Novinari, uposlenici, su optužili BBC da nije precizno ispričao priču o sukobu Izraela i Hamasa, da je uložio veći napor u humanizaciju izraelskih žrtava u odnosu na palestinske i da je izostavio ključni historijski kontekst u izvještavanju.

U pismu dugom 2.300 riječi koje je Al Jazeeri napisalo osam novinara sa sjedištem u Ujedinjenom Kraljevstvu zaposlenih u korporaciji, navodi se da je BBC kriv za “dupli standard u pogledu na civile”, s obzirom na to da je kuća “nepokolebljiva” u izvještavanju o navodnim ruskim ratnim zločinima u Ukrajini.

U strahu od odmazde, novinari su zatražili anonimnost. Grupa ne planira poslati pismo rukovodiocima BBC-a, vjerujući da takav potez vjerovatno neće dovesti do smislenih diskusija.

“BBC nije uspio da tačno ispriča ovu priču – zbog propusta i nedostatka kritičkog angažmana kada su u pitanju izraelske tvrdnje – i stoga nije uspio da pomogne javnosti da se uključi i razumije kršenja ljudskih prava koja se odvijaju u Gazi”, navodi se u pismu. “Hiljade Palestinaca je ubijeno nakon 7. oktobra. Kada će taj broj biti dovoljno visok da se naš urednički stav promijeni?”

Novinari BBC-ja su rekli Al Jazeeri da su na platformama British Broadcasting Corporation (BBC) termini kao što su “masakr” i “zvjerstvo” rezervirani “samo za Hamas, predstavljajući palestinsku organizaciju kao jedinog podstrekača i počinitelja nasilja u regionu. “Ovo je netačno, ali je u skladu s cjelokupnim izvještavanjem BBC-a.”

Napad Hamasa, iako “užasan i razarajući… ne opravdava neselektivno ubijanje hiljada palestinskih civila, ali BBC ne smije sebi dozvoliti da bude viđen kao kuća koja da podržava – ili ne ispituje – logiku koja to opravdava”, stoji u njihovom pismu.

“Tražimo od BBC-a da bolje razmisli i uvaži nalaze službenih i nepristrasnih humanitarnih organizacija utemeljenih na dokazima.”

Humaniziranje izraelskih ali ne i palestinskih žrtava

Uposlenici nadalje tvrde da emiter pažljivo prikazuje izraelsku patnju, na primjer, govoreći publici imena žrtava, pokrivajući pojedinačne sahrane i intervjuišući pogođene porodice.

“U poređenju sa tim, nedostaje je humanizirajuće izvještavanje o palestinskim civilima. Reći da BBC nije mogao bolje pratiti priče u Gazi zbog poteškoća u pristupu Pojasu [Gaze] je loš izgovor… To se postiže, npr. pričanjem i praćenjem pojedinačnih priča tokom sedmica. Također je učinjeno malo pokušaja da se u potpunosti iskoristi obilje sadržaja hrabrih novinara u Gazi i na Zapadnoj obali sa društvenih medija,” navode oni.

Novinari su priznali “neke jake izolirane primjere” priča o Palestincima, ali su rekli da osjetljive priče o tom narodu nisu “dosljedne”, posebno nakon izbijanja rata.

Dalje kritikujući BBC, novinari tvrde da, iako su Palestinci pitani da li “osuđuju Hamas”, isto se ne može reći za goste koji brane akcije Izraela.

“[Od njih] se ne traži jednako da ‘osude’ postupke izraelske vlade, koliko god bio visok broj civilnih žrtava u Gazi.”

BBC je 9. oktobra kritiziran zbog nedostatka saosjećanja zbog intervjua s Husamom Zomlotom, šefom palestinske misije u Ujedinjenom Kraljevstvu, koji je izgubio nekoliko članova svoje porodice tokom prvih dana izraelske kampanje bombardovanja.

Zomlot, koji ne predstavlja Hamas, ispričao je voditeljici Kirsty Wark o svojoj emocionalnoj boli. On je naveo rođake koji su ubijeni, opisujući ih kao “glinene golubove za izraelsku ratnu mašineriju”.

Wark je na to odgovorila: “Žao mi je zbog vaše boli.. Mislim, mogu li samo biti jasan, ne možete tolerisati ubijanje civila u Izraelu, zar ne? Niti ubijanje porodica?”

Zomlot je, potom, odgovorio: “Ne, ne odobravamo, ne, ne.”

U pismu se također tvrdi da BBC ne uspijeva publici pružiti važnu pozadinu o izraelskoj okupaciji i historiji palestinske patnje.

