Fabrika deterdženata Dita iz Tuzle prodata je danas kompaniji Bingo.

Prodaja je obavljena sistemom slobodne pogodbe, a odbor povjerilaca Dite, koja je u stečaju, donio je odluku koja je prihvaćena u Općinskom sudu Tuzla.

- Odbor povjerilaca prihvatio je ponudu kompanije Bingo d.o.o. u iznosu od 7.673.000 KM. Kupovinom se Bingo d.o.o. obavezao da će ostaviti svih 75 radnika koji trenutno rade i nastaviti proizvodnju - rekao je za Faktor Almir Bajrić, rukovodilac Ekonomsko-finansijske službe Fabrike deterdžanata Dita.

Novcem od prodaje bit će uvezan kompletan radni staž svih radnika Dite, potvrdio je Bajrić, kako ovih koji trenutno rade, tako i onih koji više nisu uposleni u ovoj fabrici detrdženata.

- Bit će dovoljno novca za isplatu onih u višem isplatnom razredu po Zakonu o stečaju FBiH, a to znači i da će radnici dobiti i osam zaostalih plaća. Razlučni povjerioci, odnosno banke Raiffeisen, Bora Banja Luka i Intesa San Paolo su se odrekle dijela potraživanja da bi se mogle izmiriti obaveze ka Fondu PIO/MIO - navodi Bajrić.

On dodaje da će za ostale isplate razrede u stečaju postati između 200 i 300 hiljada KM.

Do sada je bilo sedam javnih poziva za prodaju Dite, ali su svi okončani bezuspješno.

Da bi Bingo definitivno preuzeo upravljanje fabrikom, potrebno je da uplati novac, a rok za to je 30 dana te da nakon toga prihvati i sve obaveze iz ugovora.

(faktor.ba)

Streljački klub  „TEŠANJ“ iz Tešnja organizuje tradicionalno takmičenje u streljaštvu serijskom vazdušnom puškom, a u sklopu manifestacije „Tešanjsko proljeće“.  S tim u vezi dostavljamo Vam:

P O Z I V

Za učešće na turniru u streljaštvu serijskom vazdušnom puškom, cal 4,5 mm, na udaljenosti od 10 metara, stav stojeći, koje će se održati dana: 29.04.2017. godine (subota) u streljani SRC „Tešanj“ , objekat Musala sa početkom u 10:00 sati.

Na takmičenju mogu učestvovati učenici osnovnih škola od 5. do zaključno 9. razreda (djevojčice i dječaci).

Takmičenje je ekipno i pojedinačno. Ekipu čine 3 (tri) takmičara. Jedna škola može prijaviti jednu ekipu koja može biti mješovitog sastava i maksimalno 7 takmičara u pojedinačnoj konkurenciji. Rezultati iz ekipnog plasmana takmičarima se računaju u pojedinačne rezultate.

Za takmičenje je predviđeno 5 (pet) dijabola za trening (upucavanje) i 10 (deset) dijabola za takmičenje. Vrijeme gađanja 15 minuta.

Svaka škola mora odrediti vođu ekipe (uposlenik škole) koji će se starati o sigurnosti i disciplini svojih predstavnika.

SK „Tešanj“ će na račun troškova prijevoza za svaku školu obezbjediti novčani bon u iznosu od 20,00 KM, koji će se moći realizovati na benzinskoj stanici „HIFA“ – Krndija.

Domaćin takmičenja, SK „Tešanj“ obezbjeđuje prostor za takmičenje, naoružanje, mete, municiju, hranu i napitke za učesnike. Takmičari koji imaju vlastito naoružanje mogu isto koristiti na takmičenju.

SK „TEŠANJ“ će obezbjediti sudije na liniji gađanja, komisiju za zbrajanje pogodaka i lica koja će vršiti popisivanje meta.

Takmičenje će biti medijski najavljeno i praćeno od strane lokalnih medija.

Za najuspješnije takmičare domaćin takmičenja obezbjeđuje nagrade i diplome.

