A.A.
Javni poziv možete pogledati OVDJE
IZVJEŠTAJ
PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA
OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)
|
Red. Broj |
VRSTA INFORMACIJE |
DNEVNO STANJE |
|
|
1. |
Prirodne nepogode i druge pojave i događaji |
/ |
|
|
2. |
Stanje puteva |
Magistralni put M-17: Šamac-Sarajevo i magistralni put M-4: Doboj-Banja Luka: mokri i klizavi. Regionalni put RP-474: Novi Šeher-Prnjavor: mokri, klizavi i mjestimično sniježni. Lokalni putevi: mokri, klizavi i mjestimično sniježni. Saobraćaj se jutros odvija po mokrim, klizavim i mjestimično sniježnim putevima. |
|
|
3. |
Klimatološki i drugi uslovi |
Stanje u 07:00 sati:oblačno sa snijegom; -Temperatura zraka u 07:00 sati: 0ºC; -Relativna vlažnost: 95%; -Pritisak: 981,2 mbar; -Pravac i brzina vjetra: - m/s; -Količina padavina za protekla 24 sata: 9 lit/m2; -Vodostaj rijeka: BOSNA, USORA, TEŠANJKA –Normalan. Vodostaj Usore u Kaloševiću jutros je iznosio 79 cm. |
|
|
4. |
Informacije iz Policijske uprave |
U protekla 24 sata na području općine evidentirano je: - 1 krivično djelo, - 1 saobraćajna nezgoda sa materijalnom štetom, - 1 narušavanje javnog reda i mira i - 5 prijave građana. |
|
|
5. |
Informacije iz Službe hitne pomoći i porođajnog odjela |
-Služba hitne pomoći u protekla 24 sata evidentirala je 62 intervencije, od toga 7 zbog povreda. U bolnicu je upućeno 12 osoba. -Na porođajnom odjelu Opće bolnice u protekla 24 sata rođena je 1 ženska beba i 2 muške bebe. |
|
|
6. |
Snabdjevanje energentima i vodom |
ELEKTRIČNA ENERGIJA: Uredno snabdjevanje. - VODA- Snabdjevanje vodom korisnika vodovodnih sistema Tešanj, Jelah i Kraševo jutros se vrši uredno i ista zadovoljava zahtjeve Pravilnika o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće. TOPLOTNA ENERGIJA- Uredno snabdjevanje. |
|
|
7. |
Ostale informacije |
/ |
|
U teškoj saobraćajnoj nesreći koja se dogodila na magistralnom putu M4 sinoć oko 20:15 sati, u mjestu Kraševo kod Tešnja, povrijeđeno je devet osoba.
Prema prvim informacijama, u teškoj nesreći učestvovala su tri vozila. Tom prilikom povrijeđeni su vozači sva tri vozila te njihovi saputnici.
Povrijeđeni su prevezeni na ukazivanje ljekarske pomoći.
Uviđaj na terenu su obavili pripadnici MUP-a ZDK.
Narandžasto upozorenje: Vjetar umjeren do jak sa olujnim udarima do 80 kilometara na sat
02 Dec 2023Jutros je u našoj zemlji pretežno oblačno vrijeme.
U Hercegovini i na sjeverozapadu Bosne je lokalno zabilježena kiša. Temperature zraka u 07:00 sati izmjerene do 18 °C.
Danas će u Bosni i Hercegovini preovladavati umjereno do pretežno oblačno i vjetrovito vrijeme sa kišom i lokalnim pljuskovima.
Na jugu Hercegovine je moguća grmljavina. Glavnina padavina u drugom dijelu dana. Vjetar umjeren do jak sa olujnim udarima južni i jugozapadni. Tokom noći vjetar slabi i mijenja smjer na sjeverni. Dnevna temperatura 17 do 23 °C.
Portparol Dječijeg fonda Ujedinjenih nacija (UNICEF) James Elder izjavio je da se rat u Gazi vodi protiv djece, javlja Anadolu.
