Izvještaj CZ Tešanj za 01.12.2017.g.

Troškovi života u BiH rastu iz godine u godinu, a plate stagniraju. Tako je cijena potrošačke korpe četveročlane porodice viša od 1.800 KM prema posljednjim zvaničnim podacima entitetskih saveza sindikata, a minimalne plate iznose 395 KM u RS-u i 410 KM u FBiH. Četveročlane porodice većinom spajaju kraj s krajem, režu troškove i zadužuju se kako bi preživjele od 1. do 1. svaki mjesec.

Pritom, cijene i primanja variraju od opštine do opštine i od grada do grada, pa je u nekim dijelovima ovaj nesklad između primanja i potrošnje još veći.

Prema podacima koje je objavio Zavod za statistiku Republike Srpske, vidljivo je da su najveće plate u ovom entitetu isplaćivane u opštinama koje imaju rudnike, termo i hidroelektrane, te šume.

Tako se u ovom entitetu najveća prosječna plata zarađuju u Stanarima, oko 1.142 KM, zatim u Ugljeviku, 1.130 KM, dok je na trećem mjestu po prosječnim primanjima Gacko, u kojem je neto plata u 2016. godini iznosila 1.010 KM.

Platu veću od prosjeka zarađivali su i građani Foče – 976 KM, te Banjalučani čija je prosečena plata iznosila 962 KM.

Oko 900 KM su bile prosječne plate u Istočnom Drvaru i Istočnom Mostaru, te Istočnom Novom Sarajevu.

Sa druge strane, najmanje plate su zarađivane u Kupresu i to u prosjeku 404 KM, Jezeru 559 KM i u opštini Donji Žabar, u kojoj je prošlogodišnja prosječna plata iznosila 567 KM.

Plata iznad republičkog prosjeka, a koji je u prošloj godini iznosio 836 maraka, zarađivala se u 16 opština i gradova Republike Srpske, dok je čak 48 završilo ispod crte, odnosno prosjeka.

Kada je prosjek plata u pitanju, treba istaći i to da je ona u petogodišnjem periodu porasla za samo 18 maraka, tačnije sa 818 KM, koliko se zarađivalo 2012. godine, na 836 KM, koliko se zarađivalo u prosjeku tokom prošle godine.

Što se tiče iznosa prosječnih neto plata u Federaciji BiH, njih je nedavno istražio portal Poslovni svijet. Prema njihovom istraživanju, najviša prosječna neto plata u Federaciji BiH je u sarajevskoj opštini Centar i iznosila je 1.197 KM, dok je najniža registrovana u Doboj-istoku u visini od 532 KM.

Opština Doboj-istok je na neslavnoj prvoj poziciji zamijenila Gračanicu, u kojoj je prosječna plata u 2015. godini iznosila 524 KM.

Druga po redu s najvišom prosječnom neto platom je opština Ravno, koja pripada Hercegovačko-neretvanskom kantonu sa 1.161 KM, što je povećanje u odnosu na 2015. god. za 35 KM.

Posmatrano po kantonima, najviša prosječna neto plata u prošloj godini bila je u Kantonu Sarajevo 1.018 KM, ali je, nakon Centra, druga opšina s najvišom prosječnom platom opština Novo Sarajevo sa 1.115 KM, a slijedi opština Stari grad u Sarajevu sa 1.027 KM.

Opština s najnižom platom u KS je Ilijaš, iznosila je 638 KM.

U Zeničko-dobojskom kantonu najviša prosječna plata bila je u Kaknju – 969 KM i viša je u dnosu na Zenicu za 124 KM.

Najniža prosječna plata u ZDK bila je u Žepču – 545 KM, a zatim u Olovu – 613 KM.

Kada je u pitanju Tuzlanski kanton, očekivano najviša prosječna plata u prošloj godini bila je u Tuzli – 874 KM, a slijede Banovići sa 844 KM.

Najniža plata u tom kantonu je bila u Doboj-istoku 532 KM.

U Srednjobosanskom kantonu najviša prosječna neto plata je u Dobretićima – 913 KM, dok je u Travniku iznosila 661 maraka. U Srednjobosanskom kantonu su inače najniže plate u FBiH.