Ekipno

1. Mjesto - pehar i diploma
2. Mjesto - diploma
3. Mjesto – diploma

Pojedinačno

Djevojčice  

1. Mjesto - zlatna medalja i diploma
2. Mjesto - srebrna medalja i diploma
3. Mjesto - brončana medalja i diploma

Dječaci 

1. Mjesto - zlatna medalja i diploma
2. Mjesto - srebrna medalja i diploma
3. Mjesto - brončana medalja i diploma

U cilju što kvalitetnije organizacije i pripreme takmičenja molimo Vas da prijave vaših takmičara dostavite najkasnije do 22.04.2017. godine na e-mail adresu Ova e-maila adresa je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli.. Sve dodatne informacije možete dobiti na tel broj: 061/277-424 (predsjednik kluba)  ili 062/460-113 (sekretar kluba).

Iako nema zvaničnih podataka, prema nekim istraživanjima nevladinog sektora, BiH je u posljednje tri godine napustilo najmanje 100.000 ljudi.

Nezadovoljni mnogo čime, i Unsko-sanski kanton napuštaju mladi, ali odlaze i cijele porodice.

Asija Kurtović, sa završenom visokom zdravstvenom školom, nakon 13 godina provedenih na evidenciji Zavoda za zapošljavanje, odlučila je sreću potražiti u inostranstvu. I uspjela.

“Tamo sam uspjela naći posao i adaptirati se. Po pitanju nekih stvari ne mogu se porediti Bosna i Hercegovina i Njemačka. Ovo je moja zemlja, i ja bih ostala ovdje da sam imala perspektivu i normalan život. Ja sam bila na Birou trinaest godina, sa završenom višom medicinskom školom i obećanjima da ćemo biti visoki inženjeri. Da li želim da se vratim u Bosnu? Ne želim jer se ne vidim ovdje i jednostavno, tamo gradim sebi bolji život i bolju budućnost za svoju bebu”, kazala je Kurtović za Radio Slobodna Evropa.

Među onima koji odlaze najbrojniji su ljekari i medicinski tehničari, kaže dr. Ermin Goretić.

“Sam podatak da je 80 ljekara otišlo sa Unsko-sanskog kantona koji ima oko 300.000 stanovnika je zabrinjavajući, u najmanju ruku. Ne samo da ljekari, više i visoko obrazovano medicinsko osoblje odlaze u potragu za poslom, već i oni koji imaju posao, koji rade određeno vrijeme, imaju iskustvo, također odlaze. Motiv je u prvom redu novac. Da budemo iskreni, veoma niska primanja i ljekara i medicinskog kadra motivišu ljude da odu u potragu za nekim boljim primanjima, za nekim boljim životom”, kaže Goretić.

Ali ne odlazi samo medicinsko osoblje. Nermin Sefić je 30-godišnji pravnik iz Cazina. Godinama čeka posao u Bosni i Hercegovini i zato je odlučio sa suprugom napustiti je.

“Smatram, pošto sam oženjen, da će i supruga gore lakše pronaći posao i da ću imati neki bolji prosperitet, bolju budućnost. Mislim da su za sve ovo krivi naši političari, rukovodioci države. Ovo je jako, jako loše stanje za našu zemlju”.

U općinama i gradovima USK sve su popularnije i agencije koje se bave posredovanjem pri zapošljavanju za rad u Njemačkoj. Nude i mogućnost dodatnog školovanja. Emina Pelez voditeljica je jedne od posredničkih agencija iz Bihaća. Kaže da svaki dan imaju sve više prijava.

“Prosjek je šezdeset do sedamdeset kandidata. Imamo kandidate svih profila. Medicinski tehničari moraju imati završenu medicinsku školu, pripravnički stručni kao i certifikat o jeziku, a za samo školovanje imamo različite profile”,kaže.

Iako su rijetki, ipak još uvijek ima i onih koji misle da mogu uspjeti u svom gradu i svojoj zemlji.

