U središtu švedskog grada Trelleborga muškarac je sinoć zapucao po ljudima. Kako javljaju britanski mediji, muškarac je otvorio vatru na ulici u starom dijelu Trelleborga, u kojem se nalazi velik broj trgovina i restorana. U tom se dijelu Trelleborga navečer okuplja velik broj ljudi.

U napadu je ranjeno najmanje dvoje ljudi, a četvero ih je prebačeno u bolnicu. Na lice mjesta su odmah izašle jake policijske snage, baš kao i ekipe hitne pomoći. Policija je, javljaju lokalni mediji, u potrazi za napadačem, a na terenu je i specijalna policijska jedinica koja uz pomoć pasa pretražuje područje napada i traga za oružjem.

Pucnjava u Trelleborgu se ne tretira kao teroristički napad, a policija je objavila kako ništa ne ukazuje da se radilo o terorizmu, javlja Associated Press.

“Primili smo više prijava o pucnjavi u Trelleborgu. Brzo smo otišli na lice mjesta i otkrili, na relativno malom području, više ljudi koji su ozlijeđeni u pucnjavi. Neki su ranjeni iz vatrenog oružja, ali ne svi. Blokirali smo dijelove grada i istražujemo što se dogodilo”, rekao je glasnogovornik lokalne policije

“Čuli smo puno pucnjeva i vidjeli nekoga vani da trči. Ulica je prepuna policijskih automobila”, rekao je jedan stanovnik Trelleborga koji živi u blizini mjesta napada, prenosi Index.

Izmišljene priče plasirane kao da su novinarske, a cilj im je manipulacija čitatelja, definicija je lažnih vijesti ili tzv. fake news, koju je dala Evropska unija. Fenomen lažnih vijesti doživljava svoju ekspanziju u posljednje vrijeme, a digitalizacija i fragmentacija medija radikalno povećavaju ovaj problem.

Lažne vijesti napisane su tako da zavaraju korisnike interneta da podijele tu priču na društvenim mrežama i time učestvuju u brzom širenju tih informacija među korisnicima sličnih stavova.

“Nećete vjerovati…”, “Evo šta se desilo…”, “Skandalozno…”, i slični dijelovi naslova odmah upućuju na pokušaj manipulacije čitatelja i dovođenje novih na stranice koje nude lažni sadržaj.

Evropski parlament je saopćio da je 2016. godine 46 posto građana EU pratilo vijesti na društvenim mrežama, a taj trend raste. Šest od deset vijesti koje su podijeljene, podijeljene su iako ih osobe prije toga nisu pročitale. I to je jedan od problema.

Kako prepoznati lažne vijesti

Vijest koja nije verifikovana iz više imenovanih izvora mora izazvati sumnju onoga ko je čita ili sluša. Nažalost, postoji puno web portala koji se imenuju kao medij, a zapravo su samo neozbiljni i neodgovorni rezultat slobode pristupa internetu koji BiH ima.

“Takvi web portali nemaju impressum, tj. nemaju izlistan spisak osoba koje pišu za taj portal, nemaju imenovanog vlasnika portala, a vrlo često čak ni bilo kakav kontakt. Takvi ‘mediji’ najčešće plasiraju izmišljene i uznemiravajuće vijesti koje korisnici Facebook platforme vrlo nepromišljeno šire dalje, nasjedajući na senzacionalni ili uznemirujući naslov, a bez predhodne kritičke analize šta su to pročitali i vidjeli u tom članku”, izjavila je za Klix.ba Ljiljana Zurovac, izvršna direktorica Vijeća za štampu BiH.

Zurovac je naglasila važnost edukacije čitatelja.

“Edukacija je neophodna i urgentna, budući da plasiranje lažnih vijesti postaje svakodnevno pravilo pojedinih medija, osobito web portala. Mediji koji nastoje zadržati profesionalnost, treba da budu korektivi i da upozoravaju javnost, posjetitelje web portala, čitatelje, slušatelje i gledatelje, da ne prihvataju sve što se objavljuje olako i, što se kaže, ‘na prvu’, već da kritički analiziraju vijesti, logički zaključuju i koriste vlastitu inteligenciju u shvatanju poruke”, rekla je Zurovac.

