Javnost u BiH je svjedok svakodnevnih apela, putem medija ili društvenih mreža, za pomoć za liječenje oboljelih u inostranstvu, a posebno djeci.
Tim povodom razgovarali smo s v.d.direktoricom Zavoda zdravstvenog osiguranja FBiH Vlatkom Martinović, specijalisticom dječije hirurgije. Martinović nam je potvrdila da je dezinformacija u javnosti da se oboljeli u inostranstvu liječe isključivo donacijama kao što je dezinformacija i da se za to ne uplaćuju značajna novčana sredstva Zavoda.
“Radi pravilnog informiranja javnosti, i sprječavanja eventualnih zloupotreba, želim da informiram građane a prvenstveno pacijente o njihovim pravima na liječenje u inostranstvu o trošku Zavoda. Nažalost, sve češće svjedočimo apelima i prikupljanju novca za liječenje najtežih oboljenja, a malo ko zna da sve te troškove Zavod plati“, ističe dr. Martinović, te dodaje:
“Imali smo primjera velikih akcija za prikupljanje sredstava za liječenje pacijenata, a na kraju smo mi platili cjelokupne iznose liječenja. Da Zavod plaća troškove liječenja za pojedina oboljenja svjesno se šuti i govori se samo o prikupljanju sredstava”.
Ona pojašnjava da Zavod snosi cjelokupne troškove liječenja u inostranstvu, kao i troškove putovanja, smještaja i dnevnica za pacijenta, pratioca i eventualnog donora sukladno Pravilniku o upućivanju pacijenata na liječenje u inozemstvo.
Tako je u 2018 godini Zavod donio rješenja za 657 prijedloga kliničkih zdravstvenih ustanova, za liječenje u inostranstvu, gdje će troškovi izositi oko 22 miliona KM.
Prema Pravilniku o upućivanju osiguranih lica na liječenje u inostranstvo na teret sredstava federalnog fonda solidarnosti liječe se urođene srčane mane kod djece, oboljenja iz oblasti dječije onkologije koja se mogu liječiti transplantacijom koštane srži, neurohirurška oboljenja djece i odraslih koja se liječe gamma nožem, embolizacija stentiranje i koilovanje krvnih sudova, tumori oka kod djece i odraslih , ekstezivne opekotine preko 60 posto površine, transplantacija jetre, bubrega, pankreasa, srca, rožnice kod djece i odraslih ,transplantacija koštane srži odraslih, elektrofiziološka ispitivanja kompleksnih aritmija sa eventualnom radiofrekfentnom ablacijom, rijetke patologije kod djece, osteosarkom koji se može liječiti operativnim putem…
Posebnu pažnju, kaže Martinović, treba posvetiti transplantacionim programima, za koje ovaj Zavod takođe omogućava liječenje u inostranstvu, i snosi troškove cjelokupnog liječenja inostranstvu i pratećih putnih troškova, a za koja se svakodnevno objavljuju apeli za pomoć.
“U zdravstvenim ustanovama u inostranstvu u koje upućujemo pacijente obavljaju se sve vrste transplantacija koštane srži, bubrega, jetre i slično, izuzev kadaveričnih transplantacija organa, obzirom na propise drugih država kojima nije omogućeno doniranje organa stranim pacijentima, dok se presađivanje organa od srodnih i nesrodnih donora sa uspjehom obavlja. Dakle, za ove procedure nisu potrebna dodatna sredstva za plaćanje troškova liječenja u inostranstvu, izuzev pomoći porodici oboljelog koja u takvoj situaciji ima dodatnih troškova. Smatram da solidarnost dobrih ljudi treba usmjeriti i ista je itekako potrebna onim pacijentima oboljelim od oboljenja koja nisu predmetom Pravilnika”, kaže naša sagovornica.
Martinović apeluje da se fokus stavi na buđenje svijesti ljudi o potrebi doniranja organa te da je sama inicirala da u Zavodu zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBIH donorske kartice potpišu skoro svi uposlenici.
“Samo na dijalizi godišnje umre oko 400 pacijanta. U našoj državi imamo toliko sposobnih i pametnih ljudi, spremnih da rade transplantacijski program, podržimo ih svojom odlukom o doniranju organa i direktno spasimo građane od smrti”, poručila je Martinović.