“I ja sam poželio otići, ali eto, odlučio sam da nešto probam u svojoj državi, da pokušam nešto, jednostavno, da ne idem u drugu državu. Ljepše je kod svoje kuće”, rekao nam je Sanel Okanović.

Uvijek su stanovnici ovog dijela Bosne i Hercegovine u potrazi za boljim životom odlazili u inostranstvo, ali je to nekada bilo samo za privremeno. Oni koji danas odlaze, idu bez doviđenja i sa namjerom da se nikada ne vrate. Razlozi su što su političke elite stvorile ambijent u kojem je korpucija u svim porama društva, upozorio je nedavno u Bihaću profesor Vehid Šehić iz Foruma građana Tuzle.

“Ljudi iz ljubavi prema svojoj djeci, da bi im stvorili kakvu-takvu egzistenciju, dižu kredite da bi nekom dali novac da bi dobili posao”.

Profesor na Filozofskom fakultetu u Banjaluci, Miodrag Živanović, među brojnim razlozima odlaska mladih navodi i onaj o kojem se malo govori. „Po meni je glavni razlog upravo odsustvo nade“, upozorava.

Toromanović Dženis, učenik Medicinske škole, kaže da ni mladi ne vide budućnost u zemlji.

“Prvo se ja tu ne pronalazim, a tako i ostale kolege. Konkretno, problem je vlast”.

A da je stanje više nego alarmantno govori i podatak da je samo u Unsko-sanskom kantonu posljednjih nekoliko godina broj upisanih prvačića smanjen sa 30 na 23 hiljade. Činjenice su ovo koje jasno ukazuju na veličinu problema, zahtijevajući angažman šire društvene zajednice, a prije svega onih koji vode ovu zemlju. Ukoliko se ne dese neke ozbiljne promjene, Bosna i Hercegovina će polako postati država staraca.

Višegodišnja upozorenja privrednika o skoro nemogućim uvjetima za osnivanje preduzeća, mogla bi 2017. konačno uroditi plodom. Prema informacijama iz Federalne vlade, u finalnoj fazi je izrada propisa o uspostavljanju sistema registracije firmi samo na jednom šalteru.

No, da bi se taj sistem uspostavio, treba izmijeniti više od 50 zakona i drugih pravnih akata koji reguliraju ovu oblast.

Svjetska banka navela je da je u FBiH potrebno 12 procedura, oko 1.000 KM i 67 dana da se registrira firma. Vlada želi prepoloviti troškove, broj procedura i kratiti period na tri dana.

– U ovaj proces uključeno je više od 20 institucija na federalnom nivou. Uz to, neke institucije su i na državnom nivou, poput Uprave za indirektno oporezivanje. Ovdje treba dodati i propise na drugim nivoima, kantona i općina, što govori o složenosti cjelokupnog procesa – kazala je za “Avaz” Aida Soko, savjetnica premijera Fadila Novalića.

Istakla je da se radi o finansijski veoma zahtjevnom projektu i navela primjer da za informatizaciju treba više od pet miliona KM. Oko 90 posto te sume Vlada je osigurala iz donacije.

– Planiramo formirati deset centara, u sjedištima kantona, gdje se nalaze i registracioni sudovi. U prvoj fazi pokušat ćemo svesti vrijeme potrebno za registraciju na maksimalno sedam dana, a to uključuje sudove, Poreznu upravu, Federalni zavod za statistiku, Zavod PIO, Zavod zdravstvenog osiguranja i još neke institucije – rekla je Soko.

Dodala je da su već data određena zaduženja nadležnim ministarstvima, a cilj je da do sredine 2018. u FBiH zaživi potpuno funkcionalan sistem.

– Nadamo se da će se za pola godine registracija moći obaviti za sedam dana, i to samo na jednom šalteru – istakla je naša sagovornica.