U Hercegovačko-neretvanskon kantonu najviša plaža bila je, u opštini Ravno – 1.161 KM, a zatim u Gradu Mostaru 1.042 KM. U Jablanici prosječna plata iznosila je 942 KM, a u Konjicu 766 KM.

U Livanjskom kantonu iznos prosječne plate prednjači u Bosanskom Grahovu 1.006 KM, u Livnu 905 KM, a Kupresu 902 KM.

U Unsko -sanskom kantonu je zabilježeno da je u Bihaću prosječna plata 929 KM, a u Velikoj Kladuši 738 KM.

(6yka.com)

U nastavku realizacije operativne akcije kodnog naziva ” MREŽA I”, koju sprovodi Uprava policije Ministarstva unutrašnjih poslova Zeničko-dobojskog kantona u saradnji sa Kantonalnim tužilaštvom Zeničko-dobojskog kantona, u toku jučerašnjeg dana, od strane policijskih timova započeti su istovremeni pretresi na 26 lokacija na području Grada Zenica. Tom prilikom slobode je lišeno 19 lica, koja su predata u nadležnost Kantonalnog tužilaštva Zeničko-dobojskog kantona te su ispitane.
Kantonalno tužilaštvo ZDK uputilo je sudiji za prethodni postupak Općinskog suda u Zenici prijedlog za određivanje mjere pritvora za devet lica, iz razloga propisanih članom 146. stav 1. tačka b) I c) ZKP F BiH,( odnosno zbog opasnosti da će uništiti, sakriti, izmijeniti ili krivotvoriti dokaze ili tragove važne za krivični postupak i zbog opasnosti da će ponoviti krivično djelo ), zbog krivičnog djela neovlaštena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga iz člana 238. stav 1. KZ F BiH.

Prijedlog za određivanje mjere pritvora upućen je za sljedeća lica:

B.S. 1991. godište
D.M. 1987. godište
K.Č. 1995. godište
A.A. 1993. godište
A.T. 1996. godište
H.M.1989. godište
Č.E. 1992. godište
H.A. 1998. godište
V.A. 1988. godište

Materije i predmeti koji su pronađeni prilikom pretresa, izuzete su i bit će predmet potrebnih vještačenja.

Stručni saradnik za odnose s javnošću Mirna Poljac

"Nastavnici poriču nasilje, a onda u razgovoru navode konkretne slučajeve koje su primijetili ili su im nazočili", jedan je od zaključaka nedavno urađenog istraživanja o Vršnjačkom i rodno-zasnovanom nasilju u osnovnim školama u BiH, provedenom u trideset osnovnih škola u Sarajevskom, Hercegovačko-neretvanskom i Srednjobosanskom kantonu.

U jednom dijelu istraživanja TPO Fondacije iz Sarajeva, učestvovao je 151 nastavnik, dok je u drugom dijelu intervjuirano 29 pedagoga, psihologa i socijalnih radnika.

U uvodnom dijelu 'baseline' studije „Vršnjačko i rodno-zasnovano nasilje u osnovnim školama u BiH“ ističe se da nasilje u školi nije nova pojava, ali i da je prisutna neinformiranost kako primijetiti znakove, analizirati profile sudionika i proučavati faktore rizika za pojavu nasilja u školi.

Evidentan je i problem nedostatka jedinstvenog odnosa škola prema nasilju, pa upućuju alarmantan poziv svim nivoima društva na sistemski pristup problemu nasilja u školama. Nasilje je u posljednjim decenijama promijenilo oblik - ono fizičko, koje je bilo lakše detektovati - sve češće je verbalno čije se posljedice odražavaju na mentalno zdravlje učenika.

Melika Šahinović iz TPO Fondacije kaže: „Iznenadilo nas je tokom istraživanja da pedagozi i nastavnici većinom ne žele pričati o nasilju i negiraju svaki vid postojanja, a onda negiraju sebe jer u toku razgovora, uz obaveznu anonimnost, navedu primjere sa kojima su se sretali“. Dodala je da je da je istraživanje pokazalo veliku zastupljenost psihološkog nasilja i da ne postoje dovoljno dobri mehanizmi za prevenciju kao ni dovoljno adekvatne pomoći za žrtve.

