Politički i sigurnosni odbor Evropske unije (EU) donio je 26. juna Odluku o prihvatanju doprinosa Bosne i Hercegovine, kao treće zemlje, vojnoj misiji EU za obuku u Centralnoafričkoj Republici.

Ovom odlukom BiH је praktično postala operativni partner u odbrambeno-sigurnosnom sistemu EU, što predstavlja potvrdu i priznanje da je BiH spremna da doprinosi zajedničkoj sigurnosnoj i odbrambenoj politici EU. Ujedno, ovo je i snažan podsticaj procesu integracije BiH u EU.

Ova odluka rezultat je dugotrajnog procesa koji je otpočeo u septembru 2015. godine, kada su ministrica odbrane BiH Marina Pendeš i visoka predstavnica za vanjsku politiku EU Federica Mogherini potpisale “Sporazum između BiH i EU o uspostavi okvira za učešće BiH u operacijama EU za upravljanje krizama”.

Drugi važan okvirni dokument za ovaj proces jeste Sporazum između BiH i EU o sigurnosnim procedurama za razmjenu povjerljivih informacija, koji je zaključen 2006. godine i već primjenjuje.

Pošto su se stvorili pravni okviri za zajedničko učešće u mirovnim operacijama, Politički i sigurnosni odbor EU donio je odluku da pozove BiH na doprinos u misiji EU u Centralnoafričkoj Republici u funkciji obuke.

Vijeće ministara BiH je u aprilu 2017. godine ocijenilo opravdanim učešće do 40 pripadnika OSBiH u spomenutoj misiji obuke, a Predsjedništvo BiH je u maju prihvatilo ovu ocjenu opravdanosti i zadužilo MOBiH da im dostavi prijedlog odluke o upućivanju pripadnika OSBiH.

Budući da je Predsjedništvo BiH 26. maja donijelo Odluku o učešću dva oficira OSBiH u misiji EU u Centralnoafričkoj Republici, pripreme za upućivanje teku po planu, a očekivano vrijeme upućivanja je kraj jula.

Planirano je da se početkom 2018. godine broj pripadnika OSBiH u misiji obuke EU u Centralnoafričkoj Republici poveća, ovisno od ponuđenih pozicija i budžetskih mogućnosti, saopćeno je iz Ministarstva odbrane BiH.

(Vijesti.ba)

Oba doma Parlamenta FBiH su od svog konstituisanja 2015. godine do danas pokazala najlošije rezultate rada. Ključni zakoni nisu usvojni, među kojima su zakon o doprinosima i zakon o dohotku koje je premijer FBiH Fadil Novalić najavljivao kao ključne zakone koji će regulisati oblast rada.
Predstavnički dom i Dom naroda Parlamenta FBiH i njihovo funkcionisanje, odnosno često otkazivanje sjednica, možda su i najbolji pokazatelj krize koalicionih partnera u FBiH, odnosno SDA i HDZ-a. Tako do danas nisu usvojeni neki od ključnih zakona, poput Prijedloga zakona o igrama na sreću, Prijedloga zakona o PIO-u, zakona o šumama, ali i dva zakona koja je naročito forsirao premijer FBiH Fadil Novalić, a to su Prijedlog zakona o doprinosima i Prijedlog zakona o dohotku.

Novalić je još prošle godine obećavao da će ta dva zakona biti usvojena do marta 2017. godine, što je prekršeno.

“Svjestan sam da kasnimo sa ova dva zakona, no bio sam prinuđen da ih stavim na čekanje zbog trenutne situacije u oba doma Parlamenta FBiH. Sve češće mi se čini da poslanici nisu dorasli zadacima koje pred njih stavlja Reformska agenda. Mi smo na Vladi usvojili, i to jednoglasno, većinu bitnih reformskih zakona. Kad se oni nađu pred Parlamentom, onda gotovo svaki put dolazi do zastoja. Ponekad ima ciljanih političkih blokada, kao što je bio slučaj zakona o PIO-u, no posebno me brine što je ponekad na putu reformi jednostavno nemar”, kazao je premijer Novalić za Klix.ba.

