Danas se u Bosne očekuje umjereno do pretežno oblačno vrijeme. Tokom dana, sa kišom i pljuskovima. U jutarnjim satima i dio prijepodneva na jugozapadu i jugoistoku Bosne bez padavina i sunčanije. U Hercegovini prije podne sunčano. Poslije podne naoblačenje praćeno pljuskovima i grmljavinom. Očekivana količina padavina, uglavnom, od 5 do 15, lokalno do 25 l/m2. Vjetar slab do umjeren, veći dio dana, sjeverni i sjeveroistočni. Najviša dnevna temperatura od 14 do 21, na jugu od 24 do 28 stupnjeva. Poslije podne, postupni pad temperatura zraka.

PROGNOZA VREMENA ZA 23.06.2018 (Subota)., u jutarnjim satima i dio prijepodneva u centralnim i istočnim područjima Bosne umjereno do pretežno oblačno vrijeme, uz postepeno razvedravanje. U ostatku naše zemlje pretežno sunčano. Jutarnja temperatura od 4 do 10, na jugu od 12 do 18, a najviša dnevna od 19 do 24, na jugu od 23 do 26 stupnjeva.

PROGNOZA VREMENA ZA 24.06.2018 (Nedjelja)., u većem dijelu naše zemlje pretežno sunčano vrijeme. U drugom dijelu dana postepeno naoblačenje. Prema kraju dana slaba kiša ili pljusak su mogući ponegdje u Krajini i Posavini. Jutarnja temperatura od 6 do 12, na jugu od 13 do 18, a najviša dnevna od 19 do 24, na jugu od 24 do 28 stupnjeva.

PROGNOZA VREMENA ZA 25.06.2018 (Ponedjeljak)., pretežno oblačno vrijeme. Povremeno sa slabom kišom ili loklanim pljuskovima. Padavine, uglavnom, u drugom dijelu dana. Jutarnja temperatura od 7 do 12, na jugu od 14 do 19, a najviša dnevna od 18 do 24, na jugu do 27 stupnjeva..

Australsku berzu “zatresao” je, prethodnih sedmica, rast kompanije Adriatic Metals nakon što je iz ove kompanije objavljeno da su otkrili izdašna nova nalazišta zlata, srebra i baznih metala u Srednjoj Bosni, tačnije u Varešu.

Kako su objavili australski mediji, vrijednost dionica ove kompanije udvostručila se nakon objave otkrića iz Vareša, dok The West Australian list prenosi kako će ova spektakularna vijest na mnogobrojne načine utjecati na ekonomiju BiH, izvijestio je portal radiosarajevo.ba. Inače, kompanija Adriatic Metals posajeduje koncesiju za istraživanje i eksploataciju minerala i ruda na pojedinim lokacijama općine Vareš, čija je vrijednost sada povećana za nekoliko puta nakon spektakularnog otkrića.

O vrijednosti ovog otkrića najbolje govori podatak o rastu dionica Adriatic Metals na ASX berzi i to samo nakon što je bjavljeno da su sa dubine od više desetaka metara iz probnih bušotina izvađeni uzorci rude koju je ova kompanija opisala kao “koktel visokokvalitetnih minerala”. Tačnije, na lokalitetu Rupice uzorci su pokazali da jedna tona iskopanog materijala sadrži 4,6 grama zlata, pola kile srebra, 7,7 posto olova, 10,8 posto cinka, 46 posto barita, te 0,9 posto bakra.

To, u praktičnom smislu, znači da je Adriatic Metals upravo pronašla ogromno bogatstvo i to vrlo blizu površine zemlje u gotovo propalom bh. gradiću.

“U istraživanje minerala u Bosni i Hercegovini investirano je jako malo novca poslije završetka rata u ranim ‘90-im godinama i potpisivanja Deytonskog sporazuma. Ipak, sada bi mogao biti napravljen veliki preokret na ovom polju istraživanja, posebno uz poboljšane zakonske osnove u 2018. godini, zbog približavanja ove zemlje Europskoj uniji”, istaknuto je u izvještaju australske ASX berze.

S mogućim uspjehom slaže se i predsjednik kompanije Adriatic Metals Geraint Harris, koji tvrdi da je ovo otkriće uveliko pomoglo u ekonomskom razvoju kompanije.

“Rezultati su uzbudljivi na više različitih načina.Kao prvo, otkrili smo da mineralizirani sloj vjerojatno seže dublje nego što smo mislili, a kao drugo kvaliteta rude se pokazala kao izvanredna gledajući sastav baznih i plemenitih metala”, rekao je predsjednik kompanije Adriatic Metals Geraint Harris.