Dodala je da novinari i urednici treba da se pridržavaju profesionalnih principa izvještavanja i da budu u potpunosti svjesni svoje profesionalne odgovornosti prema građanima, prema javnosti u BiH, jer svaka lažna objavljena vijest može imati posljedice po život građana.

Kodeks za štampu i online medije BiH u Općim odredbama, između ostalog, nalaže novinarima da imaju obavezu prema javnosti održavati visoke etičke standarde u bilo kojem trenutku i pod bilo kakvim okolnostima. A to znači da uvijek i u svim okolnostima treba da izvještavaju istinito i bazirano na provjerenim i različitim izvorima.

“To nije samo bh. problem, nažalost. Naglo otvaranje i sloboda pristupa internetu svuda su dali prostora i dobrima i lošima da uživaju slobodu izražavanja, neki su taj prostor oplemenili, drugi su ga zagadili. To je ljudska priroda, ali mi se moramo boriti protiv tih koji ugrožavaju i zloupotrebljavaju slobodu izražavanja. Ja sam članica internacionalne Radne grupe ‘Article 10 Evropske konvencije o ljudskim pravima’ s njemačkog Viadrina Univerziteta. U septembru smo imali 11. godišnju radionicu koja je u potpunosti bila posvećena upravo ovim problemima – lažne i izmišljene vijesti u medijima i govor mržnje. Preporuke za medije u regionu Jugoistočne Evrope o tretiranju ovih tema bit će rezultat ovogodišnjeg susreta medijskih i pravnih experata iz Evrope”, rekla nam je izvršna direktorica Vijeća za štampu BiH.

Razlika između profesionalne medijske informacije i varanja čitatelja

Na pitanje da li je primarni problem to što svako danas u BiH može imati web stranicu, Facebook stranicu, profil na bilo kojoj društvenoj mreži i izmisliti bilo kakvu vijest te je može plasirati u javnost, Zurovac kaže da na prvi pogled možemo tu situaciju definirati kao “problem”. Međutim, to bismo radije nazvali posljedicom zbog needuciranosti većine građana da selektuje informacije i razlikuje profesionalnu medijsku informaciju od mase privatnih postova i mišljenja.

“Veoma je dobro da u BiH imamo veliku slobodu korištenja internetskih platformi i zagarantiranu slobodu izražavanja, razmjene ideja, misli, kritika, osobnih observacija, itd. Te platforme su također i dobar izvor informacija za novinare, posebno ako se radi o postavkama fotografija ili informacija iz konfliktnih područja ili za vrijeme različitih nesreća. Međutim, i tada su to samo povodi da novinar istraži i provjeri informaciju ili vjerodostojnost fotografija, prije nego ih objavi. Jer to nisu profesionalne vijesti. To nisu informacije u medijskom profesionalnom smislu. Niko od osoba koje koriste internetske platforme kao alate za slobodno izražavanje nije obavezan da se pridržava uputa Kodeksa za štampu i online medije. Urednici i novinari jesu, oni su veoma obavezni da to čine. Ne samo radi svojih čitatelja, već i radi sebe – da zaštite sebe kao profesionalce i da zaštite novinarsku profesiju”, naglašava naša sagovornica.

Problem nastaje u onom času kada građani, primatelji informacija s internetskih platformi, poistovjećuju sve što tu čitaju ili gledaju sa zvaničnim vijestima pa vrlo često reagiraju na provokativne informacije koje je neko na svom profilu postavio bez promišljanja, nižući lance govora mržnje i huškačke retorike.

Opet se vraćamo na to da je edukacija građana, objavljivanje članaka i tematskih emisija s uputama o razlikovanju profesionalnih i provjerenih informacija iz medija od onoga što se na privatnim profilima postavlja, neophodno.

