U mjestu Lovnica kod Zavidovića u srijedu navečer oko 21 sat došlo je do požara na kući u vlasništvu M. H. iz Zavidovića, a prema prvim informacijama radi se o podmetnutom požaru. Prema informacijama iz Ministarstva unutrašnjih poslova Zeničko-dobojskog kantona na kući je pričinjena veća materijalna šteta, a na svu sreću povrijeđenih nije bilo.

Požar su lokalizovali pripadnici Vatrogasne jedinice Zavidovići oko 22 sat, a uviđaj je obavljen danas uz upoznavanje Kantonalnog tužioca. Kako Klix.ba saznaje, kuća je u vlasništvu inspektora za narkotike MUP-a ZDK, a prvi rezultati uviđaja govore da se radi o namjernoj paljevini, odnosno, da je požar podmenut. Aktivnosti na otkrivanju počinioca ovog požara bit će naredni koraci službenika MUP-a ZDK.

(klix.ba)

Javnost u BiH je svjedok svakodnevnih apela, putem medija ili društvenih mreža, za pomoć za liječenje oboljelih u inostranstvu, a posebno djeci.
Tim povodom razgovarali smo s v.d.direktoricom Zavoda zdravstvenog osiguranja FBiH Vlatkom Martinović, specijalisticom dječije hirurgije. Martinović nam je potvrdila da je dezinformacija u javnosti da se oboljeli u inostranstvu liječe isključivo donacijama kao što je dezinformacija i da se za to ne uplaćuju značajna novčana sredstva Zavoda.

“Radi pravilnog informiranja javnosti, i sprječavanja eventualnih zloupotreba, želim da informiram građane a prvenstveno pacijente o njihovim pravima na liječenje u inostranstvu o trošku Zavoda. Nažalost, sve češće svjedočimo apelima i prikupljanju novca za liječenje najtežih oboljenja, a malo ko zna da sve te troškove Zavod plati“, ističe dr. Martinović, te dodaje:

“Imali smo primjera velikih akcija za prikupljanje sredstava za liječenje pacijenata, a na kraju smo mi platili cjelokupne iznose liječenja. Da Zavod plaća troškove liječenja za pojedina oboljenja svjesno se šuti i govori se samo o prikupljanju sredstava”.

Ona pojašnjava da Zavod snosi cjelokupne troškove liječenja u inostranstvu, kao i troškove putovanja, smještaja i dnevnica za pacijenta, pratioca i eventualnog donora sukladno Pravilniku o upućivanju pacijenata na liječenje u inozemstvo.

Tako je u 2018 godini Zavod donio rješenja za 657 prijedloga kliničkih zdravstvenih ustanova, za liječenje u inostranstvu, gdje će troškovi izositi oko 22 miliona KM.

Prema Pravilniku o upućivanju osiguranih lica na liječenje u inostranstvo na teret sredstava federalnog fonda solidarnosti liječe se urođene srčane mane kod djece, oboljenja iz oblasti dječije onkologije koja se mogu liječiti transplantacijom koštane srži, neurohirurška oboljenja djece i odraslih koja se liječe gamma nožem, embolizacija stentiranje i koilovanje krvnih sudova, tumori oka kod djece i odraslih , ekstezivne opekotine preko 60 posto površine, transplantacija jetre, bubrega, pankreasa, srca, rožnice kod djece i odraslih ,transplantacija koštane srži odraslih, elektrofiziološka ispitivanja kompleksnih aritmija sa eventualnom radiofrekfentnom ablacijom, rijetke patologije kod djece, osteosarkom koji se može liječiti operativnim putem…

Posebnu pažnju, kaže Martinović, treba posvetiti transplantacionim programima, za koje ovaj Zavod takođe omogućava liječenje u inostranstvu, i snosi troškove cjelokupnog liječenja inostranstvu i pratećih putnih troškova, a za koja se svakodnevno objavljuju apeli za pomoć.

