Grupa zaposlenih u administraciji američkog predsjednika Joea Bidena okupila se ispred Bijele kuće u srijedu navečer, tražeći prekid vatre u Gazi u jeku izraelske vojne kampanje, prenosi Anadolu.

Demonstranti koje su činili uglavnom politički namještenici i administrativni službenici, zapalili su svijeće i razvili transparent na kojem je pisalo “predsjedniče Biden, vaše osoblje zahtijeva prekid vatre“.

Bivši zvaničnik State Departmenta Josh Paul rekao je u ime grupe da privremeno primirje koje je okončano prije skoro dvije sedmice nikada nije bilo dovoljno.

“Moramo hitno krenuti kako bismo spasili što više života i postigli trenutni, trajni sporazum o prekidu vatre i povratku svih talaca”, rekao je.

Paul je u oktobru podnio ostavku na dužnost zbog neslaganja s Bidenovom administracijom u rješavanju sukoba u Gazi.

Kasnije je grupa naglas pročitala imena Palestinaca ubijenih u izraelskim napadima u Gazi od 1. decembra i položila ruže na zemlju u znak sjećanja na žrtve.

Izrael je bombardovao Pojas Gaze iz zraka i kopna, uveo opsadu i pokrenuo kopnenu ofanzivu u znak odmazde za prekogranični napad palestinske grupe Hamas 7. oktobra.

Najmanje 18.608 Palestinaca je ubijeno, a 50.594 povrijeđeno u izraelskim napadima od tada, prema zdravstvenim vlastima Gaze.

Prema zvaničnim podacima, u Izraelu je u napadu Hamasa ubijeno 1.200 ljudi.

Premijer Federacije BiH Nermin Nikšić oglasio se povodom odluke Vlade FBiH da ograniči privrednicima povećanje cijene električne energije do 20 posto.

“Struja za građane neće poskupiti. Nažalost, to nismo mogli osigurati privredi, ali smo i tu ograničili rast cijene do 20%. Time smo za naše privrednike uspjeli zadržati najnižu cijenu električne energije u regionu.

Donijeli smo i odluku kojom smo omogućiili isplatu neoporezive pomoći radnicima u ukupnom iznosu do dvije prosječne plate u narednih 6 mjeseci.

Trenutna minimalna plata od 596 KM + 420 KM neoporezivo, znači da poslodavci mogu radnicima 6 mjeseci isplaćivati minimalnu mjesečnu platu u iznosu od 1.016 KM.

Nastavljamo raditi na fiskalnoj reformi kroz smanjivanje doprinosa, zakon o minimalnoj plati, porezu na dohodak, ali i potpunoj fiskalizaciji u realnom vremenu. Kada parlament usvoji zakone i kad se počnu primjenjivati moći ćemo reći da smo pokrenuli fiskalnu reformu”, rekao je Nikšić.

Građani Austrije reagovali su i kritikovali vladu koja je bila protiv nacrta rezolucije u Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija kojom je tražen hitan humanitarni prekid vatre u Pojasu Gaze, javlja Anadolu.

Neobavezujuća rezolucija, koju je Egipat predstavio uz podršku gotovo 100 država, uključujući Tursku, usvojena je sa 153 glasa za.

Deset zemalja među kojima su Sjedinjene Američke Države, Izrael i Austrija, glasalo je protiv rezolucije, dok su 23, uključujući Veliku Britaniju, Njemačku, Italiju i Ukrajinu, bile suzdržane od glasanja.

Ovo je drugi put da je Austrija glasala protiv nacrta rezolucije o prekidu vatre u Pojasu Gaze. Protiv je glasala i 27. oktobra.

Austrija, koja se protivila nacrtima rezolucije UN-a, objavila je da su glasali protiv, navodeći činjenicu da Hamas nije označen kao “teroristička organizacija” i da pravo Izraela na samoodbranu nije spomenuto u nacrtu teksta.

Ovakav pristup doveo je do reakcije Austrijanaca, koji su izjavili da ovo nije u skladu s principom neutralnosti, jednim od najvažnijih članova ustava zemlje.