Poslanici često ne dolaze na sjednice, a ponekad čak i dnevni red ovisi o jednom glasu.

“Često su, umjesto rasprava o zakonima, sjednice svedene na populistička prepucavanja i osuđene na propast inicijative opozicije koja ima za cilj samo da prikupi nekoliko političkih poena. Nedopustivo je da napredak Federacije bude talac neozbiljnosti poslanika. Ja svakako neću odustati ni od zakona o porezu na dohodak ni od zakona o doprinosima, jer se radi o prevažnim zakonskim rješenjima koja će znatno olakšati poslovanje te doprinijeti otvaranju novih radnih mjesta. Ne zavisi sve od mene, ipak, nadam se da će poslanici konačno shvatiti zbog čega su ih izabrali građani Federacije i da će otkočiti proces provođenja Reformske agende”, poručuje Novalić.

Oba doma Parlamenta FBiH od 2015. godine pokazala su neefikasnost. Tako je u prvoj godini mandata usvojeno tek 10 zakona, od čega su tri već bila u proceduri iz prethodnog saziva Paralmenta FBiH.

Predstavnički dom je u 2016. održao 20 sjednica, što je za 10 manje od prosjeka prethodnog mandata, a u 2016. razmotreno je 156 mjera i usvojeno 29 zakona, dok je prosjek prethodnog mandata bio 180 mjera i 40 zakona.

Ozbiljnost problema najuočljivija je pri pogledu na program rada Predstavničkog doma. Od 144 zakona, koliko je planirano tim programom rada, ovaj dom usvojio je tek 16, odnosno 11 posto u 2016. godini.

Za prvih šest mjeseci 2017. godine situacija nije ništa bolja. Parlament FBiH usvojio je devet zakona, od čega tri zakona o proglašenju gradova Livno, Goražde i Cazin i osam izmjena i dopuna zakona, što je ukupno 17 zakona. Svi zakoni su stupili na snagu jer ih je potpisao Marinko Čavara, predsjednik FBiH.