“U zdravstvenim ustanovama u inostranstvu u koje upućujemo pacijente obavljaju se sve vrste transplantacija koštane srži, bubrega, jetre i slično, izuzev kadaveričnih transplantacija organa, obzirom na propise drugih država kojima nije omogućeno doniranje organa stranim pacijentima, dok se presađivanje organa od srodnih i nesrodnih donora sa uspjehom obavlja. Dakle, za ove procedure nisu potrebna dodatna sredstva za plaćanje troškova liječenja u inostranstvu, izuzev pomoći porodici oboljelog koja u takvoj situaciji ima dodatnih troškova. Smatram da solidarnost dobrih ljudi treba usmjeriti i ista je itekako potrebna onim pacijentima oboljelim od oboljenja koja nisu predmetom Pravilnika”, kaže naša sagovornica.

Martinović apeluje da se fokus stavi na buđenje svijesti ljudi o potrebi doniranja organa te da je sama inicirala da u Zavodu zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBIH donorske kartice potpišu skoro svi uposlenici.

“Samo na dijalizi godišnje umre oko 400 pacijanta. U našoj državi imamo toliko sposobnih i pametnih ljudi, spremnih da rade transplantacijski program, podržimo ih svojom odlukom o doniranju organa i direktno spasimo građane od smrti”, poručila je Martinović.

Federalno ministarstvo rada i socijalne politike obavještava javnost da je Zakonom o praznicima propisano da je Prvi maj/svibanj praznik rada i da se obilježava dva dana (1. i 2. maj/svibanj).

S tim u vezi, iz Ministarstva su obavijestili javnost da su neradni dani u Federaciji Bosne i Hercegovine srijeda 1. maj/svibanj i četvrtak 2. maj/svibanj 2019. godine.

“U dane praznika poslodavci, ustanove, organi i druge pravne osobe ne rade”, kaže se u obavještenju Federalnog ministarstva rada i socijalne politike.

Upravi policije Ministarstva unutrašnjih poslova Zeničko-dobojskog kantona je u proteklom periodu upućeno više dopisa i upita građana i pravnih subjekata, kojim je ukazano na poteškoće odvijanja saobraćaja na magistralnom putu M-17, zbog aktuelnih radova na rekonstrukciji tunela Vranduk II i mostova prije i poslije tunela, a koje se, kako je naglašeno, ogledaju prvenstveno u dugim zastojima i čekanjima u kolonama vozila.

Ovom prilikom želimo da naglasimo da se saobraćaj na magistralnom putu M-17, dionica Zenica –Nemila, odvija u skladu sa usvojenom izmjenom režima odvijanja saobraćaja, te da je Uprava policije Ministarstva unutrašnjih poslova Zeničko-dobojskog kantona uložila maksimalne napore kako bi, uvažavajući postojeću izmjenu, unaprijedila postojeće stanje i svim vozačima, koliko je to moguće, olakšala prolazak navedenom dionicom. I pored navedenog, svjesni smo saobraćajnih gužvi, zastoja, kao i opravdane nervoze vozača uzrokovane dugim čekanjem u kolini vozila.

Pozivamo građane da za vrijeme ovih radova i postojeće izmjene režima odvijanja saobraćaja, maksimalno koriste predviđene alternativne pravce, jer će se na taj način ublažiti pritisak i ubrzati protok prolaska vozila. Ovo je naročito bitno za period koji je pred nama, kada se zbog nastupanja sezone godišnjih odmora opravdano očekuje veći priliv vozila iz drugih zemalja, kao i intenziviranje frekvencije vozila u saobraćaju.

Posebno želimo naglasiti da će na navedenoj dionici, pored već postojećih patrola koje svakodnevno pružaju pomoć i asistenciju u odvijanju saobraćaja, biti pojačano prisustvo policijskih službenika, koji će prvenstveno imati zadatak da sankcionišu vozače koji se bahato ponašaju i koji svojim vozilima pretiču kolone vozila.

Još jednom naglašavamo da svojim prisustvom i djelovanjem na terenu ulažemo maksimalne napore i iznalazimo određena rješenja, koja su objektivno moguća u ovim posebno otežanim uslovima odvijanja saobraćaja, te još jednom pozivamo sve vozače i učesnike u saobraćaju na dodatno strpljenje i razumjevanje.

