U Bosni i Hercegovini danas će biti oblačno vrijeme s kišom, a najviša dnevna temperatura zraka kretaće se uglavnom između osam i 13, na jugu zemlje do 16 stepeni Celzijusovih..

Zbog padavina na području Mostara i Livna izdato je žuto upozorenje, s očekivanom količinom padavina od 20 do 40 litara po metru kvadratnom, lokalno do 50.

U četvrtak se prognozira pretežno oblačno vrijeme. Povremeno slaba kiša je moguća ponegdje u Hercegovini, zapadnim i sjeverozapadnim područjima Bosne. Jutarnja temperatura od četiri do 10, na jugu do 12, a dnevna od 10 do 16, na jugu i sjeveru zemlje do 18 stepeni.

U petak jutro uglavnom pretežno oblačno, uz postepeno razvedravanje tokom dana. Jutarnja temperatura od četiri do 10, na jugu do 13, a dnevna od 10 do 16, na jugu do 18 stepeni Celzijusovih.

Prema prognozama Federalnog hidrometeorološkog zavoda (FHMZ) u subotu ujutro umjereno do pretežno oblačno, uz postepeno razvedravanje tokom dana. Jutarnja temperatura od dva do osam, na jugu od šest do 11, a dnevna od debet do 14, na jugu do 17 stepeni Celzijusovih.

Ministarstvo za boračka pitanja Zeničko-dobojskog kantona potpisalo je ugovore za poticaj samozapošljavanju sa 100 pripadnika branilačke populacije u okviru programa “Biznis plus”, koji predstavlja nastavak programa zapošljavanja branilačke populacije iz prethodne godine.

“Svi koji su bili uspješni, koji su otvorili svoj biznis i nastavili ga ove godine ili zaposlili člana porodice, dobili su poticaj u iznosu od 1.000 do 5.000 KM. Prema Zakono o dopunskim pravima boraca FBiH, živi članovi branilačke populacije nemaju prednost pri zapošljavanju tako da se na ovaj način željelo pomoći njihovom zapošljavanju”, rekao je ministar za boračka pitanja Fahrudin Čolaković.

Na javni poziv za ostvarivanje poticaja stiglo je 150 prijava, a odabrano je 100 boraca-poduzetnika koji su bili uspješniji od ostalih za koje je Vlada ZDK izdvojila oko 135.000 KM.

“Nismo potrošili sva planirana sredstva za samozapošljavanje pa smo prije nekoliko dana raspisali novi javni poziv za zapošljavanje i samozapošljavnje boračke populacije. Koristim priliku da pozovem sve pripadnike boračke populacije koji žele da pokrenu biznis ili traže posao da se prijave na konkurs”, kazao je Čolaković.

U toku je i javni poziv za dodjelu sredstava za zapošljavanje djece šehida i poginulih boraca, za što su Vlada ZDK i Federalni zavod za zapošljavanje namijenili ukupno 200.000 KM.

Premijer Mirza Ganić je istakao kako je program “Biznis plus” dio ukupnih nastojanja Vlade Zeničko-dobojskog kantona da pomogne branilačkoj populaciji te da podstakne ekonomski rast i zapošljavanje.

“Nedavno smo potpisali 100 ugovora za osnivanje obrta sa pripadnicima branilačke populacije, a program “Biznis plus” pokazuje da pratimo i podržavamo uspješne. Također, potpisali smo ugovore za jačanje konkurentnosti u vrijednosti 1,3 miliona KM, koji će podstaći investicije od oko 5 miliona KM, izdvojili smo značajna sredstva za poslovne zone i kada tome dodamo infrastrukturne radove, kroz puteve, škole, vodne projekte, to postaje motor koji vodi stvaranju povoljnijeg ambijenta u našem kantonu”, istakao je Ganić, navodeći i da će se realizacijom programa zapošljavanja djece šehida i poginulih boraca smanjiti nezaposlenost kod te populacije.

Podsjetio je da su ove godine stipendije po prvi put dobili svi studenti koji su podnijeli formalno-ispravne prijave te da je i to potvrda nastojanja Vlade da pomogne mladima da se školuju i budu spremniji i konkurentniji na tržištu rada.