Novinar Anadolu razgovarao je s građanima Austrije o stavu vlade, koja je bezuslovno podržala Izrael nakon 7. oktobra, i odluci u UN-u.

Austrijanac Josef, koji nije želio da kaže svoje prezime, izjavio je da “užasno” da vlada glasa protiv prekida vatre.

“Ovo je veoma, veoma zastrašujuće. Kako neko može biti protiv prekida vatre u ratu u kojem je jasno vidljiva nesrazmerna moć Izraela? Ovo je neprihvatljivo. Mišljenje vlade nije moje mišljenje”, rekao je Josef.

Noah Muller je također istakao da je trenutni prekid vatre neizbježan.

Poručio je da veliki broj djece umire svaki dan i da je rat strašna stvar.

Muller je također reagovao na vladin pristup protiv prekida vatre.

Austrijski državljanin Safik Hakim smatra da je odluka vlade pogrešna.

“Mislim da Austrija treba da ispuni svoju odgovornost. Austrija je neutralna zemlja, to je veoma važno. Neutralnost takođe znači zauzimanje stava protiv rata, bez obzira na kojoj je strani. Ovo je zaista žalosno. Znamo stanje posebno djece u ovom ratu u Gazi. Veoma mi je tužno što je Austrija glasala protiv”, naveo je Hakim.

Poručio je da vlada ne predstavlja građane Austrije.

“Mislim da građani ne podržavaju ovaj rat. Mislim da bi mnogi ljudi u ovoj zemlji glasali za prekid vatre”, dodao je Hakim.

IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

Dana 10.12.2023. godine, došlo je do izbijanja požara na objektu hotela "Kristal" vlasništvo IP "Krivaja d.o.o. Zavidovići u stečaju", a koji je lociran u ulici Maršala Tita u Zavidovićima.

Izvršenim uviđajem na licu mjesta konstatovano je da je od strane nepoznatog izvršioca ili više njih počinjeno krivično djelo "Paljevina" iz člana 301. KZ FBiH, te su policijski službenici Policijske stanice Zavidovići, odmah preduzeli operativno taktičke mjere i radnje, s ciljem otkrivanja izvršioca gore navedenog krivičnog djela.

Na osnovu poduzetih mjera i radnji identifikovan je izvršilac navedenog krivičnog djela, te je dana 11.12.2023. godine u 12,55 sati, lišen slobode K.S., rođen 2003. godine iz Zavidovića, nakon čega je nad istim zavedena kriminalistička obrada. Nakon provedene kriminalističke obrade, te prikupljenih saznanja i materijalnih dokaza, imenovani je dana 12.12.2023. godine, uz izvještaj o počinjenom krivičnom djelu i otkrivanju izvršiocu predat dežurnom kantonalnom tužiocu Zeničko-dobojskog kantona na dalje postupanje, zbog postojanja osnova sumnje da je počinio krivično djelo "Paljevina" iz člana 301. st.1 KZ FBiH.

Nakon jučerašnje sjednice Vlade Federacije Bosne i Hercegovine je jasno da će radnici u ovom entitetu morati još čekati na to da zagarantovana minimalna plata iznosi 1.000 KM.

U Vladi FBiH su naglasili da još nije realiziran set fiskalnih zakona kojim bi se omogućio rast minimalne plate, a kao razlog za to su istakli kompleksan utjecaj ovih zakona na poslodavce, radnike i budžet. Osim toga, potrebno je utvrditi kako nadomjestiti potencijalni budžetski deficit koji će nastati usvajanjem ovih zakona.

Ministar finansija FBiH Toni Kraljević (HDZ) je ukazao kako bi se trebali nadomjestiti budžetski prihodi usljed smanjenja prihoda od doprinosa za radnike.

"Za set fiskalnih zakona je potrebno još priprema. Potrebni su novi prihodi u budžetu, a ti novi prihodi će se ostvariti fiskalizacijom", izjavio je Kraljević i obećao da ovaj set zakona ostaje prioritet.