Odsjek za odnose sa javnošću, analitiku i planiranje

Više od 400 kompanija širom svijeta na dnevnoj bazi postanu žrtve BEC prevara ili ransomwarea koje im oduzmu stotine hiljada ili čak milione maraka. BiH ne kaska, pa se i u Federalnoj upravi policije svakodnevno prijavljuju ovakvi slučajevi. Vlasnici firmi zbog neprovjerenih klikova i podataka ili nezaštićenih računara i mreža izgube prihode u samo nekoliko minuta.

Federalna uprava policije zaprimila je više prijava građana i pravnih osoba koje se odnose na tzv. CEO prevare. Povodom toga je izdato i saopćenje sa upozorenjem, piše Klix.

Iako se o ovim problemima dosta piše, ljudi nisu svjesni ozbiljnosti dok ne postanu žrtve. Kako napreduje tehnologija tako napreduje i sistem prevara putem računara. Inspektor FUP-a Srđan Mičić kaže kako bh. građani misle da su ove vrste prevara izražene samo kod nas, ali s ovim se suočavaju sve zemlje svijeta ma koliko razvijene bile.

“Kod nas su najčešće žrtve oni privredni subjekti koji komuniciraju i sarađuju s privrednim subjektima van BiH. Meta su finansije preduzeća i ljudi koji se bave ransomwareom traže isključivo finansijsku korist. Ransomware sadrži malware čiji je cilj da zarazi kompjuter, a primarna funkcija mu je da kriptuje/zaključa sve fajlove kako bi primorao korisnika/vlasnika na otključavanje”, kazao nam je Mičić.

Slika na desktopu s porukom

Kada je tek nastao ovaj vid varanja, odnosno iznude, ransomware je prvo blokirao računare, a na ekranu bi se pojavila slika s logom FBI-a ili neke druge međunarodne policijske agencije s porukom da je vaša IP adresa zabilježena, odnosno da ste pristupili nekom sadržaju kojem niste smjeli (npr. pornografski sadržaji koji uključuju maloljetnike ili neka teroristička organizacija) te da ih, ukoliko ne želite da se podigne tužba protiv vas i javno objavi vaše ime, kontaktirate na email adresu, nakon čega će vam dati upute da izvršite uplatu određene sume novca kako bi vam poslali ključ koji će deblokirati vaš računar.

Vremenom je ovaj vid prevare napredovao i sada hakeri zaključavaju vaše fajlove tako da im ne možete nikako pristupiti. Vašem računaru pristupe koristeći slabosti (ako naprimjer nemate antivirus i sl.) ili vam pošalju email s fajlom koji može biti u Wordu, Excellu, Javi, Flash Playeru i slično. Jednim klikom aktivirate malware, a da niste ni svjesni, i on počinje zaključavati fajl po fajl.

Kada korisnik tog računara shvati šta se dešava, većinom bude kasno, jer u fajlovima ne bude dokumenata ili piše samo enkripcija. U svakom slučaju savjetuje se da odmah računar fizički diskonektujete s mreže i interneta kako i ostali umreženi računari ili serveri ne bi bili oštećeni. Zajedničko je da i po starom i novom načinu iskoči slika na desktopu. U ovo modernije doba, na slici piše email adresa i poruka da su vaši fajlovi u kojima imate sve dokumente kriptovani.

“Poruke su na engleskom jeziku, a isplata se traži u bitcoinima. Sume koje traže vremenom su se povećale. Kada počnete razmjenjivati emailove, oni vam kažu da će vam nakon uplate poslati ‘ključ’. U nekim slučajevima se dešavalo da ljudi uplate da im pošalju ‘ključeve’, u nekima samo dio, a u nekima da im se nakon uplate više ne jave. Oni se koriste proxy serverima ili besplatnim Wi-Fi mrežama, kao što je bio slučaj kod nas u BiH, pa im se teško ulazi u trag”, kazao je Mičić.