Portparol BBC-a je demantovao ove optužbe.

Al Jazeeri su rekli da je BBC “jedna od rijetkih novinskih organizacija” koja ima novinare unutar Gaze, koji su bili u mogućnosti da “izvještavaju sa terena”.

Kompanija Hifa-Oil 2020. godine odlučila se na preuzimanje prijedorskog „Energopetrola“ i kupovinu Terminala u Brezičanima kod Prijedora. Prije kupovine ovi terminali nisu korišteni te nikad ranije nisu stavljeni u funkciju. U prijedorski terminal bilo je neophodno investirati kako bi se u potpunosti osavremenio i osposobio za rad.

Planovi kompanije Hifa-Oil bili su da se u ovaj terminal investiraju značajna finansijska sredstva kako je već ranije slično urađeno i s terminalom u Zenici. Terminal u Prijedoru ima veće kapacitete te je njegov ukupan kapacitet 18.000m3. Svojom lokacijom i kapacitetima ovaj terminal može da postane ozbiljna energetska tačka i van granica naše zemlje što su planovi kompanije Hifa-Oil koja ima namjeru da ga pretvori u jedan od najsavremnijih u regiji.

Investicije su otpočele odmah nakon kupovine te su u posljednje vrijeme intenzivirane, a obnovljeni su i željenički kolosijeci koji se nalaze u sklopu terminala.

„Procjene su da smo u budućnosti uz ravnomjerno korištenje ostalih vrsta transporta naftnih derivata sve bliže transportu željeznicama i smatram da terminale koje imamo treba polako pripremati i stavljati u funkciju", smatra Izudin Ahmetlić, predsjednik uprave Hifa-Oil Grupacije.

Vrijednost investicija samo u prvom nivou je oko 10 miliona KM, a planirane investicije su višestruko veće. Kompanija Hifa-Oil kroz ove investicije razvija snažno energetsko čvorište u Bosni i Hercegovini povezujući u cjelinu terminale sa skladišnim kapacitetima od preko 34 miliona litara u Zenici i Prijedoru, kao i Terminal u Vogošći i Sarajevu.

Vlada Zeničko-dobojskog kantona na 4. sjednici, kojom je predsjedavao premijer Nezir Pivić, utvrdila je Prijedlog budžeta Zeničko-dobojskog kantona za 2024. godinu u iznosu od oko 595 miliona KM, koji je u odnosu na budžet za 2023. godinu veći za 54 miliona KM.

- Ovo je rekordni budžet i u njemu su sadržane ne samo obaveze prema našim građanima, nego i jedan razvojni segment koji podrazumijeva ispunjavanje svih onih obaveza koje smo rekli u ekspozeu, a koje će se ogledati i u našem programu rada za 2024. godinu - rekao je premijer Pivić.

Rashodi i izdaci, prema riječima ministrice finansija Dženane Čišija, planirani su u iznosu od 587,5 miliona KM, dok je za pokriće akumuliranog deficita iz ranijih godina planirano 7,3 miliona KM. Prije dostavljanja Prijedloga budžeta Vladi na utvrđivanje, dodala je, pribavljena su neophodna pozitivna mišljenja, i to Federalnog ministarstva finansija, Sekretarijata za zakonodavstvo ZDK i Ministarstva za pravosuđe i upravu ZDK.

- Također, u skladu sa zakonskim propisima obavljeni su pregovori sa granskim sindikatima te potpisani sporazumi, odnosno dogovori o daljim pregovorima. Stručna služba Vlade ZDK Prijedlog budžeta će danas uputiti u daljnju skupštinsku proceduru - rekla je ministrica Čišija.

Vlada je utvrdila i Nacrt Zakona o dopunskim pravima boraca i članova njihovih porodica, koji je potpuno novi zakon usklađen sa krovnim zakonom Federacije BiH. Resorni ministar Adnan Sirovica kaže da je postojeći zakon iz 2014. godine zastario, a stari i populacija koju zakon tretira.

- Zakonom smo obuhvatili izmjene federalnog zakona iz prošle godine te unaprijedili postojeća prava boračke populacije iz trenutno važećeg zakona u ZDK-u. Novim zakonom djeca šehida i poginulih boraca, kojima je prestalo pravo na novčani dodatak, vraćaju se ponovo u pravo, a povećava se i dobna granica za djecu živih i umrlih ratnih vojnih invalida i demobiliziranih branilaca - rekao je ministar Sirovica. Napominje da je Ministarstvo za boračka pitanja za donošenje novog zakona dobilo potrebne saglasnosti nadležnih organa ZDK-a, kao i svih boračkih saveza na nivou ovog kantona.

