Najznačajnija poskupljenja osnovnih životnih potrepština u RS posljednja tri mjeseca odrazila su se na gorivu, odjeći, higijenskim proizvodima, pojedinim mesnim proizvodima i određenoj vrsti hrane, pokazuje statistika, ali i novčanici potrošača.

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku RS, u odnosu na maj, kada je primjetan porast cijena većine osnovnih stvari koje su potrebne domaćinstvu, u junu su niže cijene za nekoliko feninga evidentirane na brašnu i hljebu, voću, povrću, a pad cijena uočen je i na namještaju, bijeloj tehnici i kožnoj obući, dok su cijene komunalija i ogreva ostale iste, pišu Nezavisne novine.

Građane najviše brine skok cijena goriva, što je i najveći preduslov za porast svih drugih cijena u budućem periodu.

Na primjer, litar dizela, prema podacima Zavoda, u aprilu je koštao 2,12 KM, u maju 2,16, a u junu 2,20 KM, a slično je i sa benzinom 95 i 98, čija cijena je od aprila do juna porasla sa 2,13 na 2,21, odnosno 2,22 na 2,31 KM.

Podsjećamo i da je nedavno ponovo došlo do poskupljenja goriva na pojedinim benzinskim pumpama i ono je trenutno, u odnosu na junske cijene, skuplje za oko pet feninga po litru, što zavisi od pumpe do pumpe.

Potrošače je dočekalo i poskupljenje meda, koji je u aprilu po kilogramu koštao 15,93 KM, dok je u junu njegova cijena bila 16,16 KM, kao i riže i piletine za oko deset feninga.

Rast cijena uočen je i na frizerskim uslugama, ali i na higijenskim proizvodima kao što su sapuni, šamponi, paste za zube pa i toaletni papir.

U junskom biltenu jeftinija je kafa za oko 0,25 KM, čokolada za oko 0,20 KM po kilogramu, kao i rakija šljivovica za oko 1,5 KM po litru.

Slaviša Kajkut iz Udruženja “Reakcija”, koje se bavi zaštitom prava potrošača, kaže za Nezavisne, da su u svojim analizama primijetili blagu stagnaciju rasta cijena osnovnih životnih namirnica, ali to je, kako kaže, “zatišje pred buru”.

“Vidimo da je i u proteklih deset dana došlo do povećanja cijena goriva, što je svakako preduslov za poskupljenja i mi možemo da očekujemo blagi porast cijena osnovnih namirnica, što je udar na potrošače”, kaže Kajkut.

Dodaje da se to zove poskupljenje na mala vrata i izvodi se polako, a potrošači kroz dogledno vrijeme to i osjete na svom džepu.

Saša Trivić, vlasnik “Krajina klasa”, rekao je da nije primijetio niže cijene brašna u tom periodu.

“Što se tiče eventualnog poskupljenja, to zavisi od pšenice, koja je, kako sam upućen, ove godine lošeg kvaliteta. Koliko će to uticati na cijenu ne znam”, kaže Trivić.

Vlada Zeničko-dobojskog kantona odobrila je Općini Tešanj sredstva u iznosu od 10.000 KM kao učešće ZDK u sufinansiranju realizacije projekta izgradnje puteva Koprivci-Oruče i Tugavići-Ripna, a s ciljem podrške povratku na područje općine Tešanj.

Prema ranije potpisanom ugovoru, Federalno ministarstvo za raseljene osobe i izbjeglice će ovaj infrastrukturni projekt sufinansirati sa 120.000 KM, dok će Općina Tešanj učestvovati sa 30.000 KM.

Navedeni putni pravci povezuju mjesne zajednice Jablanica i Karadaglije sa općinom Tešanj, kao i sa općinom Maglaj, a nakon realizacije projekta direktnu i indirektnu korist će imati veći broj povratničkih porodica kao i samo domicilno stanovništvo.

Press služba ZDK

Poljoprivrednici u BiH moraju biti registrirani kako bi mogli računati na novčana sredstva Europske unije. Kako bi se povukla sredstva IPARD-a, poljoprivrednici svoje farme moraju registrirati i biti u sustavu PDV-a, a podatke o stanju sa zemljištem, životinjama i drugim moraju redovito ažurirati u registru, piše Večernji list BiH.