Izgledno je da bi budžetski deficit nastao ako bi se smanjio porez na dohodak kao jedan od doprinosa na platu koji plaća poslodavac. Navodno je plan da se za osnovicu od 1.000 KM uopće ne plaća porez na dohodak. Čak bi minimalac od 1.000 KM trebao biti zagarantovan i pripravnicima.

Porez na dohodak u FBiH trenutno iznosi 10 posto neto plate, doprinos za penzijsko i invalidsko osiguranje iznosi 16,5 posto neto plate dok doprinos za osiguranje u slučaju nezaposlenosti iznosi dva posto neto plate.

Današnje očitovanje je potvrda sumnje u raniju najavu entitetskog ministra razvoja, poduzetništva i obrta Vojina Mijatovića (SDP) da će minimalna plata od početka sljedeće godine porasti sa 596 na 1.000 KM.

Razlog za tu sumnju jesu vrijeme potrebno za usvajanje zakona i koliko treba proći vremena dok ne počne primjena zakona. Naime, potrebno je da vlada prvo utvrdi nacrt zakona kojeg potom upućuje u parlament. Ako parlament ne prihvati nacrt zakona, vraća se na doradu. Ako parlament prihvati nacrt zakona, slijedi javna rasprava nakon koje vlada utvrđuje prijedlog zakona.

Kada vlada usvoji prijedlog zakona, onda ga ponovo upućuje u parlament. Ukoliko parlament usvoji prijedlog zakona, onda može početi njegova primjena.

Dok radnici u FBiH čekaju na rast zagarantovane minimalne plate, vlada je danas donijela uredbu kojom je poslodavcima omogućeno da radnicima do 30. juna sljedeće godine dodatno isplate do dvije prosječne plate, tj. 2.520 KM. Riječ je o isplati koju vlast neće oporezovati. Vlada FBiH je kao razlog za ovu odluku istakla ublažavanje inflatornog pritiska na građane.

(klix.ba)

Rano jutros, od strane policijskih timova započeti su istovremeni pretresi na 16 lokacija na području Kaknja i 3 lokacije na području Zavidovića.

Radi se o nastavku opsežne policijske akcije kodnog naziva "META 2", koju sprovodi Uprava policije Ministarstva unutrašnjih poslova Zeničko-dobojskog kantona i koja je usmjerena na lišenje slobode i procesuiranje lica koja se sumnjiče za izvršenje krivičnih djela: "Neovlaštena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga" iz člana 238. Krivičnog zakona Federacije BiH, "Teške krađe" iz člana 287.Krivičnog zakona Federacije BiH i "Nedozvoljeno držanje oružja ili eksplozivnih materija" iz člana 371. Krivičnog zakona Federacije BiH.

Aktivnosti u okviru akcije "META 2" se poduzimaju u saradnji i pod nadzorom Kantonalnog tužilaštva Zeničko-dobojskog kantona, te se postupa po naredbama općinskih sudova u Zenici, Kaknju i Zavidovićima.

Tokom dana po okončanju naznačenih aktivnosti moći ćemo potvrditi više informacija o rezultatima akcije. 

Odsjek za odnose sa javnošću,

        analitiku i planiranje

Na prijedlog Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke, Vlada FBiH donijela je Odluku o raspodjeli novca za nabavku udžbenika za učenike osnovnih škola u FBiH od prvog do petog razreda utvrđenih ovogodišnjim federalnim budžetom.

Radi se o izdvajanju ukupno 12.700.000 KM u okviru Tekućeg transfera drugim nivoima vlasti i fondovima. Kriteriji za raspodjelu sredstava kantonima po ovom programu su broj stanovnika prema Popisu stanovništva, domaćinstava i stanova u BiH iz 2013. godine, uz primjenu pondera (2) za Posavski i Bosansko-podrinjski kanton Goražde.

Prema ovim kriterijima, Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta Unsko-sanskog kantona za nabavku udžbenika učenicima osnovnih škola raspodjeljuje se 1.517.650 KM, a Ministarstvu za obrazovanje, nauku, kulturu i sport Zeničko-dobojskog kantona 2.024.380 KM.