Premijer Nezir Pivić ističe da je briga o boračkoj populaciji jedna od najvažnijih zadaća Vlade ZDK-a, a novi zakon donosi i značajno povećanje izdvajanja za ovu populaciju.

-To znači da ćemo u narednom budžetu imati 8 do 9 miliona KM dodatnih obaveza prema boračkoj populaciji, što su značajna izdvajanja za naš budžet. Pored toga, imali smo na dnevnom redu jednu kontinuiranu podršku pripadnicima boračke populacije po osnovu javnih poziva, tako da smo donijeli i određene odluke u pogledu podrške pripadnicima ove populacije koji su ispunili uslove javnog poziva - rekao je premijer Pivić.

Press služba ZDK

Nakon višemjesečnog osipanja i raspada općinskih organizacija HDZ BiH na prostoru Zeničko-dobojskog kantona, ovih dana svjedočimo raspadu rukovodstva općinske organizacije ove stranke u Tešnju.

Naime, prekjučer (utorak) dugogodišnji predsjednik općinskog odbora HDZ BiH Tešanj Anto Pešić, podnio je ostavku na tu dužnost, te napustio HDZ BiH.

Pešić je bio direktor Sluzbe za zapošljavanje ZDK,a prije nekoliko mjeseci ga je smijenio prethodni saziv Vlade ZDK, u kojem su participirali i ministri iz HDZ-a, od kojih su neki bili i na samoj sjednici i glasali za smjenu svog kadra, sve radi ispunjavanja želja koalicionih partnera koji su se “začešljali” za novčane fondove u toj Službi.

Ostavku i napuštanje stranke upriličio je i dopredsjednik, te nekoliko “zvučnih” imena lokalnog općinskog odbora HDZ-a u Tešnju.

Ovo je još jedna općinska organizacija HDZ BiH koja se je raspala nakon što je predsjednik Dragan Čović raspustio kantonalni odbor HDZ BiH u ZDK, koji je predvodio Iva Tadić.

HDZ će, ako istraga bude otvorena i provedena, prema saznanjima portala Scena, uskoro potresati i afera oko iznenadne kupovine zemljišta na području gradnje koridora Vc, koje je potom ekspresno po desetostruko većim iznosima prodavano Autocestama FBiH jer, gle čuda, upravo preko tih lokacija treba graditi budući cestovni koridor.

U svakom slučaju, do sada “nedodirljivi” HDZ kojem je od rata “upisana” kvota ministara i direktora preko noći je zbog unutarnjih podjela ostao bez učešća u Vladi, baš kao što se to ranije dogodilo u Gradskom vijeću Zenica, gdje proteklih godina upravo zaslugom lošeg rukovođenja strankom, nema niti jednog “legitimnog predstavnika Hrvata”, kako to Čović voli reći.

(ZB)

Oslobađanje talaca u okviru privremenog primirja između Izraela i palestinskih boraca Hamasa neće se desiti prije petka, saopćili su izraelski savjetnik za nacionalnu sigurnost i Sjedinjene Države, gaseći nade rodbine da će neki od njih biti oslobođeni u četvrtak.

Izrael i Hamas dogovorili su u srijedu ujutro prekid vatre u Gazi na najmanje četiri dana, puštanje humanitarne pomoći i oslobađanje najmanje 50 talaca koje drže borci u enklavi u zamjenu za najmanje 150 Palestinaca zatočenih u Izraelu.

Vrijeme početka primirja i oslobađanja talaca koje je Hamas zarobio tokom napada na Izrael 7. oktobra još nije službeno objavljeno. Egipatski sigurnosni izvor kazao je da su posrednici tražili početak u četvrtak u 10,00 sati po lokalnom vremenu.

Govoreći u četvrtak ujutro, portparol katarskog ministarstva vanjskih poslova Majid bin Mohammed Al Ansari kazao je da bi najava o početku primirja mogla uslijediti u narednih nekoliko sati. Katar je posrednik u pregovorima o primirju.

– Pregovori o oslobađanju naših talaca napreduju i nastavljaju se neprekidno – izjavio je izraelski savjetnik za nacionalnu sigurnost Tzachi Hanegbi u saopćenju koje je objavio ured premijera.

– Početak objave bit će u skladu s prvobitnim dogovorom između strana, i ne prije petka – navodi se u saopćenju.

Glasnogovornica Bijele kuće Adrienne Watson izjavila je da se razrađuju konačni logistički detalji za objavljivanje.