Izvor: Klix

Na kolektivnoj dženazi u Prijedoru 20. jula bit će ukopani posmrtni ostaci 23 prijedorske žrtve, potvrdila je za Anadoliju glasnogovornica Instituta za nestale osobe BiH Lejla Čengić.
“Najmlađa žrtva koja će biti ukopana na ovoj dženazi u Prijedoru je osamnaestogodišnji Ifet (Fahrudin) Vojniković. Njegovi posmrtni ostaci pronađeni su u junu prošle godine u masovnoj grobnici Hozića Kamen na području Bosanskog Novog”, istakla je Čengić.
Najstarija žrtva koja će biti ukopana sutra na kolektivnoj dženazi je Šerif (Hasan) Hegić., rođen 1920. godine. Njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su iz masovne grobnice Jakarina Kosa 2001. godine.
“Među žrtvama je i jedna žena Džehva (Hase) Hadžić, rođena 1925. godine. Njeni posmrtni ostaci ekshumirani su na gradskom groblju Pašinac u Prijedoru”, pojasnila je Čengić.
Posmrtni ostaci prijedorskih žrtava biće ukopani na šehidskim mezarjima Kamičani, Rizvanovići, Rakovčani, Bišćani, Zecovi, Čarakovi i šehidsko mezarje Skela u Prijedoru.
Čengić je naglasila da su posmrtni ostaci civila bošnjačke nacionalnosti koji će biti ukopani na ovoj dženazi ekshumirani iz masovnih grobnica Jakrina Kosa, iz koje je ekshumirano 373 žrtve, Koričanske Stijene iz koje je ekshumirano 90 žrtava, kao i masovne grobnice jama Hrastova Glavica na području Sanskog Mosta iz koje su ekshumirane 124 žrtve.
“Riječ je o zatvorenicima logora Omarska, masovne grobnice Redak-Ljubija iz koje je ekshumirano 69 žrtava, grobnice Zecovi i Trnopolje- Redžići i posljednje otkrivene masovne grobnice Hozića Kamen na području Bosanskog Novog iz koje je ekshumirano 11 žrtava i na lokalitetima Mračkovac, Trnopolje i gradsko groblje Pašinac u Prijedoru”, pojasnila je glasnogovornica Instituta za nestale BiH.
Do sada je pronađeno 2.325 prijedorskih žrtava. Posmrtni ostaci su pronađene na više od 450 različitih lokaliteta, od toga 98 masovnih grobnica. Čengić je podsjetila da su grobnice pronađene na području Prijedora, ali i u drugim gradovima, u Sanskom Mostu, Bosanskoj Krupi, Bosanskoj Gradišci, Bosanskoj Dubici, Skender Vakufu, Bosanskom Novom, Vukosavlju, Banja Luci, Hrvatskoj Kostajnici i drugim gradovima.
“Posljednja masovna grobnica u kojoj su pronađene prijedorske žrtve je masovna grobnica Hozića Kamen na području Bosanskog Novog iz koje je ekshumirano 11 žrtava. Devet žrtava koje će biti ukopane na ovoj dženazi ekshumirane su iz masovne grobnice Hozića Kamen”, kazala je ona.
U Šejkovači se trenutno nalaze 323 posmrtna ostatka, koji su ekshumirani u ranijem periodu iz pojedinačnih i masovnih grobnica, a većina posmrtnih ostataka je nekompletna.
Od 323 posmrtna ostataka koji se nalaze u Šejkovači 63 žrtve su identificirane i DNK analizom i od strane porodica ali još nisu ukopani. U nekim slučajevima riječ je o nekompletnim posmrtnim ostacima gdje porodice čekaju da se pronađu i ostali dijelovi tijela, u nekim slučajevima porodice čekaju da pronađu i druge nestale članove svoje porodice kako bi ih mogli zajedno ukopati. Naime, 260 posmrtnih ostataka još nije identificirano i riječ je uglavnom o nekompletnim posmrtnim ostacima.
“U Prijedoru se još uvijek traga za 777 žrtava, koje se vode kao nestali, s tim da treba imati u vidu da je ovaj broj sigurno manji jer je jedan broj posmrtnih ostataka pronađen i nalazi se u Šejkovači u Sanskom Mostu”, dodala je Čengić.
Na kolektivnoj dženazi u Prijedoru bit će ukopani: Ifet (Fahrudin) Vojiković (1973.), Velid (Ramo) Marošlić (1972.), Adem (Sefer) Kešić (1969.), Kemal (Sefer) Kešić (1962.), Edin (Ahmet) Dedić (1969.), Fikret (Rahum) Duratović (1968.), Ermin (Rahim) Duratović (1968.), Safet (Hamed) Avdić (1967.), Sakib (Fehim) Kahrimanović (1966.), Mustafa (Mehmed) Karagić (1966.), Edin (Bećir) Rizvanović (1964.), Suvad (Sadik) Kekić (1963.), Suad (Husnija) Marošlić (1962.), Kemal (Abdulah) Hodžić (1960.), Bajro (Ago) Brakić (1941.), Fehim (Bajro) Brakić (1962.), Emsud (Alija) Kekić (1957.), Teufik (Tahir) Kljajić (1949.), Smail (Osman) Rekić (1943.), Abdulah (Jasim) Kadirić (1942.), Ibrahim (Karanfil) Bačić (1927.), Džehva (Hase) Hadžić (1925.) i Šerif (Hasan) Hegić (1920.).