U svrhu uplate novčanih sredstava za već nabavljene udžbenike za učenike osnovnih škola Ministarstvu prosvjete, znanosti, kulture i sporta Posavskog kantona raspodjeljuje se 482.600 KM, Ministarstvu obrazovanja i nauke Tuzlanskog kantona 2.471.420 KM, a Ministarstvu za obrazovanje, mlade, nauku, kulturu i sport Bosansko-podrinjskog kantona 264.160 KM.

U svrhu ove uplate Ministarstvu obrazovanja, nauke, mladih, kulture i sporta Srednjobosanskog kantona pripada 1.414.780 KM, Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta Hercegovačko – neretvanskog kantona 1.233.170 KM, a Ministarstvu obrazovanja, znanosti, kulture i sporta Zapadnohercegovačkog kantona 527.050 KM. Također, za već nabavljene udžbenike za učenike osnovnih škola Ministarstvu za odgoj i obrazovanje Kantona Sarajevo bit će uplaćeno 2.297.430 KM, dok Ministarstvu znanosti, prosvjete, kulture i sporta Kantona 10 pripada 467.360 KM.

U obrazloženju Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke podsjeća se da je 3. marta ove godine svim kantonalnim ministarstvima nadležnim za obrazovanje dostavljen dopis kojim se traži izjašnjenje da li prihvataju realizaciju ovog projekta, te da je greška u ekonomskom kodu do koje je došlo prilikom usvajanja Budžeta FBiH uzrokovala kašnjenje u isplati sredstava kantonalnim ministarstvima.

Nakon ispravke greške i usvajanja rebalansa ovogodišnjeg federalnog budžeta, Federalno ministarstvo je 1.11.2023. godine kantonalnim ministarstvima dostavilo upit vezan uz realizaciju ovog programa. Na osnovu dostavljenih odgovora, utvrđeno je da u USK i ZDK još nije izvršena nabavka udžbenika, dok je u Posavskom, TK, BPK Goražde, SBK, HNK, ZHK, KS i Kantonu 10 izvršena nabavka u cijelosti ili djelimično. U KS su nabavljeni udžbenici za učenike od 1. do 4. razreda osnovne škole, ali ne i za učenike 5. razreda.

Sa kantonalnim ministarstvima nadležnim za oblast obrazovanja će se sklopiti ugovori o realizaciji ovog programa. Kantonalna ministarstva, korisnici sredstava, bit će zaduženi da Federalnom ministarstvu dostave izvještaje o realizaciji, a koji obavezno mora sadržavati detaljan finansijski izvještaj o namjenskom utrošku dodijeljenih sredstava.)

Rok za dostavljanje ovih izvještaja je 30.9.2024. godine. Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke će podnositi izvještaje o utrošenim sredstvima Federalnom ministarstvu finansija.

(faktor.ba)

Američki predsjednik Joe Biden kazao je u utorak da izraelski premijer Benjamin Netanyahu mora promijeniti svoju tvrdolinijašku vladu i da Izrael ne može u budućnosti reći “ne” palestinskoj državi, pojačavajući pritisak na Izraelce.

Bidenove izjave na skupu prikupljanja sredstava za njegovu kampanju za reizbor 2024. dodatni su znak rastuće američke zabrinutosti zbog izraelskog bombardiranja Gaze u kome je ubijeno na hiljade palestinskih civila.

Počinju da gube tu podršku – kazao je Biden, misleći na alarm u međunarodnoj zajednici zbog bombardovanja.

Oštri komentari uslijedili su u trenutku kada se Bidenov savjetnik za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan priprema otputovati u Izrael na razgovore s izraelskim ratnim kabinetom.

Netanyahu je u srijedu rekao da Izrael uživa američku podršku za svoj cilj uništenja Hamasa i povratka talaca koje drže palestinski militanti, ali se saveznici razlikuju oko onoga šta bi moglo uslijediti nakon rata u Gazi.

Bajden je posebno pomenuo izraelskog ekstremno desnog političara Itamara Ben-Gvira, koji je izraelski ministar nacionalne sigurnosti, i rekao da je “to najkonzervativnija vlada u istoriji Izraela”.

