Nakon uspješno održanih foruma na temu poljoprivrede i ruralnog razvoja u sedam bh. gradova, pod nazivom "Naše oranice bez granice", Ured specijalnog predstavnika Evropske unije u BiH (EUSR) nastavlja s aktivnostima u sklopu svog projekta o perspektivama razvoja bh. poljoprivrede i mogućnostima koje pruža proces EU integracija.

Forum će danas biti održan u Doboju, a otvorit će ga uvodnim obraćanjem zamjenik šefa Delegacije EU u BiH Khaldoun Sinno.

Učesnicima će se nakon toga obratiti domaći, regionalni i međunarodni stručnjaci u oblasti poljoprivrede i ruralnog razvoja, koji će također biti na raspolaganju za sva konkretna pitanja poljoprivrednika i dati savjete o unapređenju njihove proizvodnje.

(FENA) J.Č.

Turska je samo iz Sirije primila 2,8 miliona izbjeglica, a doda li se tome i 291.000 izbjeglica iz Iraka, Afganistana, Irana i Somalije, broj zbrinutih izbjeglica u Turskoj premašuje brojku od 3,1 milion.

Svijet se suočava sa najvećom izbjegličkom krizom nakon Drugog svjetskog rata, a među zemljama koje su zbrinule najveći broj izbjeglica je Turska u kojoj danas živi više izbjeglica nego što u 61 zemlji svijeta ima stanovnika.

Prema zvaničnim podacima Komesarijata Ujedinjenih nacija za izbjeglice (UNHCR) iz 2015. godine u svijetu se nalazi ukupno 21,3 miliona izbjeglica, a više od tri miliona tih ljudi koji su svoje zemlje napustili zbog rata ili drugih kriza je utočište pronašlo u Turskoj.

Turska je samo iz Sirije primila 2,8 miliona izbjeglica, a doda li se tome i 291.000 izbjeglica iz Iraka, Afganistana, Irana i Somalije, broj zbrinutih izbjeglica u Turskoj premašuje brojku od 3,1 milion. 

U Turskoj danas živi više izbjeglica nego što u 61 članici Ujedinjenih nacija ima stanovnika. Ne samo to, više izbjeglica živi u pojedinim izbjegličkim kampovima u Turskoj od ukupne populacije nekih država. 
U kampovima u Sanliurfi zbrinuto je 114.000, u Gaziantepu 39.000, u Kilisu skoro 37.000,

Kahramanmarasu 23.709, u Hatayu 19.960, u Malatji 10.236, a u Osmaniji 7.250 izbjeglica, uglavnom iz Sirije.

Te brojke su znatno veće od ukupne populacije u međunarodno priznatim članicama UN-a poput Tuvalua, Naurua, San Marina, Monaka, Lihtenštajna, Maralovih otoka, Andore, Dominike, Antigue i Barbuda, Mikronezije, Tonga ili Grenade.

Ukupan broj zbrinutih izbjeglica u Turskoj premašuje broj populacije ukupno 61 zemlje svijeta, a među tim zemljama su i Litvanija, Slovenija, Latvija, Estonija, Luksemburg, Malta i druge, navodi TRT.

(FENA) B.D.

Predstavnici samaritanskih i kršćanskih zajednica u Palestini su podržali muslimane i oštro kritikovali izraelsku inicijativu za zabranu ezana na razglasima džamija tokom noći, odnosno za sabah-namaz.

Zakonodavna komisija izraelskog Knesseta odobrila je Nacrt zakona o zabrani ezana na razglasu od 23 do 7 sati, što je naišlo na oštre reakcije muslimanske zajednice, ali i drugih etnoreligijskih grupa u toj regiji.

Samaritanski rabin Vasif al-Samiri koji živi u Nablusu na Zapadnoj obali je za Anadoliju kazao kako je razočaran izraelskim potezom da ograniči ezane kao pozive muslimana na molitvu.

“Sloboda vjeroispovijesti je Bogom data čovjeku i niko nema pravo da to pravo uskraćuje. Pored toga, ezan sadržajem veliča Boga i šalje poruku mira i spasa. Ušutkivanje zvuka ezana je besmisleno. Samarićanska zajednica je apsolutno protiv zabrane ezana“, kazao je al-Samiri.

Ističući kako se protive ograničavanju vjerskih rituala muslimanima i kršćanima, baš kao i svojim, al-Samiri je kazao kako se ni pripadnici samaritanske zajednice ne može osjećati sigurnima tamo gdje se zabrani zvuk ezana.

Poglavar Grčke ortodoksne patrijaršije u Sebastiji na Zapadnoj obali Theodosios je kazao da je i njegova zajednica protiv izraelskog pokušaja ušutkivanja ezana.