“S ponosom mogu istaći da godinu privodimo kraju sa realizovanim postavljenim ciljevima, tako da kao Vlada možemo biti zadovoljni jer stvaramo povoljan privredni ambijent i ulažemo u mlade, razvoj biznisa, obrte i jačamo konkurentnost u ZDK”, kazao je Ganić.

Pres služba ZDK

Federalna vlada prihvatila je informaciju Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva  o stanju u prehrambenoj industriji u Federaciji BiH u 2018. godini s pregledom uvoza i izvoza prehrambenih proizvoda u i iz FBiH.

U informaciji je navedeno da prehrambena industrija u FBiH ima potencijal koji nije dovoljno iskorišten. Bez obzira što je svake godine sve veći asortiman izvoznih prehrambenih proizvoda, kao i tržišta na koja se plasiraju ti proizvodi, uvoz skoro svih prehrambenih proizvoda je mnogostruko veći od izvoza. Jedine grane prehrambene industrije gdje je izvoz veći od uvoza su industrija mlijeka (mlijeko i pavlaka) i  mlinska industrija (pšenično brašno).

Iskorištenost kapaciteta je u blagom padu u 2018. godini u odnosu na prethodnu. Proizvodnja prehrambenih proizvoda je neznatno manja, dok je proizvodnja pića neznatno povećana. Veliki pad je evidentan u proizvodnji duhanskih proizvoda i to čak više od 30 posto, a samih cigareta za čak 45 posto.

Ukupna proizvodnja mesa i mesnih preradevina u 2018. ostala je skoro na istom nivou kao i u 2017. godini. Proizvodnja mlijeka i proizvoda od mlijeka je za oko jedan posto veća u odnosu na 2017. godinu. Proizvodnja brašna i proizvoda na bazi brašna je smanjena za šest posto u odnosu na 2017. godinu, dok je proizvodnja čokolade i ostalih konditorskih proizvoda povećana za tri posto.

Proizvodnja proizvoda od voća i povrća u 2018. godini je tri i po puta veća u odnosu na 2017. godinu.

Ukupna proizvodnja alkoholnih pića, vina i piva je smanjena za 30 posto, a prirodne mineralne i prirodne izvorske vode, gazirane i negazirane vode i osvježavajućih bezalkoholnih pića je povećana za oko tri posto u odnosu na 2017. godinu.

Izvezeno je poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u vrijednosti od 396.644.646 KM, što je za 32.064.447 KM ili 7,5  posto manje nego u 2017. godini, dok je uvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda bio 1.944.777.401 KM, što je za 69.646.590 KM, odnosno 3,7  posto više nego u prethodnoj godini.

Pokrivenost uvoza izvozom u 2018. godini je iznosila 59,83 posto, dok je za poljoprivredno-prehrambene proizvode iznosila samo 20,4 posto, što je za 2,5  posto manje nego u prethodnoj godini, navedeno je u ovoj informaciji.

Značajan broj onih koji odlaze iz BiH trbuhom za kruhom, nastojao je prevariti banke ili žirante, podižući kredite koje nikad nisu namjeravali vratiti, potvrdio je Jovica Cvjetković, predsjednik Udruženja žiranata BiH.

Kako je rekao, zastrašujuće je mnogo takvih slučajeva zabilježeno u posljednjih 10 godina, od kada postoji Udruženje.

”Nije toliki problem ako bh. građanin ode u Ameriku ili Kanadu. Te zemlje ne dozvoljavaju ulazak ukoliko nisu izmirene sve obaveze. Pod tim mislim i na kredite i na dug prema državi”, rekao je za Dnevni avaz, Jovica Cvjetković.

Najviše građana BiH otišlo je, ipak, u Njemačku, Austriju i Švicarsku. Samo u Njemačkoj 2017. i 2018. godine skoro 50.000 građana prijavilo je boravak.