Od prošle godine svi poljoprivrednici koji nisu upisani u registar ne mogu dobivati ni novčanu pomoć entiteta. Ipak, nisu svi registrirali svoja poljoprivredna dobra, a vrlo mali broj ih je u sustavu PDV-a, što će predstavljati problem u budućnosti za njihov razvoj i rad kada BiH uđe u EU.

Prikupljanje podataka

U Ministarstvu poljoprivrede Republike Srpske u registar je 2016. godine bilo upisano 35.168 gazdinstava, od čega je komercijalnih 4072. Već sljedeće godine broj registriranih gazdinstava povećao se na 37.009 i povećan je broj onih koji su ažurirali podatke navrijeme te ostvarili pravo na poticaje. U ovoj godini podatke je do 30. travnja ažuriralo 25.035 gazdinstva. Rok istječe 15. svibnja. Na području FBiH prošle godine bila su registrirana 72.424 gazdinstva.

Ipak, BiH još uvijek nema sublimirane i potpune podatke o broju obradivih površina, broju stoke i kultura koje se uzgajaju na farmama. To treba biti regulirano poljoprivrednim popisom. BiH bi u skladu s regulativom EU-a o poljoprivrednim popisima trebala provesti poljoprivredni popis 2020./2021. godine, kada će se raditi u zemljama EU-a.

U skladu s tim, Agencija za statistiku BiH, u suradnji s entitetskim zavodima za statistiku, prati aktivnosti i sudjeluje na sastancima koje organizira Eurostat vezano uz pripreme sljedećeg popisa poljoprivrede. Prate se i razmatraju načini za prikupljanje podataka koji će se koristiti u EU u budućem popisu poljoprivrede s ciljem da se pronađe adekvatan način koji će se primijeniti u BiH.

Obveze korisnika

Za daljnje pripreme preduvjet je definiranje legislativnog okvira koji će omogućiti učinkovito i kvalitetno provođenje popisa poljoprivrede u BiH.

Prema podacima Ureda za harmonizaciju sustava plaćanja u poljoprivredi, prehrani i ruralnom razvoju BiH, u poljoprivredno-prehrambenom sektoru krajem prošle godine javni trošak sredstava IPARD-a ne prelazi granicu od 50 posto, ali postoje izuzeci. Tako za fizički kapital poljoprivrednih gazdinstava koja vode mladi poljoprivrednici starosti do 40 godina postoji 65 posto povrata, za fizički kapital poljoprivrednih gazdinstava u planinskim područjima 70 posto, dok je 75 posto povrata za kapital poljoprivrednih gazdinstava u planinskim područjima ako su investitori mladi.

Potencijalne korisnike određuje država korisnica. Korisnici moraju biti registrirani u registar poljoprivrednih gazdinstava/klijenata i ne smiju biti u vlasništvu države više od 25 posto. Također, ne smiju imati dugovanja prema državi i moraju imati adekvatnu stručnu spremu.

(akta.ba)

Danas se u našoj zemlji očekuje sunčano vrijeme uz malu do umjerenu oblačnost. Tokom dana postepen porast oblačnosti u Bosni može uvjetovati lokalne pljuskove i grmljavinu. Vjetar u Bosni slab do umjeren sjeverni i sjeverozapadni. U Hercegovini prije podne i u večernjim satima umjerena bura, a tokom poslijepodneva slab do umjeren jugozapadnjak. Najviša dnevna temeperatura od 25 do 30, na jugu od 31 do 35 stupnjeva.

PROGNOZA VREMENA ZA 27.07.2018 (Petak)., u Bosni umjereno, ponegdje pretežno oblačno vrijeme. U Hercegovini pretežno sunčano uz malu do umjerenu oblačnost. Poslije podne i u večernjim satima u Bosni se očekuju kiša, pljuskovi i grmljavina. U Hercegovini pljuskovi su mogući na sjeveru i sjeveroistoku. Intenzivnije padavine u centralnim i sjeveroistočnim područjima Bosne. Jutarnja temperatura od 15 do 21, na jugu od 21 do 25, a najviša dnevna od 25 do 31, na jugu od 30 do 34 stupnja.