“Ljudi moraju biti svjesni tog razlikovanja i radi svog psihičkog zdravlja i radi vlastite mentalne higijene”, smatra Ljiljana Zurovac.

“Bojim se da je već došlo vrijeme kada ćemo sve češće morati da se pozivamo na zakon i tražimo zakonske sankcije za one koji šire lažne vijesti, jer opomene i pismeni pokušaji uvjeravanja da se takvo što ne smije raditi, očito nisu dali dobre rezultate”, rekla je u razgovoru za Klix.ba Ljiljana Zurovac, izvršna direktorica Vijeća za štampu BiH.

Lažne vijesti ili propaganda

Evgeny Morozov pisac i istraživač iz Bjelorusije koji proučava političke i društvene implikacije tehnologije, nedavno je boravio u Sarajevu na konferenciji Media Meets Literacy. Njegovu posjetu smo iskoristili da razgovaramo i o temi lažnih vijesti o kojima on često piše. Morozovovi tekstovi su objavljivani u raznim novinama i časopisima širom svijeta, uključujući The New York Times, The Wall Street Journal, Financial Times, The Economist, The Guardian…

Kazao nam je da nije naklonjen pojmu “lažne vijesti” koji sve više i više koriste moćnici – uključujući mnoge snažne političke i ekonomske sile koje kontroliraju dominantne medije u većini evropskih i sjevernoameričkih zemalja – u cilju marginalizacije neistomišljenika.

“Mnogo sam sretniji zbog upotrebe pojma koji se ranije koristio za ovaj fenomen, a to je: propaganda. Danas je tranzicija na javnu sferu koja se izdržava na oglašavanju olakšala širenje propagande gdje korisnici često učestvuju u procesu a da nisu svjesni toga. Otkako su društvene mreže poput Twittera i Facebooka optimizirane prema broju pregleda stranica, one definitivno podstiču širenje takvih informacija – ne interesuje ih da li je to što prenose istina ili ne, brinu samo o zaradi od klikova”, smatra Morozov.

U tekstu objavljenim na britanskom Guardianu Morozov je napisao da problem nisu lažne vijesti nego digitalni kapitalizam koji čini profitabilnom proizvodnju lažnih, ali klikabilnih vijesti.

“Postoji tendencija u našem diskursu vezanom za internet da predstavljamo probleme poput lažnih vijesti kao nekako nehistorijske i totalno kulturalne, npr. nepovezane s ekonomijom. Ali dalo bi se raspraviti o mišljenju da su lažne vijesti poput zagađenja. Naravno, možete okrenuti glavu na drugu stranu, vidjeti da je zrak zagađen i početi nositi masku ili možete zaista pregledati izvore zagađenja i poduzeti nešto u vezi s fundamentalnim političkim i ekonomskim modelom koji je odgovoran za proizvodnju toga. Čeka nas isti problem i s lažnim vijestima: možemo koristiti maske algoritama i velike količine podataka da se zaštitimo od ‘lažnih vijesti’ dok ne činimo ništa u vezi s temom uklanjanja osnovnog uzroka”, smatra Morozov.

Knjigu “The net delusion : The dark side of internet freedom” Morozov je objavio 2011. godine. Dio naslova “Tamna strana internet slobode” se primarno odnosi na inicijativu koju je prihvatila Hillary Clinton da se “internetske slobode” učine zvaničnom pozicijom Vlade SAD-a.

“Čak i tada – 2009. godine isticao sam da je veoma realno očekivati da će velike tehnološke kompanije koje zarađuju od oglašavanja voditi globalnu borbu u promociji slobode, demokratije i sl. Tamna strana internet sloboda je tačno ta naivna pretpostavka da će se neke veoma lijepe korisne stvari tek tako dogoditi – pogotovo na duge staze, kao rezultat naše velike ovisnosti o digitalnom kapitalizmu. Moj argument danas, nakon osam godina, je da ono što nam je izgledalo kao utopijska budućnost digitalnog kapitalizma sve više liči na tamnu prošlost feudalizma, gdje velike tehnološke kompanije ostaju vladari i uživaju neograničenu snagu, a od koje zavisi ostatak društva. Ne smatram tu ovisnost zdravom”, zaključio je Evgeny Morozov u razgovoru za Klix.ba.