Čuvati podatke na odvojenim serverima

Ističe da je bilo slučajeva i gdje vlasnici nisu htjeli uplatiti, a da su im hakeri slali mailove mjesecima poslije i snižavali cijenu. Inspektor Mičić savjetuje da uvijek imate back-up sistem odvojen od servera koji svakodnevno koristite ili da vam nije podešen na automatsko ažuriranje jer ukoliko jeste, malware će automatski zaraziti i back-up sistem pa nećete moći vratiti željene podatke.

“Da bi se računar očistio potrebno je ‘srušiti sistem’ i ponovo sve instalirati, a podatke možete povući s eksternog hard diska ili servera koji nije zaražen, ukoliko ih imate. Ovisno o brzini malwarea, postoji opasnost i da drugi kompjuteri budu meta ukoliko su umreženi pa o tome treba voditi računa”, kazao je.

Bitno je zaštititi računar originalnim antivirusima i programima te ne otvarati fajlove od nepoznatih pošiljalaca.

Lažne email adrese firmi

Kada je riječ o BEC prevarama, one se dešavaju putem emaila. Meta su privredni subjekti koji rade s drugim privrednim subjektima online putem, odnosno narudžbe, predračune i uplate vrše putem interneta. Napadač hakuje mail, ubaci svoju mail adresu i prati prepisku između vas i klijenta/dobavljača. Kada dođe faza predračuna, haker mijenja podatke IBAN-a i Swift koda i postavlja svoj. Ukoliko osoba zadužena za uplate ne provjeri podatke, novac odlazi u nepovrat.

“U nekim slučajevima rade i na način da pošalju mail koji je vrlo sličan mailu privrednog subjekta s kojim komunicirate i traže vam da zbog hitnosti uplatite novac na drugi račun. Dakle, tražite neku robu, kontaktirate firmu koja ima tu robu i oni vam pošalju ponudu. Nakon što naručite proizvod firma vam šalje predračun koji, ako ste meta BEC prevare, ne dolazi do vas, odnosno dođe s izmijenjenim podacima. Većinom to rade ljudi iz Nigerije koji otvaraju račune u zemljama gdje je to moguće otvoriti na lagan način”, kazao je Mičić.

Ukradene i sume od 900.000 KM

S obzirom na to da novac putuje iz banke u banke do njihovog računa, nekad je potrebno i 24 sata da stigne do hakera. Upravo ti sati su ključni da reagujete i prijavite policiji koja dalje reaguje putem Interpola i sarađuje s bankama. Zabilježen je veliki broj slučajeva gdje su isplate stopirane, a novac spašen. Nažalost, većina privrednih subjekata shvati da su žrtve onog trenutka kada im isporuka ne stigne ili kada ih drugi privredni subjekt od kojeg su poručili robu kontaktira i pita zašto nije izvršena uplata.

“Bilo je firmi koje su oštećene za iznose i od 900.000 KM. Treba biti vrlo pažljivi i dobro provjeriti sve podatke prije uplata. Kontaktirajte firmu kada vam pošalje predračun, a provjerite da li su to njihovi podaci, da li je to traj bankovni račun i sl.”, istakao je.

Prevare se rade i u BiH

Prevare vrše i bh. građani, ali i građani regije. U periodu od 2015. do 2018. godine na području BiH, Srbije i Hrvatske djelovala je organizovana grupa koja se bavila ovom vrstom prevara. Oštetili su više privrednih subjekata, a jedan iz Hrvatske je izgubio dva miliona eura. Račune su imali u raznim bankama, a novac u iznosu do 30.000 KM (iznos za koji se ne vrše provjere u bankama) podizale su osobe koje nisu ni znale za koga rade za određeni procent. Grupa je razbijena, a članovi su uhapšeni i služe zatvorske kazne.

Mailovi koje prevaranti koriste slični su mailovima privrednog subjekta od kojeg naručujete robu ili čak sadrže ime tog subjekta, ali se nastavak razlikuje (bilo je primjera gdje je to obična gmail adresa) ili se razlikuje u jednom slovu (npr. umjesto slova “m” koriste slova “r” i “n”).