“Ezan je posve religijska tema. Niti jedan parlament, niti zakonodavno vijeće nemaju pravo raspravljati i zabranjivati ezane u Jerusalemu ili bilo kojem drugom mjestu na svijetu“, kazao je Theodosios.

Ističući kako prijetnja ograničavanja vjerskih sloboda predstavlja opasnost i za kršćansko stanovništvo, Theodosios je kazao kako je to grubo kršenje ljudskih prava i kako je to još jedan jasan pokazatelj “izraelskog rasizma“.

“Jerusalem je grad palestinskih muslimana i kršćana i niko nema pravo mijenjati njegov identitet. Okupatorski Izrael mora shvatiti da mi kršćani nikada nećemo napustiti svoju braću muslimane u borbi protiv rasizma i fašizma“, poručio je Theodosios.

Članica Upravnog odbora Palestinske oslobodilačke organizacije i čelnica palestinskog Komiteta za vjerska pitanja Hanna Amireh je kazala kako je izraelski pokušaj zabrane ezana grubo kršenje vjerskih prava i kako pokazuje pravo lice izraelske okupatorske politike.

Amireh je pozvala međunarodnu zajednicu da intervenira i izvrši pritisak na Izrael kako bi počeo poštivati ljudska prava i slobode.

Pod izgovorom da se građani žale na buku, izraelske vlasti su ranije pripremile nacrt zakona kojim je planirana zabrana glasnih vjerskih rituala s ciljem zabrane ezana, ali shvativši da bi to mogao biti problem i za neke jevrejske rituale, izraelski političari su izvršili reviziju i preinačili prijedlog zabrane puštanja ezana na razglasu od 23 do 7 sati ujutro.

Nacrt je u parlamentarnoj proceduri, a u posljednjoj verziji predviđa zabranu ezana za vrijeme sabah-namaza. Implementacijom tog nacrta bi džamijama prijetila novčana kazna od 1.200 dolara, ne budu li poštivale zabranu, prenosi TRT.

(FENA) B.D.

Federalna vlada usvojila je Program utroška sredstava tekućeg transfera namijenjenog Željeznicama FBiH za 2017. godinu, čija je svrha provođenje Zakona o financiranju željezničke infrastrukture i sufinanciranju putničkog i kombiniranog prometa.

Po ovom zakonu, Federacija BiH financira održavanje željezničke infrastrukture, sufinancira željeznički putnički i kombinirani promet, kao i rad Bosanskohercegovačke željezničke javne korporacije Sarajevo po Sporazumu FBiH i RS-a o uspostavljanju zajedničke željezničke javne korporacije.

Od ukupno 22.000.000 maraka, JP ŽFBiH je namijenjeno 21.240.000 maraka, od čega za financiranje održavanja željezničke infrastrukture 19.240.000, sufinanciranje obavljanja usluga željezničkog putničkog prometa  2.000.000 i sufinanciranje obavljanja usluga željezničkog kombiniranog prometa 100.000 maraka.

Bosanskohercegovačkoj željezničkoj javnoj korporaciji kao učešće Federacije BiH u njenom financiranju raspoređeno je 660.000 maraka.

Ova sredstva korisnicima će biti prebacivana u jednakim mjesečnim iznosima.

(FENA) I.B.

Švedski sud u četvrtak je osudio Sirijca na doživotnu robiju zbog učešća u masovnom pogubljenju sedam vladinih vojnika u Siriji u 2012.

Oblasni sud u Stockholmu presudio je da se 46-godišnji tražilac azila  Haisam Omar Sakhanh pridružio oružanoj grupi Suleimanova četa u maju 2012., i ubio je jednu osobu iz puške.

U današnjoj presudi sud navodi da je Sakhanh izjavio kako mu je bilo naređeno da postupi tako, što su suci odbacili.

Sudac Tomas Zander izjavio je da je žrtva, koja je bila skupa sa šest ostalih, ubijena "na posebno okrutan način". 

Sakhanh je zatražio azil u Švedskoj u 2013. i nalazi se u pritvoru prije suđenja od marta prošle godine, prenosi Associated Press.

(FENA) B.D.

Protesti protiv policije zbog navodne brutalnosti u predgrađu Pariza koja se dogodila ranije ovog mjeseca u srijedu su navečer postali nasilni.

Protesti koji su doveli do hapšenja više od 200 demonstranata  diljem Francuske dogodili su se zbog navoda da je mladić koji je uhapšen 2. februara, pretučen i silovan policijskim pendrekom. Istraga o tom slučaju koji se dogodio u naseljnu Aulnay-sous-Bois je u toku.