– To je na pravom putu i nadamo se da će provedba početi u petak ujutro – kazala je Watson.

U borbama u četvrtak ujutro nije, međutim, bilo popuštanja, navodi se u medijskim izvještajima.

Palestinski mediji prenose da su izraelski avioni i artiljerija napali grad Kan Younis na jugu Gaze u najmanje dva vala i da je poginulo 15 osoba. O napadima jetakođer javljeno u nekoliko drugih dijelova Gaze, uključujući logore Jabalia i Nuseirat.

Iz Izraela nije bilo komentara, a Reuters nije mogao provjeriti izvještaje iz nezavisnih izvora.

U Izraelu su sirene koje upozoravaju na raketnu vatru iz Gaze odjekivale u zajednicama u blizini granice s enklavom, saopćila je vojska. Nije bilo izvještaja o štetama ili o povrijeđenima.

Izraelski javni emiter programa Kan, pozivajući se na neidentifikovanog izraelskog zvaničnika, javio je da je došlo do 24-satnog odgađanja primirja jer sporazum nisu potpisali Hamas i posrednik Katar. Zvaničnik je rekao kako je optimističan da će sporazum biti proveden nakon što bude potpisan.

– Niko nije javio da će biti puštanja danas osim medija. Morali smo jasno dati do znanja da nije planirano oslobađanje prije petka, zbog neizvjesnosti s kojom se suočavaju porodice talaca – citira Kan riječi izvora iz ureda izraelskog premijera Benjamina Netanyahua.

Izraelski mediji, pozivajući se na anonimne zvaničnike, javalju da pauza u borbi protiv Hamasa također neće početi prije petka. Izraelska novinska web stranica Ynet javila je da Izrael još nije dobio imena talaca koje bi Hamas trebao osloboditi.

Za banjalučki portal Capital potvrdila Stana Radić, predstavnica radnika koja je rekla da im je poslovođa usmeno saopštio da od danas više ne rade, ali da im uprava kompanije nije dala nikakvo pismeno rješenje niti objašnjenje zašto ih šalje kućama.

– U pola tri su nam došli i rekli da ne radimo više i da idemo kući. Ako su nas poslali kućama i ako nema proizvodnje, hoćemo da nam to daju napismeno. Trenutno je u “Novoj Borji” zaposleno oko 100 radnika – kaže Radić.

Radić priča da većina radnika u ovoj drvnoj industriji nije dobila plate još od augusta ove godine, a ona i još neki, koji su na posao vraćeni po sudskim presudama, čak od marta 2023. godine. Doprinosi im nisu uplaćeni od maja 2018. godine.

– Nas 47 radnika, koji se ne slažemo sa ovim načinom rada i postupanja, skupili smo potpise i poslali ih u Inspektorat RS u Doboju prije dva dana. Tražimo da se obavi kontrola i da nam se isplate plate u skladu sa zakonom. Umjesto toga, samo su nas poslali kućama bez ikakvog obrazloženja i rješenja. Mi to ne možemo da prihvatimo i dogovorili smo se da ćemo sutra doći na posao, a pozvali smo i medije da idu sa nama – kaže Radić.

Objašnjava da platu ne dobija od marta zbog tužbe koju je podnijela protiv “Nove Borje” zato što joj nije obračunavana plata u skladu sa zakonom.

– Zaposlena sam kao tehničar finalne obrade drveta, a vraćena sam na posao po sudskoj presudi 2020. godine, i od tada se meni i mojoj kolegici Miroslavki Grabovac plata isplaćuje u koverti, “na ruke”. S obzirom na to da mi poslodavac nije htio isplatiti plate koje mi po zakonu pripadaju, primorana sam bila da podnesem tužbu i putem suda pokušam ostvariti svoja zakonska prava – priča Radić.

Kaže da se obraćala Inspektoratu RS, Poreskoj upravi i Ministarstvu rada i boračko invalidske zaštite RS, ali da niko od njih nije učinio ništa da bi se situacija u firmi promijenila.

– Isplaćivali su mi plate ispod minimalca, iako kao radnik sa 27 godina radnog staža ostvarujem pravo na uvećanje plate po osnovu minulog rada i to za 59,50 KM, što u zbirnom iznosu sa minimalcem iznosi 759,50 KM. Osim toga, zbog neplaćenih doprinosa odnosno osiguranja, terapiju za visok krvni pritisak sama plaćam iako od aprila nemam platu – priča ova radnica.

