Zemlje Zapadnog Balkana bilježe brži ekonomski rast nego u 2015. godini, s projekcijom regionalnog rasta od 2,8 posto u 2016. i 3,2 posto u 2017. godini, navodi se u najnovijem redovnom izvještaju Svjetske banke za zemlje Zapadnog Balkana, javlja Anadolu Agency (AA).

Ubrzani ekonomski rast zabilježen je u Albaniji i Srbiji, dok je nešto usporeniji rast u Crnoj Gori i Makedoniji. Kosovo ostaje najbrže rastuća ekonomije regije i pored usporenog rasta u 2016. godini.

U izvještaju, koji je danas predstavljen u Podgorici, navodi se da su nova radna mjesta i niže cijene pomogle da dođe do smanjenja siromaštva u regiji, pri čemu su u 2016. godini prosječne stope siromaštva smanjene za skoro dva odsto u Albaniji, Makedoniji, Srbiji i Crnoj Gori.

Danas je u Općini Tešanj potpisan Sporazum za priključak MZ Žabljak na primarni kolektor B1. Sporazum su potpisali načelnici općina Tešanj i Usora, te istakli da je primarni cilj očuvanje okoliša, prije svega rijeke Usore.

Priključkom MZ Žabljak na primarni kolektor bit će rješen problem oko hiljadu stanovnika koji žive na prostoru ove mjesne zajednice. Nadam se da će radovi biti završeni u naredne dvije godine, kazao je Načelnik općine Usora Zvonimir Anđelić.

Općine Tešanj, Usora i Doboj Jug već 2012. godine načelno su se dogovorile da će zajednički raditi na jednom sistemu odvodnje i prečišćavanja otpadnih voda, tako da danas finaliziramo jedan dio tog dogovora. Kroz ovaj projekat Općina Tešanj će graditi primarnu mrežu i prostorom općine Usora, da bismo spojili ranije izgrađene dijelove, a Općina Usora će graditi svoj dio sekundarne mreže i to će biti spojeno na jednu jedinstvenu mrežu, istakao je Općinski načelnik Suad Huskić.

Iz Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) navedeno je kako će neusvajanje izmjena i dopuna Zakona o akcizama BiH i zakona o osiguravanju depozita će imat će implikacije na mobiliziranje vanjskog finansiranja za prijeko potrebne infrastrukturne projekte i na napore koje vlasti ulažu u modernizaciju regulative bankarskog sektora, javlja Anadolu Agency (AA).

Šef misije Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) za Bosnu i Hercegovinu (BiH) Nadeem Ilahi rekao je danas u Washingtonu da je MMF primio na znanje da Parlamentarna skupština BiH nije usvojila izmjene i dopune Zakona o akcizama kao ni novi zakon o osiguranju depozita na sjednici održanoj 5. aprila.

“Oba zakona predstavljaju ključne parametre programa vlasti koji MMF podržava u obliku Proširenog aranžmana (Extended Fund Facility-EFF). Mi očekujemo značajna kašnjenja u zaključivanju prvog pregleda programa”, naveo je Ilahi.

Naglašeno je da su u proteklim mjesecima vlasti ostvarile dobar napredak u provedbi ekonomskih reformi koje su podržane EFF-om, posebno u pogledu jačanja fiskalne discipline, očuvanja finansijske stabilnosti i poboljšanja poslovnog okruženja. Spremni su pomoći vlastima da i dalje provode strukturalne reforme kako bi potaknuli potencijal rasta i održali makroekonomsku stabilnost, uključujući i kroz savjete MMF-a i tehničku pomoć.

“Vlastima je, međutim, potrebno više vremena da ostvare napredak u nekoliko ključnih oblasti svog programa, kao npr. da obezbijede finansiranje za ključni infrastrukturni projekat, modernizuju regulativu iz bankarskog sektora te unaprijede upravljanje u kompanijama u državnom vlasništvu. Mi ćemo u narednom periodu održavati stalni dijalog sa vlastima i odlučni smo pružiti im pomoć u njihovim naporima“, naveo je Ilahi.

Izvršni odbor MMF-a je 7. septembra 2016. godine odobrio trogodišnji Prošireni aranžman sa BiH u iznosu od oko 563,3 miliona eura kako bi podržao ekonomski reformski program BiH.