Savjeti kako se zaštititi od napada:

1. Banke od vas nikada neće tražiti privatne podatke poput PIN-a ili broja vaše kartice.
2. Google i ostali popularni servisi vas neće pitati da im pošaljete svoje pristupne podatke.
3. Redovno ažurirajte i skenirajte vaš kompjuter.
4. Pažljivo pristupajte u slučaju neočekivanih poziva. Banke i nadležne institucije vas nikada neće kontaktirati i zatražiti da im dostavite broj kartice i PIN, prebacujete novac na druge račune ili kupujete proizvode i usluge.
5. Želite li se prijaviti u servis, bilo da je internet bankarastvo ili vaš e-mail račun, upišite adresu u preglednik, nikako nemojte slijediti poveznice iz emaila trećih strana.
6. Kod unošenja privatnih podataka pripazite na kojoj stranici nalazite i potražite oznaku https na početku web adrese te sličicu zaključanog katanca.
7. Naziv domene mora tačno odgovarati nazivu banke i sadržavati nacionalnu domenu .ba ili .rs.
8. Nemojte otvarati nepoznate poveznice ili preuzimati nepoznate i neočekivane priloge koji su poslani emailom.
9. MUP, banke i druge institucije neće nikada od vas tražiti da uplatite novac prijetnjom putem pop-up poruke.
10. Sigurnosnu kopiju bitnih podataka spremajte na vanjske medije (eksterni hard disk, USB, CD i sl.)
11. Koristite potvrdu u dva koraka kada se prijavljujete, odnosno osim emaila i lozinke aktivirajte i drugi kroak u obliku koda koji će vam stići SMS-om.
12. kod plaćanja kreditinim karticama osigurajte se dodatno putem 3-D Secure programa sigurne internetske kupovine.

Stručnjaci za javno-privatno partnerstvo iz Hrvatske agencije za investicije, koji borave u Zeničko-dobojskom kantonu, održali su okrugli sto za predstavnike izvršne i zakonodavne vlasti te lokalnih zajednica u ZDK-u na kojem su prezentirali iskustva iz Hrvatske. Stručna misija je organizirana u okviru Instrumenta tehničke pomoći i razmjene informacija Evropske komisije (TAIEX) o procjeni pravnog okvira za javno-privatno partnerstvo u svrhu promocije javnih investicija u ZDK-u.

“Evropska komisija je kroz TAIEX inicijativu prepoznala ZDK kao jedan od najspremnijih kantona u provedbi projekata javno-privatnog partnerstva, a tome u prilog ide i činjenica da ZDK ima preko 50 identificiranih projekata u svom katalogu. Ono što smo vidjeli tokom ove posjete je da je Zakon o javno-privatnom partnerstvu ZDK u visokoj dozi spremnosti za buduće programsko razdoblje te za daljnu podršku investicijama javnog sektora”, kazao je Domagoj Dodig, voditelj Odjela za ocjenu i odobravanje projekata JPP-a pri Hrvatskoj agenciji za investicije.

Stručna misija inicirana je prošle godine tokom posjete delegacije Vlade Zeničko-dobojskog kantona Zagrebu, a dio je napora kantonalne Vlade da podstakne projekte javno-privatnog partnerstva.

“Uspostavili smo institucionalni okvir, donijeli propise i pripremili katalog projekata, a sada kroz ovakve aktivnosti pokušavamo da pokrenemo konkretne investicije. Ranije smo organizirali edukacije za državne službenike i kadar u lokalnim zajednicama”, kazao je ministar privrede Zlatko Jelić.

Katalog JPP-a u ZDK sadrži 53 projekta potencijalne vrijednosti 350 miliona KM. Nedavno je potpisan ugovor za projekt Interventne kardiologije u Kantonalnoj bolnici Zenica vrijedan 7,5 miliona KM, koji je prvi projekt javno-privatnog partnerstva u BiH.