Elder, koji se nalazi u Pojasu Gaze gdje Izrael izvodi intenzivne napade, podijelio je na društvenoj mreži X iskustva s terena.
U snimku koji je podijelio iz bolnice nakon što je okončana humanitarna pauza i počeli napadi Izraela, Elder je kazao da je izraelska vojska bombardovala područje udaljeno samo 50 metara od najveće bolnice u Gazi koje trenutno u funkciji.
Upozorio je da ova bolnica ne može više da primi čak ni ranjenu djecu.
“Ne mogu vam uopšte objasniti koliko su kapaciteti bolnica smanjeni u posljednjih sedam sedmica. Neosjetljivost nekih vlastodržaca dovodi do ubijanja djece. Ovo je rat protiv djece”, kazao je Elder.
Upozorio je da su djeca najveće žrtve rata u Gazi.
“Prekid vatre je okončan. Bombardovanje se nastavlja. Da li je čovječanstvo napustilo djecu u Gazi? Da li su odustali od ove djece?”, poručio je Elder.
Izraelska vojska intenzivno je nastavila napade širom Pojasa Gaze u petak rano nakon završetka humanitarne pauze, a prema podacima Ministarstva zdravlja Gaze u petak je najmanje 178 Palestinaca ubijeno, a 589 povrijeđeno.
Otkako je Izrael pokrenuo nemilosrdne vazdušne i kopnene napade na Pojas Gaze nakon prekograničnog napada palestinske grupe Hamas 7. oktobra prema podacima vlasti u Gazi ubijeno više od 15.000 Palestinaca, među kojima 6.150 djece.
U Izraelu je poginulo 1.200 Izraelaca, uključujući više od 310 vojnika.
Isplata penzija za mjesec novembar počet će sutra, u subotu 2. decembra, potvrdio je za Klix.ba portparol Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje Tomislav Kvesić.
Iako su ranije penzije obično isplaćivane petog dana u mjesecu, tendencija Vlade Federacije BiH je da penzioneri prije tog datuma dobiju svoju penziju.
Tako je donesena odluka da će novembarske penzije biti isplaćene u subotu 2. decembra. Proteklog mjeseca splata penzija je realizovana trećeg dana u mjesecu.
Poštari će, kako saznajemo, sutra dijeliti penzije, a penzioneri koji novac podižu u bankama to će moći učiniti na bankomatima s obzirom da mnoge poslovnice ne rade subotom.
Ukoliko korisnici ne koriste bankomat, svoj novac će moći uzeti na šalteru banke prvog radnog dana odnosno u ponedjeljak.
Vijest o njegovoj smrti su objavili iz "Kantić Touristika", poručivši da ga nikada neće zaboraviti.
"Svi koji su imali priliku upoznati našeg Muju znaju o kakvoj je osobi riječ, nemoguće je pronaći prave riječi kojima bi se opisala tako velika, najbolja, najsnažnija, najjača, najposebnija osoba i tako velika duša. Bezbroj velikih, dobrih dijela koja ostaju iza njega dovoljno govore o njemu ko je on bio. Našeg Muju nećemo nikada zaboraviti", naveli su.
Dženaza Muji Kantiću bit će sutra na centralnom mezarju Vukovo kod Tešnja.
Zapadni Balkan se svrstava među ekonomije koje su najviše pogođene odlaskom kvalifikovanih ljudi, uz očekivanja da će u narednoj deceniji region izgubiti oko milion mladih ljudi. Činjenica da ljudi odlaze iz regiona ne predstavlja samo rizik za raspoloživost radne snage već prijeti i dodatnim pritiskom na penzioni sistem i sistem zdravstvene zaštite u regionu. Ako se ova predviđanja ostvare, zapadni Balkan bi vrlo brzo mogao postati region koji stari, što će nas dovesti do stalne potrebe za dodatnim resursima, saopćeno je iz Vijeća za regionalnu saradnju (RCC).