(klix.ba)

Danas će u našoj zemlji preovladavati sunčano vrijeme. Veći dio prijepodneva u Bosni po kotlinama i uz riječne tokove sa maglom ili sumaglicom. Vjetar, slab, promjenljivog smjera. Dnevne temperature od 19 do 25 °C. 

.Za dane vikenda sunčano uz malu do umjerenu oblačnost. U jutarnjim satima i veći dio prijepodneva u Bosni po kotlinama i uz riječne tokove sa maglom ili sumaglicom. Jutarnje temperature od 4 do 10, na jugu od 11 do 15, a dnevne od 18 do 24, na jugu do 27 °C.

U ponedjeljak 16.10.2017., sunčano. U jutarnjim satima i veći dio prijepodneva u Bosni po kotlinama i uz riječne tokove sa maglom ili sumaglicom. Jutarnje temperature od 6 do 12, na jugu od 12 do 16, a dnevne od 20 do 27 °C.

U utorak 16.10.2017., sunčano uz umjerenu oblačnost. U jutarnjim satima i veći dio prijepodneva u Bosni po kotlinama i uz riječne tokove sa maglom ili sumaglicom. Jutarnje temperature od 7 do 12, na jugu od 13 do 18, a dnevne od 20 do 27 °C.

Austrija je tužila Njemačku Europskom sudu pravde zbog plana o uvođenju cestarina, izjavio je danas austrijski ministar prometa Jörg Leichtfried.

Predviđeno je da cestarinu u Njemačkoj plaćaju vozači sa vozilima sa stranim registarskim tablicama koja koriste autoceste u ovoj zemlji.

Ovaj trošak godišnje može iznositi do 130 eura.

Njemačkim vozačima taj iznos će biti nadoknađen kroz umanjenje poreza.

(RSE)

U šumama Republike Srpske u prvom polugodištu ove godine napravljena je šteta od 1.124.092 KM, potvrdili su u JPŠ "Šume Republike Srpske".

"U prvom polugodištu 2017. bespravno je posječeno 1.138 kubnih metara, dok je bespravno posječeno i ukradeno 6.178 kubnih metara šume. Pedeset kubnih metara iznosi krađa gotovih drvnih sortimenata, što ukupno iznosi 7.265 kubnih metara", istakli su u "Šumama RS".

Podsjetimo, nedavno su Vlada FBiH i Vlada RS uputile Vijeću ministara BiH zajedničku inicijativu za donošenje odluke o zabrani izvoza i prometa trupaca iz Bosne i Hercegovine.

Vlade usuglašene - zabrana izvoza i prometa trupaca

Također, u ovm su preduzeću podnijeli 971 prijavu za šumsku štetu, od čega je, kako kažu, 339 krivičnih, a 632 prekršajne prijave, a od ukupne evidentirane štete 57 odsto je pokriveno prijavama, navode Nezavisne.

Malo riješenih prijava

Veliki problem predstavlja činjenica da je i dalje mali procenat riješenih prijava protiv šumokradica i naplaćene štete, te da je riješeno svega, kako kažu, 35 krivičnih, te 153 prekršajne prijave.

"Zajedno sa Ministarstvom unutrašnjih poslova RS, Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, te šumarskom inspekcijom preduzimamo mjere zaštite od bespravnih aktivnosti", kazali su u "Šumama RS".

Otkrili bespravnu siječu

U Republičkoj upravi za inspekcijske poslove RS su kazali da je Republička šumarska inspekcija u ovoj godini u okviru akcionog plana za suzbijanje bespravnih sječa, krađa i nelegalnog prometa drvnih sortimenata oduzela 1.212 metara kubnih šumskih drvnih sortimenata, čija se vrijednost procjenjuje na 95.442 KM.