„Razgovori sa nastavnicima i pedagozima otkrili su nedovoljnu informiranost o terminu i definiciji nasilja pa smo često slušali kako fizički obračun ili verbalno maltretiranje jednog ili grupe učenika usmjeren ka drugom nije nasilje, kao što nasiljem ne možemo zvati slučaj u kojem se vodi internet – Facebook inicijativa o prikupljanju tzv. lajkova, odnosno traženje podrške vršnjaka za isključenje određenog učenika/učenice iz društva“, piše u publikaciji o gore navedenom istraživanju čije autorstvo potpisuju Melika Šainović i Alma Jeftić.

Ističe se da u većini slučajeva okarakterisanih kao gurkanje, trač ili pubertetska ljubomora, oni ne reaguju. Ipak u intervjuu rađenom u Srednjobosanskom kantonu navodi se: „U društvu i lokalnoj zajednici vršnjačko nasilje predstavlja ogroman problem, općenito nasilje se u društvu tolerira kao nešto dozvoljeno ili općeprihvaćeno normalno ponašanje. Nasilje se dešava na putu od škole do kuće ili obrnuto, ali ga u školi nema.“

Internet nasilje
Melika Šahinović naglasila je da je internetsko nasilje, koje se često naziva 'nevidljivim nasiljem' jer se teško kontroliše, jedno od najzastupljenijih i najopasnijih oblika nasilja, kako u ruralnim tako i u urbanim školama. U intevjuu urađenom u Hercegovačko-neretvanskom kantonu, jedan ispitanik je kazao: „Verbalno nasilje, ogovaranje, je zastupljeno najviše, fizičko je manje, jer je ono više vidljivo i momentalno se kažnjavaju učenici za takvo ponašanje. Ne razlikuju se oblici kod djevojčica i dječaka, verbalno nasilje je zastupljeno i kod jednih i kod drugih skoro podjednako, neprikladan govor, ogovaranje.“

Također, istraživanje je pokazalo da je izoliranje kojom su izloženi pojedini učenici, jedan od težih oblika psihološkog nasilja, te da su djevojčice češće žrtve ovog oblika nasilja nego dječaci. Neki od simptoma su kada učenici, koji su do tada odlični, promijene ponašanje. Dok kada je riječ o internetskom nasilju, ispitanici su mišljenja da uglavnom roditelji kod kuće ne znaju na kojim internetskim stranicama dijete provodi vrijeme, s kim se dopisuje, ko mu je društvo, što je dodatni problem.

„Sagovornici koji otvoreno govore o prisustvu nasilja u školi su nastavnici dužeg radnog staža i tvrde da nasilje postaje sve veća opasnost za nove generacije i društvo općenito,“ navodi se, između ostalog, u zaključcima i preporukama istraživanja. Stručnjaci koji rade u prosvjeti detektirali su internet kao jedan od ključnih oblika nasilničkog ponašanja a u studiji se preporučuje da treba utjecati sa svih društvenih nivoa na educiranje roditelja i učenika o opasnostima interneta kao i veću kontrolu i cenzuru određenih sadržaja.

„Čini se da su nastavnici i roditelji nemoćni u suzbijanu internet nasilja zbog napretka tehnologije s jedne strane i neinformisanosti s druge strane. Često je fokus roditelja usmjeren da omogući ono što i druga djeca imaju, naprimjer pametne telefone, pri tom se zanemaruju potencijalni rizici i opasnosti korištenja interneta dolazimo do potencijalnih opasnosti koje sa sobom nose određene oblike nasilja, izazivaje disocijalizacije, agresivnosti, introvertnosti...“, kazala je Melika Šainović.

Inače, TPO Fondacija je početkom 2017. godine, počela realizaciju trogodišnjeg projekta pod nazivom „Vršnjačko i rodno zasnovano nasilje u školi.“ U okrviru tog projekta urađena je i gore navedena baseline studija. Cilj istraživanja je da se ustanovi stanje u školama i da se dobije povratna informacija koja vrsta podrške je potrebna nastavnicima, učenicima i roditeljima. Projekat je rezultat saradnje TPO Fondacije i Ministarstva za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo, Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta Hercegovačko-neretvanskog kantona i Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta Srednjobosanskog kantona.