“Želimo da se primjenom modela JPP-a unaprijedi javna usluga i podstakne ekonomski razvoj kantona u cjelini. Međutim, znamo da na federalnom nivou nema Zakona o JPP-u i mi kao kantoni smo prepušteni da se na ovakav način snalazimo da organizujemo ovakve stolove, da dolazimo do različitih ideja i da ustvari radimo u pravcu implementacije ovakvih projekata”, kazao je premijer ZDK Mirza Ganić.

Stručnjaci iz Hrvatske ove sedmice održali su niz sastanaka sa predstavnicima Vlade Zeničko-dobojskog kantona, a nakon današnjeg okruglog stola, planiran je okrugli sto i sa privrednicima.

Press služba ZDK

U dane 17. i 18.04.2019. godine, policijski službenici Uprave policije Ministarstva unutrašnjih poslova Zeničko-dobojskog kantona su na svim putevima na području Zeničko-dobojskog kantona realizovali akciju pojačane kontrole učesnika u saobraćaju, sa posebnim akcentom na kontrolu tehničke ispravnosti motornih vozila. Akcija je realizovana u saradnji sa stanicama za tehnički pregled vozila, gdje su vozila, nakon izvršene kontrole i uočene neispravnosti, upućivana na vanredni tehnički pregled. Aktivnosti policijskih službenika bile su usmjerene na preduzimanje represivnih mjera prema vozačima, zbog činjenja naznačenih prekršaja, shodno odredbama Zakona o osnovama bezbjednosti saobraćaja na putevima u BiH, a sankcionisani su počinioci i drugih prekršaja iz pomenutog zakona.

Prilikom ove akcije kontrolisano je ukupno 550 vozila, dok je na vanredni tehnički pregled upućeno 166 vozila. Tokom akcije 111 vozila je isključeno iz saobraćaja zbog tehničke neispravnosti. Zbog utvrđene tehničke neispravnosti u ovoj akciji je izdato 106 prekršajnih naloga.

Uprava policije Ministarstva unutrašnjih poslova Zeničko-dobojskog kantona upozorava sve vozače i učesnike u saobraćaju, da ne stavljaju u promet i pogon vozila koja su tehnički neispravna, kako ne bi ugrozili svoju sigurnost, sigurnost lica koja prevoze i sigurnost drugih učesnika u saobraćaju. Takođe naglašavamo da će se i u narednom periodu, sa ciljem unapređenja postojećeg stanja, sprovoditi slične akcije u saobraćaju, koje će biti usmjerene na preduzimanje represivnih mjera prema vozačima za koje se utvrdi da upravljaju motornim vozilima koja ne zadovoljavaju kriterije tehničke ispravnosti, kako bi se bezbjednost odvijanja saobraćaja na svim putevima na području Zeničko-dobojskog kantona podigla na što veći nivo.

Odsjek za odnose sa javnošću,
analitiku i planiranje

Za nepuna četiri mjeseca ove godine bh. državljanstva odrekle su se 1.263 osobe, potvrdila je za „Avaz“ Zorica Rulj, portparol Ministarstva civilnih poslova BiH.  Ovaj broj pokazuje da trend ispisa iz knjige bh. državljana nezaustavljivo raste i da je svakog mjeseca sve više onih koji uzimaju državljanstvo neke druge zemlje. Od 1996. godine do jučer, takvih je bilo ukupno 86.262!  

Iseljenički val  

U postupku odricanja od bh. državljanstva, građani nisu dužni navesti druge razloge osim činjenice da već posjeduju ili im je zagarantirano stjecanje državljanstva druge države, ali Rulj kaže da se podaci o odricanju od državljanstva teško mogu dovesti u vezu s iseljeničkim valom.

Pojašnjava da naši državljani, kako bi stekli pravo na pasoš druge države, moraju u inozemstvu boraviti između pet i deset godina i da se državljanstva odriču oni koji su zemlju napustili znatno ranije.

- Oni koji sada odlaze, ako ne dođe do većih promjena pravnog okvira u toj oblasti u zapadnoj Evropi, moći će se pojaviti sa zahtjevima za odricanje tek kada ispune uslove za sticanje državljanstva država u koje odlaze, a to je minimalno pet-šest godina i više. Ono što se dešava sada, može biti veliki bum u odricanju u nekom narednom periodu - kaže Rulj.