"Šumski drvni sortimenti su oduzeti na postrojenjima za primarnu preradu drveta i u prometu jer je kontrolama utvrđeno da isti nisu žigosani ili nisu obrojčeni, ili nedostaju prateći otpremni iskazi, što ukazuje na to da je riječ o bespravnoj sječi. Usljed utvrđenih nepravilnosti Republička šumarska inspekcija je izdala 411 prekršajnih naloga u vrijednosti od 499.900 KM, podnijela pet prekršajnih i jednu krivičnu prijavu", naglasili su u Republičkoj upravi za inspekcijske poslove u RS.

Kazne za krađu više od tri metra drva

Dodali su da će prema Krivičnom zakonu, ako se ukrade više od tri metra kubna šumskih drvnih sortimenata, počinilac biti kažnjen novčanom kaznom ili kaznom zatvora do dvije godine.
"Zakon o šumama je predvidio da fizička lica za bespravnu sječu plate kaznu od 300 do 900 KM, a ako isti prekršaj počini pravno lice kazna iznosi od 3.000 do 9.000 KM, a odgovorno lice u pravnom licu moraće platiti kaznu od 500 do 1.500 KM", upozorili su u Republičkoj upravi za inspekcijske poslove RS.

(agroklub.ba)

Osjetljive informacije o australskim odbrambenim programima ukradene su u velikom cyber napadu.

U hakerskom napadu na jednu kompaniju koja pruža usluge za australijsku vladu procurilo je oko 30 GB podataka, uključujući podatke o novim borbenim avionima i mornaričkim plovilima, izvještava BBC.

Informacije su poslovno osjetljive, ali nisu povjerljive, saopćeno je iz vlade.

Iz vlade nemaju informacije o tome da li je u ovom napadu učestvovala neka država.

Australijski zvaničnici za cyber sigurnost misterizonog hakera su nazvali “Alf”, po liku iz sapunice Home and Away.

Napadi su krenuli u julu prošle godine, ali australijska Direkcija za radioinženjersku odbranu (Australian Signals Directorate – ASD) je o tome obaviještena tek u novembru. Identitet hakera nije poznat.

Ministar odbrambene industrije Christopher Pyne je u četvrtak za Australian Broadcasting Corp kazao da mu je rečeno da ova krađa nije prijetnja za nacionalnu sigurnost.

– Srećom, informacije koje su ukradene su poslovne, ne vojne, ali ovo je svejedno veoma ozbiljno i mi ćemo to istražiti – rekao je ministar Pyne.

Mitchell Clarke iz ASD-a je rekao da je haker iskoristio slabu tačku u softwareu koji koristi ova aeronautička kompanija, a koji nije bio ažuriran 12 mjeseci i za koji su korištene jednostavne šifre.

(fokus.ba)

Delegacije Hamasa i rivalskog palestinskog pokreta Fataha postigle su dogovor o nacionalnom jedinstvu na pregovorima u egipatskom glavnom gradu Kairu, kazao je lider palestinskog pokreta Hamas Ismail Haniyeh.

"Haniyeh proglašava da su Hamas i Fatah rano jutros i uz posredovanje Egipta postigli sporazum", naveo je u pisanom saopćenju glasnogovornik Hamasa Tahin al-Nunu, prenosi Anadolija.

U saopćenju nisu otkriveni detalji postignutog dogovora, a palestinski izvori javljaju da se u četvrtak u popodnevnim satima očekuje konferencija za novinare, na kojoj bi javnosti te detalje trebali predstaviti čelnici dva pokreta.

Razrješavanje nesuglasica
Pregovori u Kairu počeli su u utorak prošle sedmice, a njihov je cilj razrješavanje nesuglasica između Hamasa, koji je dominantan u Gazi, i Fataha, koji ima vlast na Zapadnoj obali.

Nakon deset godina administrativne i političke otcijepljenosti, prošle sedmice Hamas je raspustio lokalni komitet i Vladi nacionalnog jedinstva predao vlast u Gazi, a premijer Palestine Rami Hamdallah održao je prvu sjednicu Vlade u Gazi nakon tri godine.