Demonstranti u 18. okrugu na sjeveru Pariza u srijedu navečer palili su hrpe smeća dok je policija na njih bacala suzavac.

Jedan je policajac pod istragom zbog navodnog silovanja, a preostala tri zbog nasilnog ponašanja tokom hapšenja 22-godišnjeg muškarca koji je u bolnici s ozljedama glave i anusa, gdje ga je prošle sedmice posjetio francuski predsjednik Francois Hollande.

(FENA) B.D.

Australska Katolička crkva platila je 212 miliona američkih dolara odštete hiljadama ljudi koji su kao djeca bili žrtve svećenika koji su ih seksualno zlostavljali, rečeno je u istrazi.

Novac, u prosjeku 91.000 dolara, predan je hiljadama žrtava koji su tužili Crkvu, prema podacima koje je objavila Kraljevska komisija u vezi s optužbama o raširenom seksualnom zlostavljanju djece u katoličkim crkvama i ustanovama, prenosi Hina.

Viša savjetnica Gail Furness rekla je da je Katolička crkva platila 276 miliona australskih dolara (212 miliona američkih dolara), a ta svota uključuje naknadu za postupak, pravne i druge troškove.

Nakon četverogodišnje istrage komisija je šokirala Australiju ranije ovog mjeseca otkrićem da je 4.445 ljudi podiglo tužbe protiv Crkve zbog seksualnog zlostavljanja počinjenog u razdoblju između 1980. i 2015. godine.

Analize Crkvenih podataka koje je provela Komisija pokazuju da je 3.066 tužbi za zlostavljanje djece rezultiralo finansijskim obeštećenjem, koje uključuje 2.854 novčane odštete.

(FENA) B.D.

Hrvatska vlada je na sjednici u četvrtak donijela odluku o financiranju projekta "Cestovna povezanost s južnom Dalmacijom", koji uključuje i izgradnju Pelješkog mosta, vrijednog 430,2 milijuna eura, odnosno 3,2 milijarde kuna.

Donošenje te odluke, istaknuo je hrvatski premijer Andrej Plenković, ohrabrujući je signal za sve one koji putuju prema Dubrovačko-neretvanskoj županiji i Dubrovniku, jer će njegova provedba bitno olakšati i ubrzati protok ljudi i roba prema jugu Hrvatske.

Plenković je istaknuo i da je taj strateški projekt dio Strategije prometnog razvoja RH za razdoblje 2014. do 2020.    

Tom Vladinom odlukom zadužuje se Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture da do pozitivnog okončanja cjelokupnog postupka dodjele sredstava EU-a osigura novac za financiranje prihvatljivih troškova tog projekta.

Od ukupnog iznosa prihvatljivih troškova koji su planirani u državnom proračunu, Hrvatska očekuje sufinanciranje od strane Europske komisije u vrijednosti do 85 posto ili 357,2 milijuna eura, rekao je resorni ministar Oleg Butković.

Projekt cestovne povezanosti s južnom Dalmacijom predviđa tri glavne faze: prva je Pelješki most u duljini od 2,4 kilometra; druga su pristupne ceste na Pelješcu Duboka (D8) - Zaradeže (D414) u duljini od 12,04 kilometra i treća je obilaznica Stona Zaradeže (D414) - Donta Doli (D8) - Prapratno (D414) i izgradnju obilaznice Prapratno (D414) - Donta Doli (D8) u duljini od 18,09 kilometara.

 Krajem siječnja završio je pregled i ocjena dostavljenih ponuda u prvom krugu pretkvalifikacijskog natječaja za gradnju Pelješkog mosta te je trebao započeti drugi stupanj ograničenog postupka javne nabave. Neslužbeno, na pretkvalifikacijskom natječaju Hrvatske ceste su zaprimile 12 ponuda etabliranih tvrtki iz Francuske, Španjolske, Italije, Kine i Južne Koreje. 

(FENA) G.P.

U okviru reforme socijalne zaštite u Federaciji BiH, Predstavnički dom Federalnog parlamenta izglasao je večeras Zakon o hraniteljstvu nakon što je prijedlog tog zakona odobrio početkom mjeseca i Dom naroda.

Razlog za donošenje ove legislative je neharmoniziran, nepotpun i nedovoljno osnažen sistem socijalnog zbrinjavanja najranjivijih kategorija stanovništva, djece i odraslih bez staranja porodice, koji nije usklađen s međunarodnim standardima i potrebama hranjenika, obrazložila je Federalna vlada kao predlagač.