Ova kompanija, inače, sa poslovima kopanja u Varešu započela je u maju 2018.godine, a dosadašnji rezultati pokazali su kako bi itekako isplativo bilo otvaranje novog rudnika u Varešu za jednu ili sve pronađene rude, što bi itekako utjecalo i na ekonomiju BiH. Navodno, upravo zbog ovog.

Granicu BiH na istoku, od srijede nadzire i 60 pripadnika MUP-a Republike Srpske. Migranti više i ne biraju način prelaska. Danas ih je 19 uhapšeno u Gacku, a 10 izvučeno iz prevrnutog čamca u Drini.

Ukupno 60 policijskih službenika za sada je dovoljno. Policija RS-a, ukaže li se potreba, pojačaće broj onih koji će pomagati Graničnoj policiji, piše Glas Srspke.

“Policija RS-a, odnosno naše policijske uprave, od februara pružaju pomoć Graničnoj policiji kroz redovan rad i patroliranje na terenu. Mi smo u ovoj godini lišili slobode više od 850 migranata”, kaže Darko Ćulum, direktor Policije Republike Srpske.

U pograničnoj opštini Višegrad nadaju se da će migrantska kriza sada biti stavljena pod kontrolu.

U Bratuncu procjenjuju da je broj migranta koji je ovuda proteklih mjeseci prošao i deset puta veći nego prošle godine. Jednostavnijem prelasku u BiH, kažu, doprinosi i porozna granica kao i nizak nivo Drine u ljetnim mjesecima.

“Mi smo u prethodnom periodu sa našom lokalnom stanicom, odnosno centrom u Bijeljini, razgovarali da se otkriveni migranti proslijede nadležnim organima”, kaže Nedeljko Mlađenović, načelnik općine Bratunac.

Na jugu RS-a jučer je uhapšeno 19 migranata koji su u BiH ušli nelegalno. Među njima je i troje djece. RTRS nezvanično saznaje da su privedena i dva lica iz Sarajeva, koja su nelegalno prevozila migrante. Novu grupu Iračana i Sirijaca, policija je privela u kancelariju Službe za strance, odakle će biti vraćeni u Crnu Goru.

Migranti ne biraju način kako da se domognu Evrope. Tako su jučer čamcem pokušali preko Drine da stignu u Tabance, kod Zvornika. Međutim, čamac sa 10 migranata se prevrnuo, ali na sreću niko nije povrijeđen.

“Radilo se o deset migranata koji su bili životno ugroženi na jako visokom nivou Drine. Na sreću, uspjeli smo stići sa spasilačkim službama na vrijeme”, kaže Rajko Jurošević, šef Civilne zaštite Zvornik.

Blizina granice sa Hrvatskom privukla je migrante i na prostor Kozarske Dubice. Navodno su sinoć dovezeni autobusom. Mještani su ih vidjeli u nekoliko sela.

Dok BiH svakim danom postaje sve veći “centar za migrante”, evropske zemlje sistemski se bore protiv migrantske krize. Mađarski parlament tako je podržao zakone koji zabranjuju pružanje pomoći nelegalim imigrantima, uprkos negativnom stavu EU i grupa za zaštitu ljudskih prava. Otišli su i korak dalje te usvojili amandman u kojem se navodi da “strana populacija” ne može da se naseli u Mađarskoj.

Danas će u Bosni i Hercegovini preovladavati sunčano vrijeme. Poslije podne ili u večernjim satima porast naoblake, u većem dijelu naše zemlje, uslovit će lokalne pljuskove i grmljavinu. Vjetar slab do umjeren u Hercegovini, zapadnim područjima Bosne i u Krajini jugozapadni, a u ostalim područjima istočni i sjeveroistočni . Dnevne temperature od 27 do 33 °C.

U petak, 22.06.2018., prije podne se očekuje jače naoblačenje sa zapada koje će usloviti kišu, pljuskove i pad temperature zraka. Prije podne vjetar sa juga postepeno mijenja smjer na sjever umjerene jačine. Najniža jutarnja temperatura zraka uglavnom između 15 i 20°C, na jugu zemlje do 22°C. Najtopliji dio dana u Bosni je dio prijepodneva. Zatim se očekuje zahlađenje. Najviša dnevna temperatura zraka većinom između 18 i 23°C, na jugu zemlje od 26 do 29°C.

U subotu, 23.06.2018., u ranim jutarnjim satima kiša još može padati u Hercegovini, centralnim i istočnim područjima Bosne. Tokom dana većinom sunčano sa umjerenom naoblakom. Vjetar u Bosni slab do umjerene jačine sjevernog i sjeveroistočnog smjera. U Hercegovini umjereno jaka bura. Najniža jutarnja temperatura zraka uglavnom između 7 i 11°C, na jugu zemlje od 14 do 17°C. Najviša dnevna temperatura zraka većinom između 18 i 22°C, na jugu zemlje od 23 do 26°C.