Bio je to pozitivan uvod u mirovne pregovore u Kairu.

(Al Jazeera)

Općinski načelnik poziva sve zainteresovane građane, pravna i fizička lica da dostave svoje prijedloge i primjedbe na Nacrt izmjene i dopune Urbanističkog projekta TEŠANJ-CENTAR u Tešnju koji je usvojen na 11. sjednici Općinskog vijeća Tešanj održanoj 29.09.2017. godine.
Usmeni dio javne rasprave (prezentacija) obavit će se 17.10.2017. godine (utorak) od 11:00 do 13:00 sati u sali Općinskog vijeća u Tešnju.
Nacrt izmjene i dopune Urbanističkog projekta TEŠANJ-CENTAR u Tešnju, istaknut je na oglasnim pločama u zgradi Općine, infopultu u Uredu Jelah, na oglasnoj ploči u zgradi mjesne zajednice Tešanj, a možete pogledati i ovdje

Dokumentaciju možete pogledati na:
Izvod iz Plana
Katastarska podloga
Sintezna karta postojeceg stanja
Karta postojeceg stanja infrastrukture
Prijedlog intervencija
Arhitektonsko-urbanisticko rjesenje
Prijedlog ulicnog fasadnog platna
Plan parcelacije
Građevinske i regulacione linije
Infrastruktura

Zainteresovani svoje prijedloge i primjedbe mogu dostaviti Službi za katastar, urbanizam i imovinsko-pravne poslove, putem prijemne kancelarije ili na e-mail: Ova e-maila adresa je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli. do 01.11.2017. godine.


OPĆINSKI NAČELNIK
Mr.sci. Suad Huskić

Obavještavaju se poljoprivrednici sa područja općine Tešanj da su u skladu sa članom 13. Zakona o novčanim podrškama u poljoprivredi i ruralnom razvoju, kao i članom 6. Pravilnika o načinu i uslovima ostvarivanja novčane podrške po modelu poticaja proizvodnji dužni izvršiti prijavu plana proizvodnje za koju očekuju federalni poticaj u narednoj godini. Prijava plana proizvodnje se podnosi kantonalnom Ministarstvu za poljoprivredu na obrascu PPP najkasnije do 15. novembra tekuće godine.
Klijenti koji ne izvrše prijavu planirane proizvodnje u navedenom roku, neće moći ostvariti pravo na federalnu novčanu podršku u 2018.godini.
Obrazac prijave plana proizvodnje (PPP) se može preuzeti u Službi za finansije, privredu, komunalne i inspekcijske poslove, općinskim uredima u Jelahu, Tešanjci i web stranici općine Tešanj.

Obrazac PPP (prijava plana proizvodnje) možete preuzeti i ovdje


POMOĆNIK OPĆINSKOG NAČELNIKA
Hamzalija Hojkurić dipl.ecc.

Snaga jedne države, vrijednost njene ekonomije i uređenost općeg društvenog sistema direktno korespondiraju sa sportskim rezultatima te zemlje, a najbolji argument za ovakvu tvrdnju je lista osvajača olimpijskih medalja. Naša zemlja u tom pogledu zauzima uvjerljivo posljednje mjesto u regiji, toliko loše da je i pored svega toga teško objasniti kompleksnost problematike bh. sporta i opravdati niz negativnih rezultata s velikih takmičenja.
Kad je 7. augusta u Carioca Arena 2 dvorani u Rio de Janeiru Majlinda Kelmendi osvojila zlatnu medalju u džudou za žene do 52 kilograma, oni koji razmišljaju i brinu o našem sportu trebali su dobiti još jednu boru na licu. Trećeg dana Olimpijskih igara u Riju zlatnu medalju osvojilo je Kosovo, zemlja koja je tada debitirala na najvećoj svjetskoj sportskoj smotri i država koju Bosna i Hercegovina još službeno ne priznaje.