U novom izdanju #TalkingPoint, generalna sekretarka Vijeća za regionalnu saradnju Majlinda Bregu govori o ljudskom kapitalu i svim preprekama koje prate i tek će pratiti pretjeran odliv kvalifikovanih ljudi sa zapadnog Balkana, te otvara diskusiju o tome šta se može učiniti kako na ličnom, tako i na institucionalnom nivou.
Za početak se može uspostaviti novi način razmišljanja o migracijama, kao i o tome kako bolje iskoristiti emigracije, sve to uz obaveznu izradu novih nacionalnih i regionalih omladinskih politika, fokusiranih na njegovanje i vrijednovanje mladih i kvalifikovanih ljudi iz našeg regiona.
"Iako je teško doći do provjerenih podataka može se reći da su ekonomije zapadnog Balkana među najpogođenijim odlivom kvalifikovanih ljudi. Oko jedne petine stanovnika rođenih na zapadnom Balkanu danas živi u inostranstvu", kazala je Bregu.
Naglasila je da ukupan broj radno sposobnog stanovništva na zapadnom Balkanu je u zadnjih pet godina umanjen za više od 400.000 ljudi.
"Iako su migracijski tokovi u porastu širom svijeta, naš region prednjači po povećanju i intenzitetu iseljavanja kvalifikovanih mladih ljudi sa procjenama da će u predstojećim decenijama izgubiti između jedne četvrtine i polovine kvalifikovanih i obrazovanih mladih građana", kazala je Bregu.
Ona je istakla da se znaju svi faktori koji potiču iseljavanje kvalifikovanih mladih ljudi, od visoke stope nezaposlenosti i siromaštva do isključenosti.
"Također znamo faktore koji privlače mlade ljude, kao što su geografska blizina Evropske unije, ali i činjenica da neke zemlje članice idu i korak dalje i potiču dolazak visokokvalifikovanih imigranata sa zapadnog Balkana. Želim, međutim, predstaviti ovu priču iz jednog drugog ugla. Koliko nas sve to, naime, košta? Može li se odrediti cijena koštanja odlaska ljudi iz regiona? Na neki način, da, može. Troškovi visokog obrazovanja po osobi se u prosjeku kreću od preko 18.000 eura u Albaniji do 34.000 eura u Srbiji", kazala je Bregu.
U isto vrijeme, naglasila je, Bosna i Hercegovina, na primjer, godišnje troši više od 50 miliona eura na obrazovanje medicinskih radnika od kojih je moguće da će neki raditi negdje u inostranstvu.
"Da li će zapadni Balkan nastaviti sa proizvodnjom besplatne radne snage za druge ili ćemo napraviti okruženje u kojem će naša omladina željeti ostati? Šta mladi misle o svemu tome? U okviru ovogodišnjeg izdanja istraživanja Balkan Barometar pitali smo mlade ljude o prioritetnim oblastima kojima, po njihovom mišljenju, vlasti trebaju posvetiti više pažnje. Mogućnost zapošljavanja je istaklo 47 posto mladih ljudi, 38 posto je pomenulo obrazovanje a 26 posto je navelo sigurnost kao glavni prioritet. Istraživanje je pokazalo i da 70,6 posto ispitanika dobi između 18 i 25 godina razmatra da živi i radi u inostranstvu", kazala je Bregu.
Dodala je da ako se te namjere ostvare, zapadni Balkan bi uskoro mogao postati društvo koje stari.
"Šta, onda, možemo učiniti? Region treba brzo djelovati. Neki smatraju da stvaranje pozitivnog narativa kojim bi se promijenilo viđenje odliva kvalifikovanih ljudi kao nacionalnog poraza, njegovanje odnosa s dijasporom i korištenje emigracije mogu biti dobre mogućnosti. Mi smatramo da je prijeko potrebno povoljno okruženje, jer ljudi žele biti tamo gdje se osjećaju cijenjenim i gdje imaju puni kapacitet da ostvare vrijednost. Kada ljudi to imaju, onda i ostaju", kazala je Bregu.