On (Netanyahu) mora promijeniti ovu vladu. Ova vlada u Izraelu to jako otežava – rekao je Biden.

Također je kazao da Izrael na kraju “ne može reći ne” palestinskoj državi, čemu se protive izraelski tvrdolinijaši.

Imamo priliku da počnemo da ujedinjujemo regiju, i oni to i dalje žele. Ali moramo biti sigurni da Bibi shvati da mora povući neke poteze da ojača. Ne možete reći ne palestinskoj državi. To će biti najteži dio – izjavio je Biden.

Sullivan je u utorak kazao da će tokom posjete Izraelu razgovarati s izraelskim zvaničnicima o njihovom rasporedu za rat u Gazi.

Tema o tome kako oni vide raspored ovog rata sigurno će biti na dnevnom redu mojih sastanaka – rekao je Sullivan, za koga se očekuje da otputuje tokom ove sedmice.

Biden je izrazio snažnu podršku izraelskoj vojnoj operaciji protiv Hamasa u Gazi, ali on i njegov tim izrazažavaju sve veću zabrinutost zbog pogibija palestinskih civila.

On planira da se sastane u srijedu u Bijeloj kući s članovima porodica Amerikanaca koje je Hamas uzeo kao taoce tokom napada 7. oktobra na jugu Izraela u kome je ubijeno 1.200 ljudi, saopćio je zvaničnik Bijele kuće.

Sullivan je okrivio Hamas za slom primirja od 24. novembra do 1. decembra jer su militanti odbili osloboditi još talaca, prenosi Reuters.

Generalna skupština Ujedinjenih nacija velikom većinom usvojila je nacrt rezolucije kojom se traži hitan humanitarni prekid vatre u Pojasu Gaze, javlja Anadolu.

Neobavezujuća rezolucija, koju je Egipat predstavio uz podršku gotovo 100 država, uključujući Turkiye, usvojena je sa 153 glasa za. Inače Generalna skupština koja ima 193 članice okupila se danas na hitnoj posebnoj sjednici o Palestini.

Deset zemalja među kojima su Sjedinjene Američke Države, Izrael i Austrija, glasalo je protiv rezolucije, dok su 23, uključujući Veliku Britaniju, Njemačku, Italiju i Ukrajinu, bile suzdržane od glasanja.

Osim zahtjeva za prekid vatre, u rezoluciji se izražava ozbiljna zabrinutost zbog “katastrofalne humanitarne situacije” u Pojasu Gaze i stradanja palestinskih civila.

Također je naglašeno da palestinsko i izraelsko civilno stanovništvo “moraju biti zaštićeni” u skladu s međunarodnim humanitarnim pravom, dok se od svih strana traži da se pridržavaju svojih obaveza prema međunarodnom pravu, uključujući međunarodno humanitarno pravo, posebno u pogledu zaštite civila.

Zahtijeva se i trenutno i bezuslovno oslobađanje svih talaca, kao i osiguranje humanitarnog pristupa.

U rezoluciji se poziva na ciljeve i principe Povelje UN-a i rezolucija u vezi sa pitanjem Palestine.

Podsjećajući na sve relevantne rezolucije Savjeta bezbjednosti UN-a, konstatovano je pozivanje generalnog sekretara UN-a Antonio Guterresa na član 99 Povelje UN-a prvi put otkako je preuzeo čelnu funkciju u organizaciji 2017. godine.

SAD su predložile amandman na rezoluciju kojim bi se osudila palestinska grupa Hamas za napad na Izrael 7. oktobra, dok je Austrija predložila pojašnjenje “da taoce drže Hamas i druge grupe”. Oba prijedloga su odbijena.

Ovo je uslijedilo nakon što su SAD u petak stavile veto na nacrt rezolucije Savjeta bezbjednosti UN-a u kojoj se traži hitan prekid vatre kako bi se zaustavilo tekuće krvoproliće u Pojasu Gaze.

Rezolucije Generalne skupštine UN-a nisu pravno obavezujuće, ali imaju političku težinu.​