PROGNOZA VREMENA ZA 28.07.2018 (Subota)., umjereno do pretežno oblačno vrijeme sa kišom, pljuskovima i grmljavinom u Bosni. U Hercegovini lokalni pljuskovi i grmljavina se očekuju poslije podne. Jutarnja temperatura od 16 do 22, na jugu od 21 do 25, a najviša dnevna od 26 do 32, na jugu od 29 do 34 stupnja.

PROGNOZA VREMENA ZA 29.07.2018 (Nedjelja)., pretežno oblačno vrijeme sa kišom, pljuskovima i grmljavinom. Jutarnja temperatura od 14 do 20, na jugu od 20 do 25, a naviša dnevna od 28 do 34 stupnja.

U sklopu radnih aktivnosti predsjedavajući Skupštine Zeničko-dobojskog kantona Jasmin Duvnjak posjetio je općinu Usora.

U susretu sa načelnikom općine Usora Zvonimirom Anđelićem i predstavnicima Općinskog vijeća Usora upoznat je sa aktuelnom političkom, ekonomskom i sigurnosnom situacijom u ovom dijelu našeg Kantona. Delegacije su posjetile javnu biblioteku i ustanovu za predškolski odgoj i obrazovanje djece u Usori. Nakon toga, načelnik Anđelić i predsjedavajući Duvnjak posjetili su i nedavno otvorenu italijansku fabriku “Ferretto Group” koja će na području općine Usora proizvoditi logističke sisteme, paletne regale i opremu za skladišta, kao i softvere.

Direktor firme Džemal Klepić upoznao je predstavnike općinske i kantonalne vlasti sa razvojem prve faze investicija od nekoliko miliona eura, koje ova grupa ulaže u izgradnju spomenute fabrike. Naglašeno je da će kompletna proizvodnja ići u izvoz, a planirano je da nakon završetka svih radova u ovoj fabrici bude zaposleno oko 200 mladih i kvalifikovanih ljudi. Sa zadovoljstvom je istaknuto da je dio proizvodnje u ovoj fabrici već pokrenut.

Stručna služba Skupštine ZDK

Položaj radnika u BiH već desetljećima na nezavidnoj je razini.

Prinuđeni su jeftinom prodavanju svoje radne snage jer veliki broj nezaposlenih, spremnih raditi i za manju plaću, činio je rezervu poslodavcima, piše Večernji list BiH.

Prava radnika

O nezavidnom položaju radnika u BiH govore i podaci o radu na crno. Prema procjenama, oko 200.000 radno aktivnih ljudi u BiH radi bez prijave, bez plaćenog mirovinskog i socijalnog osiguranja, a teška ekonomska situacija ih je natjerala prihvatiti ovakav nelegalan vid zaposlenja.

O prijavljivanju i plaćanju doprinosa ne smiju ni pitati poslodavca jer se boje da će izgubiti posao, a o dugoročnoj budućnosti i mirovini i ne pomišljaju. A oni koji i počnu razmišljati uglavnom odlaze u druge zemlje koje im jamče barem osnovna radnička prava. Upravo odlasci iz BiH doveli su do situacije da bh. tvrtke ne mogu pronaći radnike.

Radnici, čak i oni koji su bez posla, više ne žele raditi za 400 KM, već radije za plaću od 500 eura odlaze u Slovačku i Češku ili, još bolje, u Njemačku ili Irsku. Kada se pogleda broj onih koji odlaze, jasno je da trenutačna politika realnog sektora i niskih plaća ne predstavlja održivo stanje jer su plaće preniske, a zaštita radnika nikakva. Plaća koju nude poslodavci u BiH nedovoljna je samo za hranu, a o drugim troškovima da i ne govorimo.