(akta.ba)
Na području BiH za sada su prisutni samo sporadični slučajevi velikog kašlja. U oktobru je u Mostaru od komplikacija izazvanih ovom bolešću preminula dvomjesečna beba.
U Hrvatskoj je, prema posljednjim podacima, potvrđeno više od 660 slučajeva oboljenja od pertussisa ili hripavca, u narodu poznatijeg kao magareći kašalj ili kukurikavac, te su uvedena testiranja na ovu akutnu bolest. Uprkos lošem vremenu, pacijenti su i jučer čekali u redu ispred Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u Zagrebu kako bi se testirali, dok epidemiolozi na terenu nastoje suzbiti naglo širenje ovog oblika infekcije respiratornog sistema, piše Avaz.
Na području BiH za sada su prisutni samo sporadični slučajevi velikog kašlja. U oktobru je u Mostaru od komplikacija izazvanih ovom bolešću preminula dvomjesečna beba.
Prema riječima dr. Aide Pošković-Bajraktarević, specijaliste epidemiologije u Zavodu za javno zdravstvo Kantona Sarajevo, tokom posljednje tri godine nije zabilježen niti jedan potvrđeni slučaj hripavca na području ovog kantona.
– Za sada nemamo prijava, niti u lokalnoj zajednici ima takvih naznaka, ali očekujemo povećan broj u zimskim mjesecima. Pogotovo što su nam stope obuhvata imunizacijom za sve vakcinopreventabilne bolesti niske – kazala je Andrea Jurić, direktorica ZJZ Zapadnohercegovačkog kantona.
Direktorica ZJZ ZHK pojašnjava da posebno zabrinjava loš odziv u procesu obavezne vakcinacije djece.
Upravo vakcinacija je ključna preventivna mjera za hripavac, jednu od najzaraznijih bolesti, karakterističnu po teškim napadima kašlja. Najrizičnija grupa su djeca do sedme godine, ali obolijevaju i odrasli.
Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske prijavljena su tri laboratorijski potvrđena slučaja velikog kašlja (pertusisa).
Institut je, od pojave prvih slučajeva obolijevanja u susjednim zemljama, svim zdravstvenim ustanovama u Republici Srpskoj poslao preporuke za postupanje.
Za primarnu prevenciju postoje efikasne kombinovane vakcine, petovalentna i četverovalentna, koje sadrže komponentu protiv pertusisa (DTaP-IPV-HiB i DTaP-IPV) i koje se djeci daju u okviru obaveznog kalendara imunizacije u RS.
Svakom licu koje nije vakcinisano, ili je nepotpuno vakcinisano prema kalendaru imunizacije, u skladu sa uzrastom treba nadoknaditi vakcinu.
Pertusis ili veliki kašalj predstavlja veoma zaraznu bolest, od koje najčešće obolijevaju mala djeca. Bolest uzrokuje bakterija (Bordetella pertussis), koja se nakon ulaska u respiratorni sistem domaćina razmnožava i stvara toksine, zbog čega nastaje oštećenje respiratorne sluznice. Prenosi se kapljičnim putem.
Trajanje inkubacije je devet do deset dana (raspon od šest do 21 dan), a osoba je najzaraznija na početku bolesti, prilikom javljanja simptoma respiratorne infekcije.
Piše: Hilma Unkić
Tuzlansko udruženje Vive Žene pomaže ženama koje su preživjele ratnu torturu i porodično nasilje da zakorače na tržište rada.