(avaz.ba)

Stupanje na snagu nove uredbe koja propisuje kontrolu svih putnika na schengenskim granicama zatekla je hrvatsku i slovensku graničnu policiju i izazvala velike zastoje, no najgore tek dolazi.

Ovako je bilo u Jugoslaviji prije 35 godina! Ovo je i gore od stare Jugoslavije!”, bjesnio je u petak ujutro Klaus Neuss iz Würzburga u Bavarskoj, vlasnik autobusa koji već 40 godina dovodi njemačke turiste na hrvatski Jadran. S punim autobusom putnika Neuss je zapeo na hrvatsko-slovenskom graničnom prijelazu Rupa. Tog je dana stupila na snagu nova uredba koja propisuje detaljnu i striktnu kontrolu svih putnika na schengenskim granicama, pa i državljana Europske unije, a ne samo putnika iz trećih zemalja, kao dosad.

„Ovo je čista glupost, ako mene pitate. Čekamo ovdje već sat vremena, i to bez ikakvog razumnog razloga. Pa zar i mi i vi nismo zajedno u Europskoj uniji”, očajavao je Neuss, koji ni svoje putnike, sudeći po njihovim ljutitim licima, nije ni pokušao uvjeriti u opravdanost novih rigoroznih kontrola na prijelazu koji su dosad prolazili praktično bez zaustavljanja.

Turisti u autobusima – najveće žrtve

Europski turisti koji autobusima dolaze u Hrvatsku spadaju među najveće žrtve nove uredbe, koja je vratila strogu granicu na hrvatsku granicu sa Slovenijom i Mađarskom. Putnici iz svakog autobusa, koji su dosad prelazili granicu bez posebnih provjera, sada moraju izaći i pokazati svoje putovnice ili osobne iskaznice na šalteru slovenske granične policije, i to radi trostruke kontrole. Granični policajci, naime, provjeravaju dokumente svakog putnika u Schengenskom informacijskom sustavu (SIS), kao i u Interpolovoj i nacionalnoj bazi podataka, dok hrvatski policajci na istim graničnim prijelazima provjeravaju putnike kroz dvije baze podataka: nacionalnu MUP-ovu i Interpolovu bazu podataka. A kako detaljna provjera svakog putnika traje, na granici se stvorila kilometarska kolona autobusa i automobila.

Dakako da je ponovna uspostava tvrde granice s rigoroznim kontrolama razočarala i putnike iz Hrvatske, koji su se već navikli na ležeran prelazak granice. „Dosad smo granicu prelazili tako da su nam policajci samo mahnuli da možemo proći dalje, bez pregledavanja dokumenata”, kazao nam je jedan razočarani Riječanin, koji se, bijesan, nije želio predstaviti. Slovenac Bojan Gale iz Izole, kojemu je zbog zastoja na granici propalo jedrenje u Opatiji, uvjeren je pak da će nova pravila na granici uništiti hrvatski turizam.

Hrvatski neuspjeh

Hrvatska se u Bruxellesu nije uspjela izboriti da se sustavne kontrole provode samo na njezinim istočnim granicama. Iako članica EU od srpnja 2013. godine, Hrvatska još nije dio schengenskog prostora – niti će u skorije vrijeme to postati – tako da su se strože kontrole vratile na postojeću schengensku granicu, a to je hrvatska granica sa Slovenijom.

Nova schengenska pravila uvedena su zbog opasnosti od boraca Islamske države koji se, s putovnicama EU, vraćaju u Europu iz Sirije. Austrijanka Waltraud Stender, međutim, nije imala previše razumijevanja za takvo objašnjenje. „Ma kakvi teroristi, ovo će samo stvoriti kilometarske kolone i višesatna čekanja”, kazala nam je ova putnica, koja posjeduje kuću u Lovranu i skoro svakog vikenda putuje u Hrvatsku. No, ubuduće će morati dobro razmisliti koliko joj se to isplati, s obzirom na višesatna čekanja na granici.