Wizz Air, najveća low-cost aviokompanija u regionu Centralne i Istočne Evrope, danas saopštava da putnici više neće plaćati doplatu za unošenje većeg komada ručnog prtljaga u putničku kabinu na svim letovima Wizz Air-a od 29.oktobra 2017.
Putnici će moći da unesu u putničku kabinu jedan komad ručnog prtljaga maksimalnih dimenzija 55x40x23cm. Ovaj prtljag će biti uključen u cijenu karte.
Ova odluka predstavlja povećanje limita besplatnog ručnog prtljaga za 50% u odnosu na trenutno važeće pravilo.
Putnicima koji su već ranije kupili karte, sa doplatama za veći ručni prtljag, a putuju od 29. oktobra 2017. biće vraćen novac, u iznosu plaćene doplate uvećane za 20%, u vidu kredita u okviru njihovog WIZZ naloga.
Aviokompanija je danas objavila i novu, dodatnu, uslugu za putnike nazvanu "WIZZ Priority".
Ova usluga je dostupna već od danas na svim letovima Wizz Air-a i uključivaće: Prioritetno ukrcavanje Putnici mogu da u ručni prtljag unesu i jednu dodatnu, malu, torbu (maksimalnih dimenzija 40x30x18cm)
Garantovano unošenje ručnog prtljaga u putničku kabinu, počev od 29. oktobra (ovo je takođe dostupno i putnicima koji kupe WIZZ Go, WIZZ Plus i WIZZ Privilege Pass).

Veliki požar na području bosanskohercegovačke općine Jablanica i dalje se širi, a kako je saopćila Civilna zaštita ove općine, požarna linija proširila se noćas prema lokalitetu Sljemena i prijeti velika opasnost da se proširi i na plato Čvrsnice, gdje se nalazi borova šuma, prenose bh. mediji.

"S obzirom na smjer širenja požara prema platou Čvrsnice i nemogućnost pristupa kopnenim snagama, bilo bi potrebno što hitnije djelovati iz zraka, i to u ranim jutarnjim satima, kada, zbog pada temperature, vatrena linija ima najmanji intenzitet širenja", ističu iz Civilne zaštite općine Jablanica, javlja agencija Fena.

Sarajevski mediji navode kako se u srijedu očekuje povratak helikoptera Oružanih snaga Bosne i Hercegovine na ovu lokaciju, pošto su požari na području Ljubinja sanirani.

Vatra na Čvrsnici se, nakon dva mirnija dana, intenzivirala u utorak, pa je zatražena pomoć OSBiH u gašenju požara iz zraka, kao i pomoć vatrogasnih jedinica iz susjednih općina.

Fahrudin Solak, direktor Federalne uprave Civilne zaštite, kazao je kako je na njegovom području odgovornosti jedino požar na Čvrsnici trenutno van kontrole.

"Planira se prosijecanje šume, kako bi se požar odvojio od dijela planine koji još nije bio zahvaćen. Za takvu akciju bit će potrebno četiri do pet sati pješačenja po teškom terenu, ali danas ćemo nastojati to uraditi. Zajedno s vatrogascima, raspolažemo sa 100 do 150 ljudi na terenu", istakao je Solak i dodao kako se radi o okomitom terenu, gdje ni gašenje požara helikopterom ne daje previše efekta.

Crna Gora: Antonov djeluje kod Obosnika
Ukrajinski protivpožarni avion Antonov 32P, čiji je kapacitet 8.000 litara vode, uključio se u srijedu ujutro u akciju gašenja požara iznad Obosnika, javila je Radio-televizija Crne Gore.

Komandir tivatske Službe zaštite i spašavanja Zoran Barbić kazao je kako kanader ima jasne instrukcije Direktorata za vanredne situacije kad je riječ o prioritetnim požarištima, prenosi Tanjug.

"Druge ekipe su na terenu, sve ostalo zavisi od meteo uslova, ali možemo reći da je situacija sada mnogo bolja", rekao je Barbić.

Antonov gasi požar iznad Obosnika, kazao je on i dodao kako je to "onaj kraj koji ide prema Krašićima, da presiječe taj krak, zatim da presiječe kraj prema Luštici, a onda po prioritetima".

Letjelica iz Ukrajine stigla je u utorak navečer na tivatski aerodrom, a u srijedu će stići pojačanje iz Švicarske u vidu višenamjenskog helikoptera Super Puma, čiji je kapacitet 2.000 litara vode.