(fokus.ba)

U Doboju je ukraden automobil “golf četiri”, a u Tesliću vozilo “golf pet”, saopšteno je iz Centra javne bezbjednosti Doboj.

“Golf” u Doboju ukraden je sa parkinga u Ulici cara Dušana u noći između 4. i 5. aprila, a vlasnik D.M. iz Modriče kaže da je materijalna šteta veća od 5.000 KM.

“Golf” u Tesliću ukraden je u istom periodu sa parkinga u Ulici Jovana Dučića, a prema izjavi vlasnika S.S. materijalna šteta je oko 12.000 KM.

Policija traga za počniocima.

Na početku sjednice Vlade Hrvatske premijer Andrej Plenković, između ostalog, najavio je od sutra stroži granični režim na svim vanjskim granicama zbog opasnosti od terorizma, javlja Anadolu Agency (AA).

Nakon jutros održanog sastanka ministra unutarnjih poslova Vlahe Orepića sa premijerom Andrejom Plenkovićom, premijer je na sjednici hrvatske Vlade izvijestio kako će se od sutra promijeniti režim prelaska državne granice.

Pojasnio je kako se radi o uredbi vezanoj uz zakon o schengenskim granicama po kojoj će biti pojačane granične kontrole prilikom prelaska granice.

"Sve je to povezano sa sprečavanjem terorizma, dakle pojačane granične kontrole i unutar Europske unije. Želim poručiti svima koji putuju da budu strpljivi i da imaju razumijevanja da će novi sustav kontrola od sutra biti u funkciji", poručio je Plenković.

Upozorio je kako bi novi pravni propisi mogli stvoriti sporiji prelazak granice i čekanja, posebno u vrijeme predstojećih uskršnjih blagdana.

Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o akcizama vraćen je u redovnu proceduru. Naime, poslanici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH nisu prihvatili da se o njemu izjašnjavaju po hitnom postupku. Podsjećamo, izmjenama zakona o akcizama povećavaju se akcize na gorivo za 15 feninga, od kojih je deset namijenjeno za izgradnju auto-puteva, a pet za izgradnju puteva.

Upravo povećanje cijene goriva, ono je što plaši poljoprivrednike. Međutim, dan prije zasjedanja Predstavničkog doma, predsjednica Vlade Republike Srpske Željka Cvijanović pozvala je sve koji čine parlamentarnu većinu da izglasaju zakon, jer je to "dobro za poljoprivrednike".

Povećanje agrarnog budžeta u RS

Naglasila je da je pronađen mehanizam koji bi omogućio da se poljoprivredi u Srpskoj stavi na raspolaganje dodatnih deset miliona KM, ukoliko bude usvojen predloženi zakon o akcizama. To znači, prenosi slobodna-bosna, da bi agrarni budžet iznosio 70, umjesto dosadašnjih 60 miliona KM, iz čega bi se namirivala sredstva za plavi dizel i slično.
Da su izmjene dobre za poljoprivrednike smatra i poslanik SBB-a Damir Arnaut koji je to istakao danas u Parlamentu.

"Poljoprivrednici će imati izuzetnu korist. Druga stvar, ne radi se ovdje, kako je neko od kolega pogrešno rekao, o uvođenju akciza. Mi već sada imamo akcize od 10 feninga po litru goriva. Te akcize su uveli prije osam godina. S tih 10 feninga smo gradili koliko smo mogli. Jer, ako hoćemo da gradimo više idemo u ovom pravcu. Jer, i dalje ćemo imati najjeftinije gorivo u regionu. Prema tome, ovi pokušaji da se preplaše poljoprivrednici, pokušaji da se manipuliše poljoprivrednicima, pokušaj da se predstavi povećanje akciza kao udar na poljoprivrednike, a ignoriše se činjenica da će biti daleko jači plasman njihovih proizvoda, zaista je brutalna manipulacija i javnošću i poljoprivrednicima na koje se moje kolege pozivaju", rekao je Arnaut, prenosi Avaz.