Zahtjev sindikata

Savez samostalnih sindikata BiH priopćio je kako već nekoliko godina upozorava na to da minimalna plaća mora biti usklađena s minimalnim životnim troškovima te da trenutačno stanje u BiH predstavlja kršenje osnovnih normi i principa zajamčenih, između ostalog, i Općom deklaracijom UN-a o ljudskim pravima te Konvencijom Međunarodne organizacije rada 131 o minimalnoj plaći. – Da smo u pravu, govore i napomene Odbora za ekonomska, socijalna i kulturna prava Ekonomsko-socijalnog vijeća UN-a, a koje su dane na 2. obiteljsko izvješće o BiH.

Odbor je izrazio i duboku zabrinutost što poslodavci ne poštuju svoje zakonske obveze prema svojim zaposlenicima, samovoljno otpuštaju zaposlenike ili ne plaćaju plaće ili doprinose za socijalno osiguranje navrijeme. Posebno je istaknuto kako je neprihvatljivo da poslodavci zanemaruju svoje zakonske obveze prema trudnicama i ženama koje su na rodiljskom dopustu – naveli su iz SSS BiH.

Sindikati traže da minimalna plaća u BiH bude 620 KM, što je za 50% više od trenutačne, koja iznosi 410 KM. I da se zahtjev sindikata prihvati, 620 KM nedovoljno je i samcu za preživjeti mjesec dana u BiH, a kamoli jednoj obitelji. Računica je jasna – svi koji rade, rade za plaću i ako njome sebi i svojoj obitelji ne mogu osigurati pristojan život, to je sasvim dovoljno da napuste ove prostore i idu tamo gdje će moći živjeti od svog rada. No, sve ovo bh. vlast očito i ne zabrinjava.

(6yka.com)

Broj poginulih u šumskim požarima u blizini Atine porastao je na 74, a ukupno 164 odrasle osobe i 23-oje djece je povrijeđeno, saopćila je u utorak glasnogovornica Grčke vatrogasne brigade.

Broj poginulih u požarima koji bjesne u turističkim priobalnim mjestima u blizini grčke prijestonice naglo je rastao tokom dana s 50 na 74, kazala je glasnogovornica, dodajući da broj nestalih osoba tek treba biti utvrđen.

Najpogibeljniji požari koji su zahvatili Grčku izbili su u blizini Atine u ponedjeljak popodne. Jedan je izbio zapadno od Atine u blizini grada Kinete a drugi u blizini lučkog grada Rafine istočno od Atine.

Glasnogovornica vatrogasne brigade izjavila je da su požari sada uglavnom pod kontrolom i zatražila je od ljudi da izvijeste o rodbini i prijateljima koji su nestali.

Grčki premijer Alexis Tsipras tokom dana je proglasio trodnevnu žalost za žrtvama požara. On je u ponedjeljak navečer skratio posjetu Bosni i Hercegovini kako bi se vratio u Grčku, prenosi dpa.

(klix.ba)

Danas se u našoj zemlji nakon pretežno oblačnog jutra očekuje postepeno smanjenje oblačnost tokom dana. Povremeni lokalni pljuskovi rijetko praćeni grmljavinom su mogući ponegdje u Bosni. U Hercegovini lokalno slab pljusak u prvom dijelu prijepodneva. Vjetar u Bosni slab do umjeren sjeverni i sjeveroistočni, a u Hercegovni umjerena bura. Dnevne temperatura od 24 do 30, na jugu od 29 do 33 °C.

U četvrtak 26.07.2018., sunčano uz malu do umjerenu oblačnost. U drugom dijelu dana postepen porast naoblake u Bosni može usloviti lokalne pljuskove. Jutarnje temperature od 13 do 19, na jugu od 18 do 23, a dnevne od 24 do 30, na jugu od 29 do 34 °C.

U petak 27.07.2018., u Bosni umjereno, ponegdje pretežno oblačno vrijeme. U Hercegovini pretežno sunčano uz malu do umjerenu oblačnost. Poslije podne i u večernjim satima u Bosni se očekuju pljuskovi i grmljavina. U Hercegovini pljuskovi su mogući na sjeveru i sjeveroistoku. Jutarnje temperature od 14 do 20, na jugu od 19 do 24, a dnevne od 25 do 31, na jugu od 30 do 34 °C.