”Te zemlje ne traže nikakve potvrde o tome imaju li dugove ili ne, njih to ne zanima. Po službenoj dužnosti, on ne može dobiti pasoš, jer postoji Zakon o putnim ispravama, koji kaže da, ako osoba ima dugovanja, neće dobiti putnu ispravu. Na to mislim ako je ta osoba dobila dopis suda, neće dobiti isprave”, pojasnio je Cvjetković.

Dodaje da ko god otplaćuje tuđi dug, ukoliko ima sudsku presudu ili rješenje, može se obratiti Udruženju.

”Osobama koje su digle kredit i namjeravaju ići vani, put se može sudski uskratiti. Alarmantno je da u svakoj općini postoji barem deset takvih žiranata”, rekao je Cvjetković.

Građani prije odlaska, vjerovatno, dižu u bankama kredit, koji im služi kao kapital za život u inostranstvu, navodi Avaz.

Američki federalni sud osudio je Ramiza Zijada Hodžića (45), zvanog Siki, iz Sent Luis Kauntija, u Misuriju, na 96 mjeseci zatvora zbog urote za pružanje materijalne podrške teroristima.

Prema sudskim dokumentima, Hodžić, koji vodi porijeklo iz BiH, je u razdoblju kovao zavjeru s drugima s ciljem pružanja podrške Abdulahu Rami Pazari i drugima, prenose američki mediji.

Hodžić je Pazari namjeravao pružiti podršku i resurse, znajući da će on i drugi učesnici koristiti tu podršku i resurse u svrhu borbe protiv sirijskih vladinih snaga i drugih.

Hodžić je finansijski podržavao Pazaru i druge, koji su taj novac koristili za kupovinu zaliha poput američkih vojnih uniformi, čizmi, oružja, taktičke opreme, odjeće, pribora za oružje, municije i drugih stvari korisnih borcima u Siriji.

Suoptužena Sedina Unkić Hodžić čeka na izricanje kazne, Nihad Rosić čeka suđenje, Jasminka Ramić, Mediha Medi Salkičević i Armin Harčević osuđeni su na 36, 78, odnosno 60 mjeseci zatvora. 

Abdulah Ramo Pazara je poginuo boreći se u Siriji.

(Nezavisne)

Općina Zavidovići je vlasnik 14 stanova koji su trebali biti dodijeljeni socijalno ugroženim porodicama, ali su javnim pozivom stavljeni na raspolaganje potencijalnim kupcima.   

Velika bura se ovih dana digla u Zavidovićima nakon što je Općina raspisala javni poziv za prodaju stanova u zgradi, koja je napravljena prije dvije godine, a čija je prvobitna namjena bila zbrinjavanje socijalno ugroženih građana. U pitanju je bio program „Socijalno neprofitno stanovanje u Zavidovićima“, vrijedan oko 400.000 maraka.  

Ova stambeno-poslovna zgrada u ul. Radnička izgrađena je sa suinvestitorom koji u prizemlju ima privatnu polikliniku. Ugovorom je bilo dogovoreno da suinvestitor gradi podrumske prostorije i poslovni dio zgrade, nakon čega je Općina nastavila izgradnju tri sprata.

Međutim, na prijedlog općinskog načelnika Hašima Mujanovića, na 32. sjednici Općinskog vijeća, donesena je odluka o promjeni namjene ove stambeno-poslovne zgrade, da bi u julu ove godine, također na prijedlog načelnika, isto OV donijelo i odluku o prodaji navedene nekretnine. Sredstva bi, prema obrazloženju, trebala biti namijenjena za izgradnju druge zgrade za socijalno ugrožene.

Ako se izuzme činjenica da je u pitanju atraktivna lokacija te da je u prizemlju moderna medicinska ustanova, prvi dojam je nepoznanica zašto se prodaju ovi stanovi da bi se gradila nova zgrada za socijalno ugrožene.

Međutim, kako će se, prema javnom pozivu, prodaja svih stanova vršiti u cjelini, putem javnog nadmetanja, nema mjesta nepoznanici. Početna prodajna cijena stambenog prostora odnosno svih 14 stanova je 557.931 KM plus PDV.

Uskoro će se potvrditi ili demantirati špekulacije da bi kupac kompletnog stambenog dijela zgrade mogao biti vlasnik poslovnog prostora, a da bi eventualno proširio djelatnost.