U nedjelju, 24.06.2018., prije podne se prognozira naoblačenje sa zapada. Vjetar slab do umjerene jačine sjeveroistočnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka uglavnom između 7 i 11°C, na jugu zemlje od 11 do 14°C. Najviša dnevna temperatura zraka većinom između 18 i 23°C, na jugu zemlje od 24 do 27°C.

Jedna osoba je smrtno stradala u teškoj saobraćajnoj nesreći koja se dogodila jutros oko 6.30 sati na na magistralnom putu M-4 Doboj - Teslić, na dionici između Matuzića i Kraševa, u blizini Carinskog terminala.

U nesreći je smrtno stradao motociklista M. Š. (1995) iz Matuzića. Motor kojim je upravljao, krečući se u pravcu Teslića, prilikom preticanja automobila BMW zakačio je lijevu stranu vozila, usljed čega se odbio i preko bankine sletio sa ceste. Tom prilikom vozač motora je zadobio teške povrede usljed kojih je podlegao.

(Oslobođenje/M.B.)

Zeničko-dobojski kanton i dalje prednjači po izvozu, a najveći izvoznik je grupacija Prevent koja među TOP deset ima dvije firme –Prevent Sarajevo i Prevent Leather Visoko.

Na listi TOP 10 izvoznika iz Federacije BiH u 2017. godini, došlo je do ozbiljnih promjena u poređenju s godinom ranije. Prvi put nakon rata, na listu je dospio sarajevski Bosnalijek čiji je prošlogodišnji izvoz snažno porastao i premašio je 107 miliona KM, te Tvornica namjenske industrije Igman iz Konjica čiji je izvoz također veći od 100 miliona KM (preciznije – 104,2 mil KM).

Od deset firmi na listi najvećih izvoznika, pet je u domaćem vlasništvu a pet u vlasništvu inostranih investitora, od kojih su dva iz Turske, dva iz Indije i jedan iz Slovenije.

Na listi najvećih izvoznika nema niti jedne firme iz država koje slove za najveće investitore u BiH, poput Austrije i Hrvatske, jer iz ovih država uglavnom dolaze tzv. pasivne investicije u bankarstvo, industriju osiguranja, trgovinu… dakle na investicije koje nisu orijentirane na proizvodnju i izvoz, nego su orijentirane na preuzimanje lokalnog tržišta različitih usluga.

Među domaćim izvoznicima tri firme su u privatnom vlasništvu (Bosnalijek, Prevent i Prevent Leather Visoko) a dvije u većinskom vlasništvu države – (Aluminij Mostar te Igman Konjic).

Najveći izvoznici i dalje dolaze iz Zeničko-dobojskog kantona koji je i dalje vodeći kanton po ostvarenom izvozu.

TOP 10 FEDERALNIH IZVOZNIKA

ArcelorMittal Zenica –  350,4 miliona KM
PREVENT, Sarajevo – 350,1 milion KM
Aluminij Mostar – 335,3 miliona KM
Global Ispat Koksna industrija  – Lukavac – 254,8 mil KM
SISECAM SODA LUKAVAC – Lukavac – 201,3 mil KM
CIMOS TMD Gradačac – 112,4 mil KM
Bosnalijek  Sarajevo – 107,0 mil KM,
PD IGMAN  Konjic – 104,2 mil KM
NATRON-HAYAT Maglaj – 100,2 mil KM
PREVENT LEATHER Visoko –  73,8 mil KM

Šef Delegacije Europske unije (EU) u BiH i specijalni predstavnik EU u BiH Lars-Gunnar Wigemark bio je domaćin trinaeste javne debate o lokalnom ekonomskom i održivom razvoju, koja je održana u Tešnju, u okviru projekta "Lokalna zajednica prEUzima inicijativu".

"Opština Tešanj je jedna od najproduktivnijih lokalnih zajednica u BiH, sa preko 200 registovanih malih i srednjih preduzeća koja u velikom dijelu dolaze iz privatnog sektora“, kazao je Wigemark tokom razgovora s građanima ove opštine, privrednicima, poljoprivrednicima, predstavnicima udruženja i organizacija civilnog sektora i mladih.

"Tešanj je dobar primjer kako lokalne zajednice mogu preuzeti inicijativu i sada je pravo vrijeme da pređe na viši stepen razvoja“, poručio je Wigemark i naglasio da je proces europskih integracija pitanje svih građana BiH.