Iz Direktorata za vanredne situacije saopćeno je kako je u opštinama Tivat i Herceg Novi situacija nepromijenjena.

"Aktivni su požari u mjestu Mardari, pojasu Solila-Topliš, duž sela Ðuraševići, duž sela Zabrđe ka Žanjicama, na Plavim horizotima i Debelom brijegu ka Prijevoru", navode iz Direktorata.

Saopćeno je kako u Ulcinju, Baru, Budvi i Kotoru nema aktivnih požara.

Hrvatska: Split u izmaglici
Požar koji je posljednja dva dana ugrožavao Split i njegovu okolinu još nije lokaliziran, ali je stanje na požarištu razmjerno povoljno, a četiri kanadera će tokom srijede još natapati rubne dijelove požarišta, informacije su koje je agencija Hina dobila u srijedu ujutro u Županijskom vatrogasno-operativnom centru Split.

U požaru u Splitu i njegovoj okolici do sada je izgorjelo 4.500 hektara borove šume, niskog raslinja, trave, makije i maslinika.

Dežurni operativac u ŽVOC-u rekao je kako će kanaderi, osim tog požarišta, gasiti vatru koja od utorka gori na sjevernoj strani Mosora, ali se do srijede ujutro nije gasila zbog nepristupačnog terena. Vatrogasci su javili kako tamo nisu ugroženi objekti te da se nadaju kako će zračne snage u srijedu ugasiti i taj požar.

Split je od srijede ujutro u dimnoj izmaglici, koja se, objašnjavaju u ŽVOC-u, očekivala nakon tako velikog požara.

"Riječ je o normalnoj pojavi nakon tako velikoga požara. Na terenu vatra još tinja na nekim mjestima. Konkretno, i na Karepovcu dimi, ali se cijelu noć tamo dežuralo s cisternom i nema nikakve opasnosti za građane. Zavod za javno zdravstvo konstanto mjeri kakvoću zraka. Vjerujemo da će ovaj nezapamćeni požar na ovim prostorima biti proglašen ugašenim kroz koji dan", navode iz ŽVOC-a.

I policija se nada kako će požar biti što prije ugašen, a pretpostavlja se da će policija na požarištu danima obavljati očevid, ne bi li utvrdili kako je došlo do požara.

U medijima su se pojavile informacije kako je za taj požar kriv dalekovod, ali to je ubrzo demantirano.

(Al Jazeera)

Iz Udruženja sportskih ribolovaca “Blinker” Kalošević – Tešanj, pozivaju sve djevojčice i dječake uzrasta od 7 do 15 godina, da se prijave i uzmu učešće u projektu “MALA ŠKOLA RIBOLOVA“, u organizaciji ovog Udruženja i pod pokroviteljstvom Općine Tešanj.

Prijave se mogu izvršiti do nedjelje, 23.07.2017. godine, na telefon 061/833-329.

Okupljanje polaznika i početak “Male škole ribolova” je u nedjelju, 23.07.2017. godine, na “jezeru Mrkotić” u 18:00 sati.

Predavanja će se održavati svakim danom od 18:00 do 20:00 sati, a ovi termini se mogu prilagođavati u zavisnosti od potreba na terenu.

Za sve kandidate koji uspješno završe “Malu školu ribolova” Udruženje sportskih ribolovaca “Blinker” Kalošević će dodijeliti:

Diplomu o uspješno završenoj školi,
Godišnju dozvolu za sportski ribolov,
Štap za pecanje.
Najbolji kandidati “Male škole ribolova” imat će priliku da učestvuju na takmičenju u ulovu ribe udicom na plovak, sa mlađim ribolovcima iz susjednih ribolovnih udruženja, gdje će moći da prezentuju svoje ribolovne vještine te osvoje i vrijedne nagrade za najbolje takmičare.

B I S T R O !

KUD "BEHAR" Tešanjka organizuje Smotru folklora 22.07.2017.g.

Izvještaj CZ Tešanj za 19.07.2017.g.