Protiv zakona bili su poslanici SDP-a, DF-a, Saveza za promjene, Senad Šepić, Šemsudin Mehmedović, Salko Sokolović, Sadik Ahmetović (poslanici koji su napustili Klub SDA), Zaim Backović (BPS), suzdržan je bio Jasmin Emrić (A-sda).

Posljednji ekser u lijes poljoprivrednika

Zastupnicima se dan uoči sjednice pismom obratio i Senad Oraščanin, poljoprivrednik iz Cazina.

"Vjerujem da ste i sami svjesni izuzetno teške situacije u poljoprivredi u cijeloj BiH. Federalne vlasti su nam značajno smanjile poticaje za poljoprivredu u posljednje tri godine, s isplatom nam kasne više od pola godine, a nekima još nisu isplaćeni poticaji iz 2014. godine. Mi mali i srednji poljoprivrednici dobivamo mrvice dok se raznim tajkunima redovno isplaćuju milionski iznosi. Vlasti u BiH su nas ostavile bez sredstava EU već nekoliko godina, bez zaštite od daleko razvijenije konkurencije iz uvoza i sada nam još hoće da povećaju akcize na gorivo za autoputeve koje mi sa svojim traktorima nikako ne koristimo", naveo je u pismu.

Uvođenje plavog dizela, dodaje, obećava se od 2010. godine i još nije uvedeno, dok konkurencija iz susjednih zemalja i zemalja EU ima plavi dizel dugi niz godina. "Vjerujte da bi nas većina najradije napustila zemlju i otišla trbuhom za kruhom, ali nama ni to nije omogućeno jer imovinu nemamo prodati kome, a rate kredita će nas stići gdje god da odemo".
I eto, navodi, do čega su poljoprivrednici dovedeni da sanjaju kako bi bilo dobro da su beskućnici i da mogu otići iz ove zemlje trbuhom za kruhom.

"Posljednja nada spasa ste nam vi, zastupnici, koji ste u mogućnosti da zaustavite povećanje akciza za gorivo dok se nama ne omogući plavi dizel. Bit ćemo vam zahvalni ako zaustavite ove štetne izmjene zakona, ali ako to ne uradite, onda ćete biti naša meta na svakom koraku jer ćete takvim činom zabiti i posljedni ekser u naš lijes", zaključio je.

(agroklub.ba)

U okviru redovnog opremanja civilne zaštite proteklih dana je isporučena oprema i sredstva za potrebe sistema zaštite i spašavanja koje koriste Profesionalna vatrogasna jedinica i drugi učesnici kroz organizovane strukture civilne zaštite. Kroz dvije javne nabavke isporučena je dodatna radio-komunikacijska oprema koja ima za cilj osiguranje sistema veza za većinu struktura civilne zaštite sa prelaskom na digitalni sistem, te pokrivanje VHF signalom područja MZ Šije, koja zbog tehničkih uslova u značajnoj mjeri do sada nije bila pokrivena. Pored navede opreme nabavljena je i značajna oprema za Profesionalnu vatrogasnu jedinicu koja se odnosi na vatrogasna crijeva, mlaznice, filtere za maske, uređaj tehničke intervencije i leđni uređaj za gašenje požara. Navedena sredstva su osigurana kroz namjenska sredstva za zaštitu i spašavanja i sredstva naknade za vatrogastvo za 2016. godinu u iznosu od 32.269,77 KM.

SLUŽBA CIVILNE ZAŠTITE TEŠANJ

Isplata penzija za mjesec mart počet će u srijedu 5. aprila 2017. godine, odlučeno je na sjednici Upravnog odbora Federalnog zavoda MIO/PIO, prenosi Patria.

Penzije ostvarene temeljem Zakona o MIO/PIO, biti će obračunate i isplaćene prema koeficijentu 1,816, što znači da iznosi najniže, zajamčene i najviše penzije ostaju nepromijenjeni. Sukladno tome najniža penzija iznosi 326,17 KM, zajamčena 434,90 KM, dok najviša penzija iznosi 2.174, 48 KM.

Penzije koje su ostvarene temeljem Zakona o pravima demobilisanih branilaca i članova njihovih porodica, Zakona o pravima branilaca i članova njihovih porodica te Zakona o službi u vojsci Federacije BiH, bit će obračunate i isplaćene prema koeficijentu 1,485.