U subotu 28.07.2018., umjereno do pretežno oblačno vrijeme sa kišom, pljuskovima i grmljavinom u Bosni. U Hercegovini lokalni pljuskovi i grmljavina očekuju se poslije podne. Jutarnje temperature od 14 do 20, na jugu od 19 do 24, a dnevne od 25 do 31, na jugu od 29 do 33 °C.

Na inicijativu Privredne komore FBiH, Bosna i Hercegovina uskoro bi mogla ograničiti uvoz polovnih vozila u BiH na Euro 5 standard, a novih vozila na Euro 6.

“Uputili smo zahtjev nadležnim institucijama za mišljenje u vezi s hitnim uvođenjem ograničenja uvoza polovnih vozila koja ne ispunjavaju standarde minimum Euro 5 norme”, navedeno je, između ostalog, u odgovoru Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH na jedno od postavljenih poslaničkih pitanja u parlamentu BiH, prenose Nezavisne novine.

Ova odluka biće donesena jer je na cijelom prostoru BiH isključivo zbog starosti vozila alarmantno stanje zagađenja vazduha.

Naime, prosječna starost vozila koja se voze u Bosni i Hercegovini premašuje 17 godina, a ispod EU eko-standarda je više od 50 odsto ukupnog broja vozila.

“Omjer uvoza novih i polovnih vozila u BiH, prema podacima iz 2015. godine, koji je 1:11, svjedoči da je Bosna i Hercegovina povoljan ambijent u evropskim okvirima za uvoz polovnih vozila te postepeno postaje deponija starih vozila koji ne ispunjavaju sigurnosne i ekološke uslove za korišćenje u drugim zemljama i sve dok su u upotrebi dramatično utiču na kvalitet vazduha”, navode u Ministarstvu spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH.

Razlozi za uvođenje Euro 5 norme

Jedan od razloga za uvođenje zabrane za uvoz vozila ispod Euro 5 norme je i taj što je Ustavni sud Njemačke nedavno donio odluku kojom odobrava i daje mogućnost gradovima da zabrane ulazak vozilima ukoliko zagađuju okolinu, a većina tih gradova priprema se da vozilima od Euro 1 do Euro 4 standarda zabrani ulazak, a u skorijoj budućnosti i Euro 5. Procjene su da će oko 12 miliona vozila biti namijenjeno izvozu iz Njemačke kako bi se na taj način riješili vozila koja su daleko štetnija po okolinu.

Na inicijativu Privredne komore FBiH gotovo sve institucije u BiH su odgovorile pozitivno, ističući da zaštita vazduha zbog zdravlja stanovništva mora da bude prioritet.

“Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju, kao nadležan organ u oblasti zaštite i poboljšanja kvaliteta zaštite životne sredine, podržava sve aktivnosti koje se sprovode kako bi se izbjegle, spriječile ili smanjile štetne posljedice po životnu sredinu. Realizacijom aktivnosti istovremeno se postiže i njena zaštita, ali je primarni cilj zaštita zdravlja stanovništva”, navodi se u odgovoru Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju na dopis Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH.

(Nezavisne)

INZ će izraditi Program uklanjanja odlagališta i Studiju izvodljivosti zbrinjavanja životinskog otpada u ZDK

Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica je potpisao Ugovor o realizaciji projekta sa Fondom za zaštitu okoliša Federacije BiH. Fond će finansijski pomoći realizaciju projekta „Izrada studije izvodljivosti zbrinjavanja otpada životinjskog porijekla na području ZDK sa planom aktivnosti, uključujući i Program uklanjanja postojećih odlagališta, jama i grobalja za otpade životinjskog porijekla sa procjenom sredstava“.

Projekat se provodi uz saglasnost Vlade ZDK i Ministarstva za prostorno uređenje, promet i komunikacije i zaštitu okoline. Vođa petočlanog projektnog tima je doktor veterinarske medicine Rusmir Goletić.