Zakon definira hraniteljstvo kao oblik zaštite izvan vlastite porodice kojim se djetetu ili odrasloj osobi osiguravaju smještaj i zaštita u hraniteljskoj porodici koju čine hranitelj, njegov bračni ili vanbračni partner i drugi srodnici s kojima hranitelj živi u zajedničkom domaćinstvu.

Hranitelj je predstavnik hraniteljske porodice ili samac koji ima sklopljen hraniteljski ugovor i pruža usluge zaštite hranjeniku, a potencijalni hranitelj je osoba za koju je utvrđeno da ispunjava uvjete za bavljenje hraniteljstvom i nema sklopljen hraniteljski ugovor.

Osoba koja želi biti hranitelj mora biti državljanin BiH, punoljetna i s prebivalištem u FBiH, s poslovnom i zdravstvenom sposobnošću te najmanje sa srednjoškolskom spremom.

Mora dokazati da članovi hraniteljske porodice nemaju neizmirenih poreskih obaveza. Treba imati kompetencije za zaštitu, čuvanje, njegu i odgoj, kao i stambene i materijalne uvjete, navedeno je u obrazloženju Zakona.

Hranjenik je dijete, mlađa punoljetna osoba do završetka redovnog školovanja, i najduže godinu dana nakon završetka redovnog školovanja ako se ne može zaposliti, a najduže do 26. godine života te odrasla osoba koja je ostvarila pravo na usluge zaštite izvan vlastite porodice.

Zakonom su utvrđene hraniteljske naknade po hranjeniku u tradicionalnom hraniteljstvu, obračunatu mjesečno u visini 15 posto prosječne isplaćene neto plaće u Federaciji BiH za prethodnu godinu, s tim da se naknada uvećava za 15 posto za svakog narednog hranjenika, odnosno hraniteljsku naknadu po hranjeniku u specijaliziranom hraniteljstvu, obračunatu mjesečno u visini 30 posto prosječne isplaćene neto plaće u Federaciji BiH za prethodnu godinu, s tim da se ona uvećava za 20 posto za svakog idućeg hranjenika.

Definirana je i naknada za izdržavanje hranjenika u tradicionalnom hraniteljstvu, obračunata mjesečno u visini 30 posto prosječne isplaćene neto plaće u Federaciji BiH za prethodnu godinu, odnosno naknadu za izdržavanje hranjenika u specijaliziranom hraniteljstvu, obračunatu mjesečno u visini 50 posto prosječne isplaćene neto plate u Federaciji BiH za prethodnu godinu.

Hraniteljstvo se obavlja na osnovu ugovora o međusobnim pravima i obavezama koji sklapaju centar za socijalni rad i potencijalni hranitelj, propisano je Zakonom.

(FENA) R.G.

Privredna komora Zeničko-dobojskog kantona organizirala je inicijativni sastanak za učesnike u projektu "Jačanje sistema srednjeg stručnog obrazovanja u Zeničko-dobojskom kantonu", koji se finasira putem Švicarske razvojne agencije u BiH.

Sastanku su prisustvovali predstavnici kantonalnog Ministarstva za obrazovanje, nauku, kulturu i sport, Ministarstva za rad, socijalnu politiku i izbjeglice, Ministarstva za privredu, JU Službe za zapošljavanje ZDK-a, Pedagoškog zavoda Zenica, Mješovite srednje škole Zavidovići, Mješovite srednje industrijske škole Zenica, Tehničke škole Zenica, Metalurškog instituta Kemal Kapetanović u Zenici, Privredne komore ZDK-a i predstavnici "Projekta Prilika Plus".

Prema strateškom planu, projekt će se realizirati primarno u dva pravca, putem pokretanja programa prekvalifikacije i dokvalifikacije odraslih nezaposlenih osoba za potrebe metaloprerađivačkog sektora i sektora tekstila, kože i obuće, i unapređenja praktične nastave za učenike u srednjim stručnim školama inoviranjem postojećih nastavnih planova i programa u skladu s programskim ciljevima Strategije zapošljavanja ZDK-a i kantonalnog Zakona o obrazovanju odraslih.

Na sastanku je potpisan memorandum o saradnji u realizaciji projekta Jačanje sistema srednjeg stručnog obrazovanja u Zeničko-dobojskom kantonu", kojim je iskazan jedinstven stav svih učesnika da je ovaj projekt od izuzetne važnosti za kanton i da će se svi akteri u punom kapacitetu angažovati u njegovoj realizaciji.

Planirano je da se naredni sastanak održi s kompanijama iz navedenih sektora kako bi dogovorili naredne aktivnosti u kojim će kompanije participirati u realizaciji ovog projekta.

(FENA) L.A.