Penzije ostvarene temeljem Zakona o prijevremenom povoljnijem penzionisanju branilaca domovinskog rata bit će obračunate i isplaćene prema koeficijentu 1,00.

Ukupno potrebna sredstva za isplatu penzija za mart, s uračunatim troškovima, iznose oko 164 miliona KM.

Povodom općinskog praznika 4. aprila - Dana otpora općine Tešanj fašizmu, Općinski načelnik upriličio je prijem za predstavnike javnog i kulturnog života općine Tešanj. Prijemu je prisustvovala i delegacija Oružanih snaga BIH. Prigodnim govorom, gostima se obratio Općinski načelnik Suad Huskić, te u svom obraćanju istakao važnost 4. aprila za sve građane općine Tešanj.

Nakon prijema, položeno je cvijeće na Centralno spomen obilježje šehidima i poginulim borcima u Tešnju. Cvijeće su, u ime Općine položili predsjedavajući Općinskog vijeća i Općinski načelnik, delegacija Vlade ZDK, delegacija Oružanih snaga BiH, predstavnici boračkih organizacija i Odred izviđača Crni vrh. Tokom dana, cvijeće je položeno i na spomen obilježja u Jelahu i Tešanjci.

Danas su u Spomen sobi dodjeljene nagrade za najbolji literarni rad učenika osnovnih i srednjih škola na temu Dan otpora fašizmu. Također, u Centru za kulturu i obrazovanje uručena su i Rješenja za stipendije Ministarstva za boračka pitanja ZDK, a u maloj sali CKO upriličena je promocija knjige Hasana Škapura.

Inače, prema odluci Općinskog vijeća 4. april - Dan otpora fašizmu se obilježava kao sjećanje na početke otpora agresiji na BiH 1992-1995. i sve značajnije događaje u ovom periodu, ali i iz ranije historije vezane za otpor ovog kraja fašizmu.

Federalni inspektori izvršili 397 kontrola i izdali 245 prekršajnih naloga u iznosu od 309.300 KM u periodu od 29. marta do 2. aprila.

Od toga je izvršeno je 397 inspekcijskih nadzora i 31 kontrolni nadzor, sačinjeno je 397 zapisnika, izdato 245 prekršajnih naloga u iznosu od 309.330 KM, naplaćen je iznos od ukupno 11.740,25 KM na ime naknada za vode, šume, ceste i zrak te je izrečeno ukupno 35 upravnih mjera i tri mjere privremene zabrane rada.

Od 147 kontroliranih privrednih subjekata u pogledu primjene Zakona o fiskalnim sistemima, konstatovano je da svi subjekti nadzora posjeduju fiskalni uređaj, 35 subjekata nadzora nisu izdavali fiskalne račune za prodate robe i izvršene usluge, a od 397 kontroliranih radnika zatečena su 22 radnika “nacrno”.

Iz Federalne uprave za inspekcijske poslove (FUZIP) podsjetili su da je akcent pojačanih inspekcijskih aktivnosti na borbi protiv sive ekonomije, a da se inspekcijski nadzori vrše u oblastima trgovine, turizma, rada, poljoprivrede, zdravstva, urbanizma i ekologije, saobraćaja, šumarstva, voda, verterinarstva, rudarstva te termo i elektroenergetike.

U periodu od 20. marta do 2. aprila, između ostalog, izvršeno je 1.040 inspekcijskih nadzora i 46 kontrolnih nadzora, sačinjeno je 1.040 zapisnika, izdato 578 prekršajnih naloga u iznosu od 742.440 KM, naplaćen je iznos od ukupno 78.901,94 KM na ime naknada za vode, šume, ceste i zrak, izrečene su 104 upravne mjere i 15 mjera privremene zabrane rada.

FUZIP je pozvao sve privredne subjekte nadzora u Federaciji Bosne i Hercegovine da preispitaju svoje poslovanje i blagovremeno ga uvedu u zakonske okvire kako ne bi bili predmet represivnih inspekcijskih mjera, odnosno finansijskog sankcionisanja.

Također su napomenuli da će pojačane inspekcijske aktivnosti biti nastavljene u kontinuitetu, saopćeno je iz Federalne uprave za inspekcijske poslove.