U ljetnom periodu svaki dan Semke Agić iz Gračanice započinje već u pet ujutro. Tada prvi put obilazi svoju malu farmu koju čine ovce, pedeset koka nosilja i dvije patke. Ujutro im odnese travu, u podne provjerava da li im je potrebna voda i očisti kokošinjac i štalu, a u posljednji obilazak ide predvečer.
Rad na farmi prvi je posao koji Semka ima nakon više od 30 godina kada je prije rata radila u trgovini.
“Sad sam na pozitivnoj nuli. Uglavnom, od prodaje jaja zaradim hranu i za koke i za ovce”, kaže Agić.
Pored zarade, posao joj znači jer njime ispunjava vrijeme, a zahtjevan teren koji svaki dan treba savladati da bi došla do svoje farme koja se nalazi na brdu iza kuće, održava je u stalnom pokretu.
“Uziđem gore, imam šešir, naočare, karmin. Stavim sijeno, sjednem, pustim muziku na mobitelu. Imam sok, uvijek keksića nekog, koke kljucaju oko mene”, priča Semka.
Ova 69-godišnja penzionerka jedna je od deset žena koje su započele svoje male biznise u sklopu projekta ekonomskog osnaživanja žena koje su preživjele ratnu torturu i porodično nasilje. Kompleksan projekat “Izgradnja ekonomske otpornosti žena žrtava rodno zasnovanog nasilja kroz ekonomsko osnaživanje i poboljšanje pristupa za ostvarivanje prihoda” koji se, između ostalog, sastojao od istraživanja tržišta rada, edukacije zainteresovanih žena i, na kraju, pokretanja biznisa, realizovalo je tuzlansko udruženje Vive Žene, u saradnji s UN Women BiH i uz financijsku podršku Evropske unije.
Neke od vještina koje su žene uključene u projekat uspjele savladati su i kako napisati CV i pripremiti se za intervju, kako poslovno komunicirati, potražiti posao na internetu ili prezentirati svoje vještine. Ipak, jedna od najvažnijih stvari bila je psihosocijalna podrška koja im je pružena kako bi se osnažile i počele gledati sebe kao sposobne i spremne za tržište rada. Tokom projekta, neke žene su započele samostalan posao, a neke su se zaposlile u privatnom sektoru.
“Treba vremena da žene koje su preživjele nasilje sebe vide u priči da će morati ustati, spremiti se, otići na posao i biti tu osam sati i onda se vratiti kući. To je ogromna promjena u njihovoj svakodnevici. Zato je jako važno psihološki ih u tome ojačati. Treba puno podrške da bi one izašle iz uloge žrtve jer neće dati rezultat ako im se ponudi da rade dok su u toj ulozi”, objašnjava Aida Mustačević Cipurković, psihoterapeutkinja i voditeljica projekata u Vive Žene.
Među korisnicama projekta je 63-godišnja Hana Mehidić iz Živinica, prva žena koja se obratila udruženju Vive Žene zbog porodičnog nasilja, 1999. godine. Od tada do danas, Vive Žene su igrale značajnu ulogu u njenom osnaživanju.
“Mnogo mi pomažu u svemu. Prvo psihološki, tako i u svemu u životu što mi zatreba, obratim se njima. Nekako se osjećam jača s njima, jer nemam nikoga od familije da bi me pogurao, pomogao.”
Udruženje Vive Žene već 29 godina kontinuirano radi na otklanjanju posljedica ratnih trauma i prevenciji svih oblika nasilja. Osnovano je 1994. godine kako bi se obezbijedio prihvat, zbrinjavanje i rehabilitacija žena i djece žrtava ratnog progona, dok danas kroz razne programe kao što su porodično, psihološko, socijalno i pravno savjetovalište i smještaj u sigurnu kuću nude podršku ženama koje su preživjele različite oblike nasilja.
Svojom upornošću i uz podršku Vive Žene, Hana je završila večernju osnovnu školu kako bi se mogla prijaviti na biro za zapošljavanje preko kojeg je ponekad radila kao čistačica. U sklopu projekta ekonomskog osnaživanja dodijeljen joj je plastenik od 40 kvadratnih metara u kojem sadi povrće.