Plaćanje takse  

Najporaznija je činjenica da se u državnom budžetu novac od taksi za odricanje od državljanstva računa kao prihod. Prošle godine bilo je predviđeno da se od tih taksi u budžet sliju 2,2 miliona, ali ta suma premašila je 3,5 miliona maraka.  

Taksu u iznosu od 800 KM plaćaju svi koji se našeg državljanstva odriču u korist svih zemalja svijeta, izuzev ako uzimaju državljanstvo neke od zemalja bivše SFRJ.  

U tom slučaju plaćaju 200 KM. No, odricanje od bh. državljanstva može biti i skuplje ako se zahtjev podnosi putem diplomatsko-konzularne mreže BiH, jer se tada plaća i konzularna taksa, pa košta oko 1.000 KM.

Postaju Nijemci, Austrijanci, Slovenci...

Najviše nekadašnjih državljana BiH postali su, barem formalno, Nijemci, Austrijanci, Slovenci, Norvežani, Česi... U međuvremenu, oni koji su se odlučili za danski pasoš, mogli su zadržati i bosanskohercegovački, jer je Danska donijela zakon prema kojem se njeni budući državljani ne moraju odreći državljanstva zemlje iz koje dolaze.

Sporazum o dvojnom državljanstvu BiH ima sa Švedskom, Srbijom i Hrvatskom.  Zorica Rulj kaže da je veliki broj onih koji se odriču bh. državljanstva mlađi od 30 godina, obrazovani su i potpuno integrirani u sredinama u kojima žive i mnogo bolje govore engleski i njemački nego jezike koji su u upotrebi u BiH.

(Avaz)

Smanjenje plata zaposlenima u preduzećima i ustanovama čiji je osnivač grad Doboj više je naljutilo vrh granskog sindikata nego dobojske radnike, pa je danas iz Sindikata radnika građevinarstva i stambeno-komunalnih djelatnosti RS poručeno da odluka o platama manjim za 23 procenta nije zakonita.

Nakon sastanka sa sindikalnim organizacijama "Toplane" i "Vodovoda", Dragana Vrabičić, predsjednica Sindikata radnika građevinarstva i stambeno-komunalnih djelatnosti RS, kazala je da ukoliko se do 15. maja ne povuče sporna odluka, sindikalci će se pozabaviti njenom zakonitošću.

Podsjećamo, odbornici Skupštine grada 16. aprila usvojili su odluku da zbog manjka od milion KM u budžetu plate funkcionerima, službenicima i namještenicima u Gradskoj upravi, te zaposlenima u preduzećima i ustanovama čiji je osnivač grad u narednih šest mjeseci budu smanjene za 23 odsto.

"Nekom u Gradskoj upravi je palo na pamet da za četvrtinu smanji radnicima plate koje su ionako jako niske, a direktno budžet grada Doboja apsolutno ne utiče na plate ovih radnika. Mi imamo granski kolektivni ugovor, znači možemo ispregovarati, dogovoriti, a onda će nekom pasti na pamet da tek tako za četvrtinu smanji platu radnicima u narednih šest mjeseci", izjavila je Vrabičićeva.

Predsjednici sindikalnih organizacija "Toplane" i "Vodovoda" nisu se obratili medijima, pravdajući se time da su stavovi koje je iznijela Vrabičićeva usaglašeni na sastanku koji je prethodio konferenciji za medije, te nismo mogli iz prve ruke dobiti podatke o prosječnim platama zaposlenih u ovim preduzećima.

 "Nemam podatke kolike su plate u 'Toplani' i 'Vodovodu', ali znam da je prosječna plata u komunalnom sektoru oko 700 KM, što znači da je oko 180 maraka manja od prosječne plate RS", rekla je Vrabičićeva.

Iz Gradske uprave Doboj poručuju da do rebalansa budžeta plate ostaju smanjene.