Okolišni problem

Strategijom zaštite okoliša FBiH (2008.-2018.), Federalnim planom upravljanja otpadom (2012.-2017.), Kantonalnim planom zaštite okoliša ZDK (2017.-2025.) i Planom upravljanja otpadom ZDK (2008.-2028.) definirani su operativni ciljevi i predviđene su mjere za stvaranje uvjeta za okolinski prikladno upravljanje otpadom životinjskog porijekla.

– Na području Zeničko-dobojskog kantona (ZDK) otpad životinjskog porijekla predstavlja veoma veliki veterinarsko-zdravstveni i okolišni problem zbog toga što nije riješeno upravljanje ovim kategorijama otpada. Otpad životinjskog porijekla je snažan izvor onečišćavanja i zagađivanja svih medija okoliša (tlo, voda, zrak) i značajno pogoršava higijensko-epidemiološko i ekološko stanje okoliša čime ugrožava zdravlje lokalnog stanovništva. Ovaj problem je identificiran i konstatovan kao prioritetan za rješavanje u Kantonalnom planu zaštite okoliša ZDK i Planu upravljanja otpadom ZDK, kao i terenskim opservacijama stručnih lica Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica, ističe dr. Goletić.

Prema Planu upravljanja otpadom na području ZDK za period 2008.-2028. godina, kao i drugim kantonalnim i federalnim strateškim planovima koji se odnose na upravljanje otpadom, potrebno je uspostaviti kapacitete za adekvatno zbrinjavanje otpada životinjskog porijekla, te sanirati i zatvoriti postojeća odlagališta, jame grobnice i groblja za otpad životinjskog porijekla s ciljem eliminisanja postojećih veterinarsko-zdravstvenih, higijensko-epidemioloških i okolišnih žarišnih tačaka. Planirano je da cijeli projekat traje deset mjeseci.

Rad na terenu

Osim otpada životinjskog porijekla koji se i dalje kontinuirano generira u različitim pogonima i objektima (farme, klaonice, pogoni za preradu i proizvodnju mesa, mesnice i dr.), dodatan problem predstavljaju i postojeća odlagališta, jame i grobnice otpada životinjskog porijekla.

Zbog toga je ove probleme potrebno hitno rješavati, kako je to i predviđeno ovim projektom.

– Uzimajući u obzir ciljeve postavljene u Strategiji zaštite okoliša FBiH, kao i ciljeve postavljene Planom upravljanja otpadom, postavljeni su ciljevi koji se žele postići izradom ovog projekta, a to je opći cilj zaštite zdravlja ljudi i životinja i zaštite okoliša, kroz unaprijeđenje sistema za upravljanje otpadom životinjskog porijekla na području Zeničko-dobojskog kantona (ZDK), te specifični ciljevi kao što su uspostava sistemskih rješenja za adekvatno zbrinjavanje animalnog otpada na području ZDK kroz izradu Studije izvodljivosti i Program, podizanje svijesti učesnika u proizvodnji i zbrinjavanju animalnog otpada o važnosti adekvatnog zbrinjavanja, kao i otklanjanje trenutne (aktuelne) prijetnje po zdravlje ljudi i životinja i okoliša uzrokovane postojanjem odlagališta, jama i grobalja otpada životinjskog porijekla na području kantona, navodi rukovodilac Zavoda za veterinarstvo uokviru Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica dr. Muhamed Gladan.

Uklanjanje odlagališta

Izrada Studije izvodljivosti zbrinjavanja otpada životinjskog porijekla na području Zeničko-dobojskog kantona sa planom aktivnosti uključujući i Program uklanjanja postojećih odlagališta, jama i grobalja za otpade životinjskog porijekla sa procjenom sredstava predstavlja realizaciju i ostvarivanje operativnih ciljeva i planiranih mjera navedenih strateških planova vezanih za upravljanje otpadom.

Planom upravljanja otpadom na području ZDK predviđene su mjere za upravljanje otpadom životinsjkog porijekla koje se odnose na uspostavu kapaciteta za adekvatno zbrinjavanje otpada životinjskog porijekla, te saniranje i zatvoranje postojećih odlagališta, jama grobnica i grobalja za otpad životinjskog porijekla.