„Kroz višegodišnji program prevencije vršnjačkog i rodno zasnovanog nasilja fokus je stavljen na jačanje saradnje nastavnika/djece/roditelja. Taj trokut ključ je za uspješnu saradnju i zato nam je moto ovogodišnjeg programa šesnaest dana aktivizma Djeca su vaše ogledalo“, kaže Šahinović.

Borba sa posmatračima nasilja
Zanimljivo je da se opis ponašanja modernih nasilnika i žrtava nasilja tokom istraživanja preklopio, dok su u gotovo svim slučajevima posmatrači po strani dok se ispred njih dešava nasilje. Razloga je za to puno, a jedan od važnih jeste strah. Šahinović je istakla da su do sada, uz baseline studiju, u TPO Fondaciji izradili i publicirali dva priručnika koja bi trebala nastavnicima pomoći u radu sa djecom ali i saradnji sa roditeljima. Jedan priručnik se zove Prevencija i smanjenje vršnjačkog i rodno-zasnovanog nasilja u školi: Jačanje kompetencija u radi s djecom, a drugi je Prevencija i smanjenje vršnjačkog i rodno-zasnovanog nasilja u školi: jačanje kompetencija u radu s roditeljima.

Istraživanje je pokazalo da su nastavnici svjesni nasilja, ali da ga ne smatraju suviše učestalim te da ga karakterišu kao „fizičko nasilje i oblike psihološko socijalne agresije“. Za razliku od Hercegovačko-neretvanskog i Srednjobosanskog kantona, u Kantonu Sarajevo veći broj ispitanika tvrdi da poznaju značenje pojma 'rodno zasnovanog nasilja' te su informacije stekli na više seminara kojima su prisustvovali u organizacijama nevladinog sektora.

„Neophodno je raditi na prevenciji kroz edukativne aktivnosti koje potiču empatiju, plemenite osobine kod učenika koje potiču na izgradnju istinskih prijateljstava,“ zaključila je Šahinović koja je, radeći na ovom istraživanju, dosta vremena provela uvjeravajući učesnike da su intervjui anonimni. Njeno iskustvo je da se u Kantonu Sarajevo manje otvoreno govori o nasilju u poređenju sa druga dva kantona u kojima su istraživanja rađena. Smatra da je jedan od razloga šutnje u Sarajevskom kantonu strah od sistema, utjecajnih roditelja ili direktora, zaštićene djece, strah od lične odgovornosti.

Sama TPO Fondacija u okviru svojih aktivnosti na više načina radi sa mladima na prevenciji nasilja. Jedana od važnih kontinuiranih višegodišnjih aktivnosti realizira se u okviru 16 dana aktivizma – mladi ljudi se potiču na crtanje stripova u okviru kojih se tematizira nasilje. Navedene publikacije i studija dostupne su na stranici www.tpo.ba.

(Al Jazeera)

Novo istraživanje Instituta McKinsey Global navodi da bi do 2030. godine širom svijeta zbog robota bez posla moglo ostati između 400 i 800 miliona ljudi.

Zbog sve većeg angažiranja i upotrebe robota u različitim poslovima, MGI je proveo istraživanje u 46 zemalja, obuhvatajući oko 800 profesija.

Zaključeno je da bi svaki peti radnik mogao biti pogođen uvođenjem robota u poslovni svijet, prenosi Anadolija.

Pogođene razvijene zemlje
Smatraju da će roboti ipak više biti korišteni u nekim bogatim zemljama, ne u cijelom svijetu, te da će u tim zemljama biti veći procenat gubljenja radnih mjesta.

Istraživanje pokazuje i da bi ovim problemom mogla biti pogođena svaka treća osoba u razvijenim zemljama, poput Njemačke i Sjedinjenih Američkih Država.

(Al Jazeera)

Danas će u Bosni i Hercegovini preovladavati pretežno oblačno vrijeme sa kišom. Poslije podne padavine, uglavnom, u Hercegovini u istočnoj i dijelovima centralne Bosne. U večernjim satima i u noći sa četvrtka na petak nove padavina. Očekivana količina padavina u Hercegovini od 50 do 80, lokalno do 100 l/m2, u zapadnim i jugozapadnim djelovima Bosne od 40 do 60 l/m2, a u ostalim djelovima od 5 do 10 l/m2. Vjetar slab do umjeren jugozapadni. U Hercegovini na istoku i jugozapadu Bosne, tokom prijepodneva, jaki udari vjetra. U večernjim satima u Bosni vjetar u skretanju na sjeveroistočni. Dnevna temperatura zraka od 5 do 11, na jugu od 10 do 16 stepeni. 