"Skupština grada je donijela tu odluku, utemeljenu na zakonu. Ja nisam upoznat s tim da li će oni preispitati zakonitost te odluke. Meni je želja da ta odluka traje što kraće, da nivo plata koji je bio u proteklom periodu vratimo, i to ćemo uraditi. Ono što neko možda nije dobro razumio - nije grad Doboj ostao bez para", izjavio je Boris Jerinić, gradonačelnik Doboja, te dodao da su se birajući između smanjenja plata i otpuštanja radnika odlučili na nepopularnu mjeru, s ciljem da ona traje što kraće.

(Nezavisne)

Najveći konvoj humanitarne pomoći iz Bosne i Hercegovine koji je MFS-EMMAUS poslao 17. aprila, danas je stigao u Rejhanlı, grad u blizini tursko-sirijske granice. Konvoj su dočekali predstavnici MFS-EMMAUS-a zajedno sa predstavnicima Islamske zajednice (Šemso Germić – glavni imam MIZ Ljubuški, Džemal ef. Salkić – Koordinator za društvenu brigu Muftijstva zeničkog, Rašid Orlović – tehnički sekretar MIZ Tešanj, Esad Fuško – Koordinator za društvenu brigu pri MIZ Travnik, Amer Osmanović – Koordinator za društvenu brigu pri MIZ Zvornik te Amela Jordamović predstavnica Medija centra Islamske zajednice.  Šest stotina tona osnovnih životnih namirnica koje su građani naše zemlje donirali preko muftijstva tuzlanskog, travničkog, zeničkog i mostarskog dostavljeno je u logistički centar organizacije IHH – a, odakle će pomoć biti isporučena u kampove sa sirijskim izbjeglicama te u pekare kojih trenutno ima tri. Dio troškova prevoza osigurali su Federalno ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica, Vlada TK te turska organizacija IHH.

“Sirija je u zadnje vrijeme malo zaboravljena, ne dolazi toliko pomoći kao ranije. IHH je slao za Siriju i do 20-30 kamiona dnevno a sad 1-2 kamiona tako da je ova pomoć itekako dobro došla posebno u nadolazećim ramazanskim danima. Ova pomoć će biti dovoljna za ishranu izbjeglica narednih mjesec dana. Zahvaljujem se Bosni i Hercegovini, njenom narodu na pomoći koja je najveća pomoć koju smo dobili za sirijske izbjeglice u protekloj godini. “- izjavio je Zeki Tahiroğlu, koordinator logističkog centra IHH u Reyhali.

“Patnja sirijskog naroda je i naša patnja i slična je onoj koju smo mi u BiH doživjeli ranije. Pomoć koju turski narod pruža sirijcima je za primjer  nama ali i cijelome svijetu. Danas kada prisustvujemo dočeku najvećeg konvoja humanitarne pomoći koju je narod BiH ikada poslao u neko krizno područje iskazujemo zahvalnost Bogu što nam je pomogao da ovu akciju uspješno završimo. Sa ovim današnjim konvojem poslali smo preko 2000 tona pomoći i sretni smo što je pomoć stigla pred Ramazan.” – kazao je Elmedin Škrebo, pomoćnik direktora MFS-EMMAUS-a.

Trenutno duž tursko – sirijske granice postoji oko 400 izbjegličkih kampova u kojima sirijske izbjeglice zavise od humanitarne pomoći. Samo na području grada Reyhanli ima oko 140 000 izbjeglica te dva kampa a u jednom od njih se nalazi i do 40 000 izbjeglica.

U narednim danima MFS-EMMAUS će zajedno sa predstavnicima IZ posjetiti jetimske domove, kuće sa sirijskim porodicama te jedan od najvećih izbjegličkih kampova “ATMA” .

Proteklih godina u ovim akcijama pomoći MFS-EMMAUS je poslao 53 šlepera sa 1280 tona humanitarne pomoći koja se sastojala od prehrambenih i higijenskih proizvoda. Pored prehrambenih proizvoda, do sada su poslata i tri brodska kontejnera odjeće i obuće.