Od 1996. do 2016. godine broj građana koji su se odrekli bh. državljanstva u korist onog drugih zemalja drastično se povećava. Naime, 1996. bh. državljanstva odreklo se šest osoba, dok je lani taj broj iznosio čak 4.270.

U Ministarstvu civilnih poslova BiH kažu da se iz neformalnih razgovora s osobama koje se odriču državljanstva saznaje da su najčešći razlog za odricanje od bh. državljanstva pravo na posjedovanje nekretnina u drugim državama, olakšano putovanje, lakše studiranje u inozemstvu i sigurniji i ravnopravniji status.

NOVI ZAKON

“U najvećem broju slučajeva odricanje se vršilo radi stjecanja državljanstva Njemačke, Austrije, Slovenije, Norveške, Danske, Češke, Srbije, Hrvatske, Crne Gore. U međuvremenu je Danska donijela novi zakon prema kojem se za njihovo državljanstvo nije potrebno odreći nekog drugog”, napominju u Ministarstvu, dodajući da BiH ima sporazum o dvojnom državljanstvu sa Švedskom, Srbijom i Hrvatskom.

Sociolog Srđan Vukadinović izražava zabrinutost i zbog sve većeg broja mladih koji odlaze na studiranje u inozemstvo. Ističe da je tokom prijemnih ispita vidno da veliki broj studenata upisuje fakultet u BiH s namjerom da školovanje nastavi vani, najčešće u Austriji, koja je, napominje, postala pomodarstvo kada se govori o školovanju.

“Razlog odlaska mladih leži i u činjenici da mnoge visokoškolske ustanove u BiH prati loš glas, pa svoju akademsku karijeru žele graditi u drugim zemljama. Sutra će otići još više mladih, a kada završe školovanje tamo, teško je očekivati da će se vratiti, jer ovdje im je egzistencija neizvjesna”, pojašnjava sociolog.

UCJENA DRUGIH

Dodaje da je sasvim izvjesno da će se oni odreći državljanstva BiH kako bi dobili drugo.

“To je svojevrsna ucjena drugih zemalja. Traže da se neko odrekne svoje domovine. Mnogi će to uraditi u trci za egzistencijom, ali to je duboko nehuman i nemoralan čin od zapadnih zemalja. Poznato je da ljudi koji odu u druge zemlje ostaju tradicionalno vezani uz svoju, a pasoš i državljanstvo su im veza sa zemljom iz koje odu”, konstatira on, ističući da prije svega Austrija i Njemačka zbog velikog priliva našeg stanovništva ne bi trebale uvjetovati odricanjem od državljanstva.

(akta.ba)

Direktor za saradnju u Ambasadi Švicarske Barbara Dätwyler Scheuer sa saradnicima posjetila je danas Općinu Tešanj kako bi prisustvovala radionici u okviru MEG projekta – Unapređenje građanskog učešća u procesima donošenja odluka na lokalnom nivou. Ovom prilikom, direktorica se srela i sa Općinskim načelnikom kako bi razgovarali o aktuelnim projektima Vlade Švicarske, a koji se realizuju u Tešnju.

Općina Tešanj je odabrana u dva višegodišnja projekta koja finansira Vlada Švicarske – Unapređenje razvoja lokalne samouprave i Jačanje uloge mjesnih zajednica.

Unapređenje razvoja lokalne samouprave (MEG) odnosi se na zaštitu okoliša, unapređenje privrednih zona, sektora finansija, upravljanje vodama, te saradnju sa privatnim sektorom u svrhu podrške otvaranju novih radnih mjesta.

Drugi projekat, Jačanje uloge mjesnih zajednica ima za cilj jačanje institucije MZ, ljudskih kapaciteta, unapređenje usluga na nivou mjesne zajednice, uključivanje socijalno isključenih kategorija, veće učešće javnosti u planiranju investicija i usaglašavanju prioriteta. Kroz ovaj projekat, već je kao vid poticaja lokalnom razvoju, dodijeljena IT oprema, asfaltirani putevi, izgrađene tribine na sportskim terenima.