Debati u Tešnju prisustvovao je i ambasador Poljske u BiH Andrzej Krawczyk koji je ukazao na značaj lokalnih zajednica u procesu europskih integracija.

"Važno je da BiH u pregovore s EU uđe što spremnija, a to će biti moguće ukoliko u cijeli proces budu uključene i lokalne zajednice u punom kapacitetu", rekao je Krawczyk.

Regionalni stručnjak na polju EU integracija Danijel Mondekar, prenoseći iskustva iz susjedne Hrvatske, ukazao je na značaj čvrste veze između poslovnog i javnog sektora.

"Važno je da preduzetnici sarađuju s lokalnim i državnim vlastima, ali i da vlasti imaju redovne konsultacije i uključe poslovni sektor u sve vrste pregovora s EU“, naglasio je Mondekar.

Tokom javne debate izdvojilo se nekoliko ključnih tema, među kojima su usklađenost sistema obrazovanja s tržištem rada, pojednostavljivanje administrativih procedura, ali načinima pristupanja EU fondovima za jači razvoj ekonomije na području opštine Tešanj.

Također, ukazano je i na značaj razvoja digitalnih tehnologija, razvoja programa socijalnog preduzetništva i podrška zapošljavanja i samozapošljavanja mladih.

Nakon debate, organizovan je informativno-edukativni sajam na kojem su izlagali predstavnici projekata koje finansira EU i drugi donatori, a koji direktno doprinose ekonomskom i održivom razvoju lokalnih zajednica: ProLocal - Program za lokalnu samoupravu i ekonomski razvoj u BiH koji finansiraju EU i njemačka vlada, a provodi GIZ.

Ured specijalnog predstavnika Evropske unije u Bosni i Hercegovini (EUSR) sprovodi projekat "Lokalna zajednica prEUzima inicijativu" u okviru kojeg će posjetiti još dvije, od ukupno petnaest lokalnih zajednica u BiH, i održati javnu debatu o ulozi lokalne zajednice te izazovima i mogućnostima koje nudi proces pristupanja EU.

(AA)

Francuski predsjednik Emmanuel Macron je poručio da su dodatne carinske tarife Sjedinjenih Američkih Država prema Europskoj uniji (EU) protivne međunarodnom pravu, dodajući da su pomenute mjere uistinu velika greška, javlja Agency Agency (AA).

"Ovakva odluka SAD-a je protivna pravilima međunarodne trgovine. Obzirom da nije u skladu s pravom usprotivit ćemo se takvoj odluci i adekvatno ćemo odgovorit na nju", rekao je Macron novinarima u Parizu.

Naglasio je da je nemoguće da Europa ostane nijema na odluku američke administracije, dodajući kako je ovakav postupak zatvorio puteve pregovorima koji su se trebali voditi u nekim drugim oblastima.

Istakao je da će Evropska komisija narednih sedmica sigurno poduzeti potrebne korake kako bi odgovorila na ovakve mjere Washingtona, napominjući da je potrebno poduzeti napore i u okviru Svjetske trgovinske organizacije (WTO) kako bi SAD odustao od odluke.

Upozorio je da odluka SAD-a o dodatnim carinskim tarifama podstiče nejednakost i ekonomski nacionalizam u međunarodnoj trgovini, dodajući da je takav postupak zemlje doveo do ekonomskog rata.

Na kraju je kazao da će o ovom pitanju telefonom razgovarati i s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom.

Podsjetimo, Sjedinjene Američke Države (SAD) su u četvrtak saopćile da od 1. juna počinju primjenjivati dodatne carinske tarife za Meksiko, Kanadu i zemlje članice Europske unije na uvezeni čelik i aluminijum.

Američki ministar trgovine Wilbur Ross je izjavio kako 1. juna ističe period do kojeg je privremeno odloženo stupanje na snage odluke o dodatnim carinskim tarifama za Meksiko, Kanadu i EU.

Dodao je kako pregovori s EU-om još uvijek traju, no u pregovorima s Meksikom i Kanadom još uvijek nema rezultata. Meksiko, SAD i Kanada su od augusta prošle godine u pregovorima o modernizaciji Sporazuma o slobodnoj trgovini u Sjevernoj Americi (NAFTA).

Na inicijativu Donalda Trampa, SAD su 23. marta uvele nove carine na čelik u visini od 25 posto i na aluminijum od 10 posto. To je važilo za sve zemlje koje izvoze ove proizvode u SAD, ali su za Australiju, Argentinu, Brazil, Kanadu, Meksiko, Južnu Koreju i države EU bile odgođene do 1. juna.