U petak 01.12.2017., pretežno oblačno vrijeme. Tokom dana ili u večernjim satima u centralnim, istočnim i zapadnim područjima Bosne sa slabim snijegom. U Hercegovini prije podne je moguća slaba i mjestimična kiša. Vjetar slab do umjeren u Bosni sjeveroistočni, a u Hercegovini jugozapadni. Jutarnje temperature od -3 do 3, u Hercegovini od 6 do 10, a dnevne od 2 do 7, na jugu od 9 do 13 °C.

U subotu 02.12.2017., u Bosni oblačno, a u Hercegovini pretežno sunčano. U jutarnjim satima u Bosni je moguće provijavanje slabog snijega. Jutarnje temperature od -4 do 2, na jugu od 3 do 8, a dnevne od -2 do 4, na jugu od 8 do 12 °C.

U nedjelju 03.12.2017., oblačno vrijeme sa kišom u Hercegovini i snijegom u Bosni. Jutarnje temperature od 3 do 9, na jugu do 11, a dnevne od 4 do 9, na jugu od 11 do 16 °C. Tokom poslijepodneva i u večernjim satima pad temperature zraka.

U ponedjeljak 04.12.2017., u Bosni umjereno do pretežno oblačno, a u Hercegovini sunčano uz umjerenu oblačnost. Jutarnje temperature od -8 do -2, na jugu od 2 do 6, a dnevne od -2 do 3, na jugu od 6 do 10 °C.

Počela je javna rasprava na nacrt Budžeta za 2018. godinu. U sali Općinskog vijeća održan je usmeni dio javne rasprave, na kojoj su svoje komentare, primjedbe i prijedloge iznijeli predstavnici mjesnih zajednica, javnih ustanova i preduzeća, nevladinih organizacija, kao i zainteresovani građani. Svi prijedlozi će biti obrađeni i uvršteni u konačan prijedlog dokumenta.

Općinsko vijeće Tešanj na sjednici održanoj 31. oktobra 2017. godine usvojilo je nacrt Budžeta za 2018. godinu i uputilo ga u javnu raspravu do 08.12.2017. godine, s ciljem izrade prijedloga Budžeta za 2018. godinu. Nacrt budžeta istaknut je na infopultu u zgradi Općine, te uredima Jelah i Tešanjka, a možete pogledati i ovdje

Prijedlozi i primjedbe mogu se dostavljati do 08.12.2017. godine, putem prijemne kancelarije ili na e-mail Ova e-maila adresa je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli.

Općina Tešanj i Organizacija MUSLIM AID Sarajevo, realizuju projekat Ekonomsko osnaživanje socijalno i materijalno ugroženih osoba i mladih osoba kroz proizvodnju povrća u plastenicima.
Nakon što je sa dvadeset korisnika potpisan Ugovor o dodjeli plastenika, održane dvodnevne edukacije, te učešća korisnika u sufinansiranju, firma BIOS Visoko je počela sa isporukom i montažom plastenika.
Za sve korisnike obezbijeđena je malč folija, sjeme i rasad za jesenju sjetvu tako da će na novih 0,2 hektara plastenika biti zasnovana proizvodnja mladog luka, salate i špinata.

Federalno ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica objavilo je Javni poziv za podnošenje prijava za obnovu i rekonstrukciju stambenih jedinica u cilju povratka na područje općina Federacije BiH i RS-a.

Detaljnije možete pogledati ovdje

Općina Tešanj raspisuje konkurs za dodjelu stipendija redovnim studentima dodiplomskog studija (prvog ciklusa) u akademskoj 2017/18. godini, sa područja općine Tešanj, koji studiraju na višoj ili visokoškolskoj ustanovi u BiH.

Konkurs za dodjelu stipendija redovnim studentima dodiplomskog studija (prvog ciklusa) u akademskoj 2017/18. godini možete pogledati ovdje

Kriterije za dodjelu stipendija redovnim studentima dodiplomskog studija (prvog ciklusa) viših i visokoškolskih ustanova za akademsku 2017/18. godinu možete pogledati ovdje