(avaz.ba)

Načelnik Općine Hadžići Hamdo Ejubović proglasio je 15. novembar Danom žalosti na području općine Hadžići zbog kolektivne dženaze 12 identifikovanih žrtava iz masovne grobnice Lokvice-Igman, ekshumiranih početkom juna ove godine.

– Dženaza će se klanjati u petak u 13.30 sati na lokalnom mezarju Donji Hadžići. Ti civili strijeljani su u ljeto 1992. godine od vojske RS-a na Igmanu prilikom pokušaja da pobjegnu na slobodnu teritoriju. O svireposti i brutalnosti njihove likvidacije govore ruke vezane u žicu i noge povezane kaiševima – navode iz Općine Hadžići.

Dženaza će bit klanjana Almiru (Mustafa) Nuhanoviću, Šefiku (Avdo) Nuhanoviću, Hasanu (Alija) Nuhanoviću, Selveru (Mušan) Piknjaču, Fahriji (Ahmed) Hrnjiću, Ahmedu (Hamid) Lokvančiću, Salki (Adema) Beganoviću, Zahiru (Džemail) Karavdiću, Hamdi (Hamid) Hasanoviću, Mirsadu (Derviš) Veljkoviću, Emiru (Redžo) Bašiću i Sejfi (Nazif) Kadriću.

Još se traga za 74 Bošnjaka iz Hadžića koji se vode pod terminom ‘nestali’, starosti od 19 do 70 godina.

– Dženazu će predvoditi zamjenik reisu-l-uleme Husein ef. Smajić, a prisustvo su najavili član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović, predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić, predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta FBiH Mirsad Zaimović te mnogi drugi zvaničnici javnog i političkog života BiH – navodi se.

U saopćenju se ističe da će sutra biti spuštene zastave na pola koplja na zgradi Općine Hadžići, javnim preduzećima i ustanovama čiji je osnivač Općina.

– Na Dan žalosti na javnim mjestima zabranjeno je održavanje programa javnog, kulturnog i zabavnog karaktera i neće se emitirati muzika u ugostiteljskim objektima – saopćio je Press Općine Hadžići.

(fokus.ba)

Žuto upozorenje zbog nepovoljnih vremenskih prilika izdato je za nekoliko regija u Hrvatskoj, javlja Anadolu Agency (AA).

U saopćenju Državnog hidrometeorološkog zavoda Hrvatske (DHMZ) navodi se kako je upozorenje izdato zbog jačih udara vjetra. Alarm je izdat za područja na riječke i splitske regije, te Kvarnera i Kvarnerića, Velebitskog kanala, sjeverne, srednje i južne Dalmacije.

Udari vjetra u Dalmaciji mogli bi doseći i brzinu od 75 kilometara na sat.

Međutim, za sutra je izdato crveno upozorenje zbog jakih udara vjetra i to za područja Kvarnera i Kvarnerića, sjeverne, srednje i južne Dalmacije.

(AA)

“Posjedovanje i korištenje zimske opreme obavezno je na teritoriji Bosne i Hercegovine od 15. novembra 2019. godine do 15. aprila naredne godine, bez obzira na vremenske uslove”, kazala je stručna saradnica za sigurnost saobraćaja u BIHAMK-u Silma Muminović.

Istakla je da se pod zimskom opremom podrazumijevaju pneumatici sa zimskim profilom na svim točkovima, dubine gazećeg sloja minimalno 4 milimetra ili pneumatici sa ljetnim profilom, dubine gazećeg sloja minimalno 4 milimetra, ali i odgovarajući lanci koji se postavljaju na pogone točkove u slučaju zimskih uslova.

Dodatno za teretna vozila i autobuse, dodala je, u zimsku opremu ubraja se lopata i vreća pijeska.

“Na vozilima se ne smiju postavljati gume sa ekserima”, kazala je.

Muminović je pojasnila da u zimskom periodu, niske temperature i česte i obilne padavine izuzetno nepovoljno utiču na motorna vozila, posebno kad su intenzivnije u upotrebi.