Na obližnjem prijelazu Pasjak, na cesti prema Trstu, schengenska je uredba zatekla stotine Talijana koji su zbog višesatnog zastoja kasnili na zakazane termine u stomatološkim ordinacijama u Rijeci i na Kvarneru. Brojni stranci, a najviše Talijani, redovito koriste usluge kvarnerskih stomatologa, zbog cijena koje su znatno povoljnije nego u njihovim zemljama.

Gužve na Pasjaku rezultat su i činjenice da talijanski državljani nemaju elektronske isprave. Provjeru njihovih dokumenata zato nije moguće obaviti skeniranjem, nego samo ručnim upisivanjem podataka, što traje dulje i dodatno usporava promet. Tako se provjera jednog putnika, koja inače traje oko 20 sekundi, produljuje, što dodatno opterećuje ionako opterećene policijske službenike. Granični prijelaz Pasjak, prema slovenskim podacima, godišnje bilježi oko pet milijuna putnika. Dosad je policija kontrolirala samo 10 posto putnika, a odsad će morati provjeravati sve putnike.

Slovenska policija pritom inzistira na striktnoj provedbi uredbe i ne pomišlja na korištenje iznimke koju predviđa schengenska novela, koja dopušta odustajanje od striktne primjene uredbe u slučajevima kada dođe do velikih zastoja. Kako nam je objasnio Gorazd Žnidarič, zapovjednik slovenske granične policije na prijelazu Starod/Pasjak, slovenska strana predviđa djelomično odustajanje od stroge kontrole putnika isključivo u slučaju najvećih gužvi, kakve se, primjerice, očekuju sljedećeg vikenda, uoči Uskrsa. No, i u tom slučaju odustajanje od detaljne provjere odnosit će se samo one putnike koji napuštaju Sloveniju, a ne i na one koji u nju ulaze.

Prometni stručnjak Željko Marušić kazao je za DW da je nova europska uredba i slovensku i hrvatsku stranu zatekla potpuno nepripremljene. „Valja hitno povećati kapacitete graničnih prijelaza i povećati broj prometnih traka i kabina, jer će u protivnom vrlo brzo, već za Uskrs, a pogotovo početkom ljeta, nastupiti potpuni kaos“, upozorava Marušić.

(dw.com)

Izvještaj CZ Tešanj za 19.04.2017.g.

Danas će u Bosni preovladavati pretežno oblačno vrijeme sa snijegom i kišom. U Hercegovini jutro pretežno oblačno, uz postepeno razvedravanje u ostatku dana. Vjetar, umjereno do pojačan, sjeverni i sjeverozapadni. Dnevne tempeature od 1 do 6, na jugu od 10 do 14 °C.

U četvrtak, 20.04.2017., u Bosni oblačno vrijeme sa snijegom ili susnježicom. Preko dana u nizinama će padati i kiša. U Bosni se očekuje između 10 i 30 litara padavina po metru kvadratnom. U Hercegovini pretežno oblačno, a poslije podne smanjenje oblačnosti. Slabije padavine u sjevernim područjima Hercegovine. Vjetar umjeren i jak sjevernog i sjeverozapadnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka uglavnom između -3 i 1°C, na jugu zemlje od 1 do 5°C. Najviša dnevna temperatura zraka između 1 i 5°C, na jugu zemlje od 9 do 13°C.

U petak, 21.04.2017., u Bosni prije podne sa snijegom ili susnježicom. U noći na subotu smanjenje oblačnosti. U Hercegovini prije podne pretežno oblačno, a u drugoj polovini dana smanjenje oblačnosti. Vjetar prije podne umjeren i jak sjevernog i sjeverozapadnog smjera. U drugom dijelu dana vjetar će oslabiti. Najniža jutarnja temperatura zraka uglavnom između -3 i 1°C, na jugu zemlje od 2 do 5°C. Najviša dnevna temperatura zraka između 3 i 8°C, na jugu zemlje od 10 do 13°C.