Tako je naša država ostala jedina članica bivše Jugoslavije bez osvojene olimpijske medalje, u društvu još sedamdeset članova Međunarodnog olimpijskog odbora – šest država koje više ne postoje i Olimpijskog tima izbjeglica. Društvo nam između ostalih prave Andora i Albanija, ali i Belize, Bolivija, Čad, oba Konga, Laos, Somalija, Južni Sudan, Jemen, Turkmenistan, kao i cijeli niz zemalja koje pamtite iz kataloga egzotičnih ljetovališta ili filmova o Jamesu Bondu.

Ako pak pogledate liste najuspješnijih zemalja u historiji Olimpijskih igara, lako ćete doći do zaključka da je to svojevrsna top-lista snage, društvene i ekonomske vrijednosti, globalne moći u tom trenutku. Nekad su Olimpijske igre s najviše medalja završavali SAD i SSSR, sad je tu Kina, vječno prisutne Britanija, Francuska ili Njemačka, nekad je bila posebno indoktrinirana Istočna Njemačka. Kad pomenute pretpostavke uključite u računicu postaje jasnije zašto naših predstavnika nema među osvajačima medalja.

Slične ili čak još gore perspektive otvaraju se kada se udaljite od Olimpijskih igara i šire posmatrate sportska takmičenja. Posebno kada uzmete u obzira da je Crna Gora velesila u ženskom rukometu i muškom vaterpolu, da je na posljednjem tek završenom Eurobasketu ušla među 16 najboljih ili da Makedonija ima aktuelnog prvaka Evrope u klupskom rukometu skopski Vardar.

Neugodne usporedbe BiH i komšija

Posebno je bolna usporedba naše zemlje s većim sportskim silama u regiji i prvim komšijama Hrvatskom, Srbijom ili Slovenijom koje su u stalnom sportskom uzletu i koje su baš u Riju prošle godine imale rekordnu žetvu medalja. Kad na sve dodate finale Eurobasketa u kojem su igrale Srbija i Slovenija, dobijete dojam da je Bosna i Hercegovina svojevrsno ostrvo u moru sportskih uspjeha, ostavljena na slavljima nekoliko pojedinaca ili fudbalske reprezentacije čiji je plasman u Brazil na Svjetsko prvenstvo najveći državni sportski uspjeh.

Sport je na našu žalost povezan sa svim drugim društvenim segmentima i potpuno preslikava problematiku o kojoj svakog dana svjedočimo kad pišemo o zapošljavanju, javnim finansijama, kriminalu ili korupciji, kad se dotaknemo manjka djece u osnovnim i srednjim školama, kupovine diploma na fakultetima ili sporosti u gradnji autoputa. Ako su koeficijenti ekonomskog razvoja ili kreditni rejtinzi daleki i nečitki našem čovjeku, sportski uspjesi ili neuspjesi dobro ilustriraju gdje se zapravo nalazimo.

Prije neki dan svoj rodni grad ponovo je napustila naša najbolja plivačica Amina Kajtaz, preselivši u Zagreb gdje će imati nemjerljivo bolje uslove za rad i napredak. Ako Amini, koja se već zbog svog talenta i rada nemetnula svima i koja ima potencijal da s najvećih takmičenja donosi velike rezultate, Mostar i država u cijelosti nisu osigurali uslove za rad, onda možete zamisliti kako je nekom djetetu koje tek treba da upiše sebe na startnu listu svog prvog plivačkog mitinga.

Novca ima, ali je na pogrešnim mjestima

Ne treba raditi preveliku analizu kretanja novca da se zaključi da kod nas postoji samo jedan sport s ozbiljnom naklonošću države i to je naravno fudbal. Stanje u našem fudbalu je posebna priča, ali problemi koje imaju košarkaši, rukometaši i brojni drugi bolniji su i više povezani s besparicom od samog fudbala.