“Javili su mi da ima projekat za žene koje su pretrpjele nasilje, za nas koje želimo da se osamostalimo, da živimo od svog rada, da ne zavisimo ni od koga. Ja sam odmah prihvatila, uključila se u projekat i krenula sam. Nije mi bilo teško, godinu dana sam išla, bilo mi je prelijepo na seminarima”, kaže Hana.
Pored toga što uspije proizvesti povrće za prodaju i ostaviti dio uzgoja za sebe, plastenik joj je važan i kao svojevrsna terapija.
“Plastenik mi mnogo znači. Meni je toliko drago kad uđem u njega, on mi dođe kao terapija. Vjerujte, opusti me. Ja pričam sa biljkama kad uđem kao da je tu neko živo biće.”
Ekonomska neovisnost jača samopoštovanje
Nasilje u porodici ne zaobilazi nijedan društveni sloj i trpe ga žene različitog obrazovnog statusa. Ipak, žene koje su visoko obrazovane češće raspolažu svojim novcem što je olakšavajuća okolnost. Iskustvo koje imaju u udruženju Vive Žene pokazuje da ekonomski neovisne žene mogu na drugačiji način birati svoj životni put i lakše izaći iz začaranog kruga nasilja, objašnjava Aida Mustačević Cipurković.
Upravo je potreba da žene imaju sigurniju i samostalniju budućnost nakon izlaska iz nasilne zajednice, ali i sigurne kuće, jedan od motiva za rad na njihovom ekonomskom osnaživanju.
“Žene kada žele izaći iz sigurne kuće sa odlukom da žele nastaviti dalje život, često se vraćaju u nasilne zajednice jer nemaju puno izbora. To je nešto što je sve nas diralo, ali nismo imale moć učiniti stvari drugačijima. Zadnjih godina je sazrelo vrijeme da vidimo na koji način možemo taj problem pogledati iz drugog ugla i pokušati ga riješiti. Prije 15 godina nismo mogli ni sanjati o ovome”, kaže Mustačević Cipurković.
Model ekonomskog osnaživanja podrazumijeva mnogo više od pokretanja biznisa ili pronalaska posla za osobu koja je preživjela porodično nasilje. Damir Bećirović, profesor ekonomije koji je bio angažovan kao konsultant na projektu, objašnjava kako je sa kolegama i kolegicama tokom istraživanja i analiza došao do zaključka da je prijelazna faza ključna u cjelokupnom procesu.
“Treba podržati osobu koja ima poduzetnički talenat ili ideju, to je fenomenalna stvar jer će puno više doprinijeti i sebi i društvu nego pojedinačno zaposlenje. Ali moramo razumjeti da je puno bitnije uložiti u osnaživanje i rehabilitaciju tih osoba, nego osobu u akutnom stanju odmah bombardovati pritiskom.“
Bećirović, koji je i mentor ženama uključenim u projekat i posjećuje ih na terenu kako bi pratio proces, kaže da je kod mnogih korisnica osjetio napredak u nivou samopoštovanja kojeg su stekle.
Semka Agić mašta da proširi svoj posao i u sferi turizma. Kaže da ima ideju da osposobi nekoliko šatora u blizini njene kuće kako bi zainteresovane osobe mogle uživati u boravku u prirodi.
“Bez telefona, sjedi gore, gledaj hrastove, slušaj ptice”, uz osmijeh priča Semka.
Hana Mehidić bi voljela da ima više zemlje i veći plastenik jer se ne plaši dodatnog posla.
“Neka sam ja stara, ja se borim. I meni dođu vremena da padnem, da ne mogu dalje. Ali ja ne vidim da ne može. Ja samo u sebi kažem: Ja moram”, zaključuje Hana.
Izvor: bosniaherzegovina.un.org