Vlada kanadske pokrajine Kvebek će zabraniti pse rase pitbul i ograničiti pravo na posjedovanje "opasnih pasa" uopšte, najavio je danas Martin Koato, ministar za javnu bezbjednost Kvebeka.

Poslije "tragedija koje su se desile posljednjih nekoliko mjeseci", Vlada će "predložiti strog okvir za držanje pasa koji se smatraju opasnim za stanovništvo", što može ići do "zabrane određenih vrsta pasa", rekao je Koato na konferenciji za štampu.

Poslije smrti jedne žene u blizini Montreala juna 2016, koju je napao pitbul, i nekoliko drugih ozbiljnih slučajeva, opštine su zatražile pravni okvir za regulisanje zatvaranja pasa.

Ta smrt "nas je uvjerila da je potrebno zabraniti pse rase pitbul", rekao je ministar.

Prijedlog zakona predviđa "uspostavljanje kontrolnih mjera koje će se primjenjivati na sve pse" u skladu sa "stepenom opasnosti".

Vlada je utvrdila četiri kategorije: "Zabranjeni psi" (tipa pitbula), "opasni psi" (registrovani kao takvi posleij nekog incidenta), "potencijalno opasni psi" (na osnovu rase) i "ostali psi".

Ljekari i veterinari će obaveštavati opštine o slučajevima ujeda i drugim napadima pasa na ljude, a moraće da ih usmrte u slučaju smrti ili teške povrede čovjeka.

Gradovi će po budućem zakonu imati pravo da uvedu i strože propise, rekao je ministar.

Susjedna pokrajina Ontario, najmnogoljudnija u Kanadi, zabranila je pitbulove 2005. godine.

Ta rasa je zabranjena i u velikim kanadskim gradovima kao što su Edmonton, Vinipeg, Ričmond i Šerbruk.

(Nezavisne)

U skladu sa redovnim i vanrednim aktivnostima na sanaciji klizišta, uređenju i čišćenju vodotoka, proteklih dana je izvršeno uređenje korita vodotoka Radušica na lokalitetu pored preduzeća Alpina-Bromy d.o.o. u MZ Jelah, u dužini od 130 m, koje je obuhvatalo pročišćavanje korita rijeke od naslaga šljunka, kamena, granja, mulja i drugog materijala, a koje je uzrokovalo smanjenje protoka i izlijevanje vode iz korita.
Također, kao hitna mjera izvršena je sanacija klizišta u MZ Ljetinić (Alibalići), koje je zbog aktivnosti ugrožavalo četiri objekta, asfaltni put i vodovodnu infrastrukturu.

SLUŽBA CIVILNE ZAŠTITE

U Francuskoj je uklonjeno 30.000 lažnih korisničkih naloga zbog pritiska evropskih vlada da se spriječi širenje lažnih vijesti, dezinformacija i propagande.

Ovo je dosad najagresivniji potez Facebooka prema profilima koji predstavljaju kršenje odredbi korištenja.

Facebook je u Francuskoj uklonio 30.000 lažnih korisničkih naloga u okviru kampanje te društvene mreže da, zbog pritiska evropskih vlada, spriječi širenje lažnih vijesti, dezinformacija i propagande.

To je dosad najagresivniji potez Facebooka prema profilima koji predstavljaju kršenje odredbi korištenja, a dolazi tokom usijane kampanje za predsjedničke izbore u Francuskoj, čiji se prvi krug očekuje za 10 dana, prenosi Hina.

Pritisak i na druge mreže
Facebook je pod snažnim pritiskom evropskih vlada širom kontinenta koje prijete novim zakonima ako ubrzo ne reagira i krene u borbu protiv ekstremističke propagande ili drugih sadržaja koji predstavljaju kršenje lokalnih zakona.

Uz Facebook, pritisak i na ostale društvene medije, poput Twittera i YouTubea, znatno je pojačan ne samo zbog izbora u Francuskoj već i u Njemačkoj.

(Al Jazeera)