“Zbog snijega ili poledice sistemi teže prenose snagu na podlogu, so nakupljena na cestama šteti podvozju i karoseriji, a niske temperature onemogućavaju normalan rad motora, crpe energiju iz akumulatora, a štete i svim ostalim komponentama vozila”, kazala je.

Stoga je, dodala je, neophodno adekvatno pripremiti i sebe i vozilo za nadolazeću zimu.

“Kontakt između ceste i vozila ostvaruje se preko guma, odnosno na jednom relativno malom dijelu dodirne površine između gume i ceste. Upravo ta kontaktna površina od presudne je važnosti za sigurnost upravljanja vozilom”, kazala je te dodala da su odgovarajuće gume prva stavka kojoj treba posvetiti pažnju.

Gume, naglasila je, trebaju imati najmanje 4 milimetra profila, a pritisak u gumama treba biti veći za 0,15 bara.

Također, promjena i kontrola rashladne tekućine jedna je od bitnijih stvari koje treba uraditi prije zime te je promjena rashladne tekućine najjeftiniji i najsigurniji način za očuvanje dugotrajnosti vozila.

“Tekućinu za pranje vjetrobrana treba obogatiti tekućinom protiv zamrzavanja da ne bi došlo do oštećenja rezervoara ili električne pumpe”, upozorila je.

Govoreći o motornom ulju, Muminović je kazala da se treba mijenjati svakih 10.000 do 20.000 kilometara.

“Zima je razdoblje kada je motorima potrebno manje viskozno ulje. Niske temperature dodatno će zgusnuti viskozno ulje, zbog čega ono neće jednako dobro kružiti kroz rashladni sistem te će motor, barem u početku, dok ne dosegne radnu temperaturu, dobiti znatno manje potrebnog podmazivanja”, kazala je.

Ističe da su ispravne kočnice jedan od osnovnih preduslova za sigurnu vožnju, posebno u zimskim uslovima, kada i najmanja disproporcionalnost u kočenju po pojedinom točku može dovesti do gubitka kontrole nad vozilom.

“Zato provjerite i kočnice i po potrebi ih servisirajte”, poručila je Muminović.

Naglasila je da na ledu zaustavni put može biti i do deset puta duži nego na suhoj cesti.

“Smanjite brzinu vožnje, odstojanje između vozila neka bude dovoljno dugo da vam ostavi prostora za usporavanje i zaustavljanje u nepredviđenim uslovima vožnje”, kazala je Muminović te upozorila da policija može kazniti vozača sa 40 KM zbog neposjedovanje zimske opreme za privatna vozila, a za službena od 100 do 500 KM.

(N1)

Hrvatski dio Jadrana pogodila je u utorak jedna od najjačih oluja ove godine, a jugo koji je duvao u Splitu najjači je u ovom vijeku, od jutros je vetar u slabljenju, ali se očekuju oilne padavine, prenijeli su hrvatski mediji.

Portal Index piše da je posebno u Dalmaciji jak jugo nosio sve pred sobom, čupao stabla i bacao ih po automobilima i putevima.

Mnogi putevi su blokirani, a materijalna šteta je velika.

Predio Istre jugo sa veoma jakim, orkanskim udarima pogodio je sinoć.

Od jutros jugo je u slabljenju i mijenja pravac u jugozapadni i zapadni vjetar.

Prema pisanju Indexa, udari vetra koji su juče na dubrovačkom području prelazili 140 km/h, a u Splitu je na zvaničnoj DHMZ stanici na Marjanu zabilježen orkanski udar od 134,28 km/h.

Treća je to, kažu, najveća brzina juga u Splitu zvanično zabilježena u posljednjih 60 godina.

Jači udar juga zabeležen je 24. novembra 1987. godine, kada je duvao 138,60 km/h i 1. februara 1986., kada je izmjereno 149,04 km/h.

More je poplavilo kompletne niže dijelove obale, a u nekim dijelovima Kaštela more je dopiralo do kućnih pragova. Koliko je situacija bila alarmantna, pokazuje i to što su iz Grada Kaštela dijelili građanima džakove s pjeskom.

(nezavisne.com)