fizičkih lica koja veliki dio prometa obavljaju putem brze pošte jer su došli do informacija da veliki broj firmi ne prijavljuje sav prihod i da ima i onih koji nisu u sistemu PDV-a, a njihov prihod daleko premašuje 50.000 KM.
Kontrole će se, kako kažu u UIO, sprovoditi na cijelom području Bosne i Hercegovine sve do kraja avgusta.
Kako su istakli, veliki broj obveznika u Bosni i Hercegovini značajan dio svog prometa ostvaruje tako da se roba oglašava i prodaje putem interneta, a za dostavu paketa se koriste usluge brzih pošta.
"Zatražili smo od Agencije za poštanski saobraćaj podatke o svim operaterima koji se bave dostavljanjem paketa, a onda od tih operatera smo dobili podatke o prometu pravnih i fizičkih lica", rekao je Ratko Kovačević, načelnik Odjeljenja za komunikacije UIO.
U UIO kažu da su na osnovu ovih inforamcija izvršili analizu i identifikovali lica koja u ovom trenutku nisu obveznici PDV-a, a ostvarili su promet, naplatu za isporučene pošiljke kod svih pošta u BiH, na godišnjem nivou iznad 50.000 KM. Takođe, analiza je pokazala da i oni koji su već registrovani u Upravi za indirektno oporezivanje BiH da su ostvarili znatno veći promet u odnosu na onaj koji su iskazali u svojim PDV prijavama.
"Ranije, prije desetak dana pozvali smo javno sve koji se time bave da se registruju u sistemu PDV-a ili da isprave svoje PDV prijave jer nam cilj nije bio kažnjavanje i pisanje prekršajnih naloga", rekao je Kovačević.
(N.N.)
Olujno nevrijeme koje je zahvatilo sjevernu Hrvatsku nanijelo je veliku štetu na objektima, automobilima, plastenicima, poljoprivrednim kulturama, čije procjene su danas počele.
Nevrijeme praćeno vjetrom, kišom i gradom zahvatilo je juče poslije podne čak pet županija, saopštila je Civilna zaštita.
Oluja je zahvatilo Varaždinsku, Krapinsko-zagorsku, Međumursku, Sisačko-moslavačku i Bjelovarsko-bilogorsku županiju.
Padao je grad od veličine lješnjaka do veličine jajeta. Zabilježena je znatna šteta na objektima i vozilima, posebno na plastenicima i poljoprivrednim kulturama.
U toku su procjene procjene štete na kućama kako bi se što prije sanirali krovovi, prozori, dok će na usjevima, voćnjacima, vozilima i ostalim materijalno-tehničkim sredstvima biti procjenjivana narednih dana.
Varaždinski župan Anđelko Stričak rekao je da ono što je vidio u staklenicima izgleda strašno i da je sreća što nije bilo povrijeđenih.
On je najavio procjenu štete, pa proglašenje elementarne nepogode, prenose hrvatski mediji.
Izgradnja još jednog dijela korirodra 5C kroz BiH je korak bliže, nakon što je ove sedmice raspisan javi poziv za izbor konsultanta za nadzor nad izgradnjom dionice Ozmice – Poprikuše.
Ova dionica praktično predstvlja zaobilaznicu oko Žepča, i naslanja se na dio autoputa koji već polako ali sigurno stiže iz smjera Zenice, izvještava BiznisInfo.
Autocesta na dionici od Ozimice do Poprikuša uglavnom prolazi kroz brdovit teren. Ukupna dužina trase je 12,8 kilometara.
Vrijednost ugovora po tenderu za nadzor radova je 4,7 miliona eura. Ovaj ugovor će finansirati Evropska investicijska banka.
Inače, na ovu dionicu se nastavlja dionica Medakovo – Poprikuše čija se izgradnja također sprema, a kojom će Koridor 5C konačno proći kroz jednu od najrazvijenijih bh. opština – Tešanj.
Podsjetimo da je dio sjeverno od Zenice, a južno od Žepča, već u izgradnji.