Osim fudbala teško da se može kod nas naći profesionalan sport i ista takva liga, liga s igračima koji mogu da žive od vlastitog rada, odnosno bavljenja sportom. Mimo fudbala, izuzimajući izuzetke koji obično potvrđuju pravilo, sve ostalo je puki amaterizam. To samo po sebi i ne bi bilo unaprijed loše da se kod nas javnim novcem pretežno ne finansira profesionalni sport, što je u suprotnosti s pozitivnom evropskom praksom.

Javnim sredstvima trebao bi se finansirati isključivo amaterski i omladinski sport te gradnja i održavanje sportske infrastrukture, nikako profesionalni sportski pogoni, kod nas prvenstveno fudbalski klubovi. Profesionalni sport trebao bi živjeti na tržištu i od njega, a javna sredstva koja danas odlaze u profesionalne pogone naših fudbalskih klubova morala biti preusmjerena u razvoj amaterskog sporta, rad omladinskih škola i izgradnju infrastrukture, između ostalog i onog bazena zbog kojeg Amina Kajtaz danas trenira u Zagrebu.

Sa samo jednom takvom promjenom, onom koju ćemo i onako morati implementirati kad budemo koji korak bliže EU, naš amaterski, a time manje-više cijeli sport, mimo fudbalskih klubova najvišeg razreda, dobit će prijeko potrebna sredstva za rad. Onda se neće dešavati da skoro svaka naša reprezentacija, osim fudbalske, pri okupljanju moli za novac kojim će pokriti troškove prijevoza ili da plaća smještaj sponzorskim paštetama.

Tri zajednice i dijaspora uz sve to

Specifikum našeg sporta je podijeljenost društva i države na tri mikro svijeta od kojih dva imaju više sklonosti sportskim kretanjima u susjednim državama pa se s tim u vezi dešava odljev sportskih talenata i direktno osiromašuje bh. sport. Isto kao što je važno naglasiti da je izbor reprezentacije za koju neki sportista želi nastupati lična stvar, toliko se ni ovaj segment problema ne može izostaviti iz analize stanja i problema nedostatka sportskih uspjeha našeg sporta.

Primjeri kao što je onaj Emira Preldžića, koji se ne mogu tako lako podvući pod ranije navedenu matricu, te brojnost naše dijspore (riječ koja je zapravo i sinonim za riječ “rasutost”) dodatno usložnjava problem bh. sportske baze, odnosno smanjenja iste. Nije problem BiH selekcije na igrama u Riju i neosvajanja medalje u tome što je Amel Tuka loše trčao polufinale na 800 metara, već u tome što je on bio samo jedan naš ozbiljan pretendent na medalju. Da smo ih imali pet takvih i mi bismo bar jednom slavili.

Na kraju ćemo uvijek doći i do pitanja mentaliteta, razmišljanja jedne društvene grupe koja je danas opterećena općom depresijom zbog stanja u kojem se cijelo društvo nalazi, ali i nekih drugih fenomena. Nije bez osnova i ona teza da kod nas ne rastu oni fanatični roditelji koji će kao Ante Kostelić u svojoj djeci vidjeti buduće šampione kad to niko ne vidi i tjerati i sebe i njih da spavaju pored automobila na nekom planinskom prevoju s temperaturom dvanaest ispod nule. Roditelja koji sanjaju da će im dijete jednog dana biti lijevo krilo Real Madrida ima, ali oni su sastavni dio problema u vidu heliocentričnosti našeg sporta u kojem se sve vrti oko fudbala.

Razlozi loših rezultata bh. sportista i timova zapravo nisu sportski, mnogo su širi i zadiru u sve pore našeg društva. Opća društvena problematika lijepo se oslikava na sportskim terenima i to se može dvojako posmatrati, kao polupuna ili poluprazna čaša. Jednog dana kad cijelo naše društvo krene uzlaznim trendom sasvim je sigurno da će u neka rana jutra, gledajući možda prijenos iz Tokija 2020. godine, nacija slaviti prvu olimpijsku medalju nekog našeg atletičara ili plivača, a Džanan Musa na Eurobasketu u seniorskoj konkurenciji raditi ono što je radio 2015. godine u kadetskoj.

(klix.ba)