Uprkos brojnim pozivima i poslatoj poruci, direktor i vlasnik “Nove Borje” Stojko Petković nije se javio na telefon da bi objasnio razloge zbog kojih je poslao stotinu radnika kućama.

Investiciono razvojna banka RS prodala je “Novu Borju” preduzeću “Interlignum” za 350.000 maraka 2017. godine, koje se tada obavezalo da će za dvije godine uložiti 4,7 miliona maraka i zaposliti 250 radnika.

Vlada RS je i ranije ugovorila prodaju “Nove Borje” preduzeću “Interlignum” za 6,3 miliona KM koji novac nikad nije uplatio, zbog čega je taj ugovor na kraju raskinut.

“Nova Borja” nastala je na imovini nekadašnje drvoprerađivačke industrije “Borja”, koju je nakon višegodišnjeg stečajnog procesa kupila Vlada RS putem licitacije za 7,35 miliona KM.

Ministar za privredu Zeničko-dobojskog kantona Samir Šibonjić, u prisustvu premijera Nezira Pivića, potpisao je danas (22.11.2023.) ugovore o dodjeli subvencija za razvoj turističke infrastrukture i turističke ponude sa tri jedinice lokalne samoprave - Maglaj, Usora i Kakanj, šest udruženja i četiri privredna subjekta koji se bave turističkom djelatnošću, u ukupnom iznosu od 239.000 KM.

Premijer Pivić je korisnicima subvencija poželio puno uspjeha u realizaciji projekata, naglasivši da je opredjeljenje nove Vlade da jača segment privrede ovog kantona, koja je kičma razvoja privrede FBiH, te da će se posebno posvetiti razvoju turizma.

-To je poruka da ćemo u budućnosti staviti poseban akcenat na razvoj turizma na području ZDK-a, a u tom smislu se može gledati i na uspostavu Turističke zajednice. Smatramo da postoje odlični turistički potencijali koje je potrebno iskoristiti, a da bi se razvijao turizam moramo imati i odgovarajuću turističku infrastrukturu koja će biti na usluzi svim turistima koji će posjećivati naš kanton - rekao je premijer Pivić.

Ministar Šibonjić je rekao da će zadaća Turističke zajednice ZDK-a biti da iskoristi značajan turistički potencijal u ovom kantonu, te da se očekuje ozbiljno povećanje prihoda i dolazak većeg broja turista.

-Turistička zajednica će imati obavezu da u koordinaciji sa Vladom i Ministarstvom za privredu promoviše turističke potencijale ovog kantona, a znamo da ih ima mnogo, od piramida u Visokom, ski-centra na Ponijerima, kamenih kugli u Zavidovićima, naših starih tvrđava... Ogroman je broj turističkih destinacija koje ni građani ZDK-a ne poznaju. Cilj nam je da poboljšamo infrastrukturu, a jedan od značajnih projekata je put od Zavidovića prema Ponijerima, jer tu imamo značajan potencijal. Ovo je tek početak. Subvencijama koje smo danas dodijelili počinjemo kreirati uvjete za razvoj turizma u našem kantonu - rekao je ministar Šibonjić.

Ponovio je da je Vlada na čelu s premijerom Nezirom Pivićem odlučna da bude vlada koja će od turizma na području ovog kantona napraviti ozbiljnu granu privrede.

Press služba ZDK

Obavještavamo Vas da će dana 24.11.2023 godine (Petak) doći do prekida u isporuci električne energije na trafo području:

- PJD Tešanj:

TP Medakovo Škola 2 u termin od 09:00 h do 10:00 h

TP Medakovo Socijalno u termin od 10:00 h do 11:00 h

TP Jablanica škola , Bašići u termin od 12:00 h do 16:00 h

Trafo područje Vukovo Pundače br.T6613, od 09:00 do 12:00 sati

Trafo područje Dubalj br.1186, od 12:30 do 16:00 sati

Do prekida će doći zbog radova na elektro energetskim objektima.

Dodatne informacije možete dobiti na telefon 032-665-222, 032-665-225, 032-665-204.

Vlasti u Gazi koje vodi Hamas navode da je Izrael na toj teritoriji od početka rata ubio 14.128 ljudi. Od tog broja ubijeno je 5.840 djece.

U međuvremenu je američki predsjednik, Joe Biden, izjavio da je sporazum kojim bi Hamas oslobodio neke izraelske taoce sada “veoma blizu”, ali upozorava da “ništa nije dogovoreno dok stvarno tako i ne bude.”

Izraelski premijer, Benjamin Netanyahu, ranije je rekao da je postignut “napredak” – i pozvao je ključne zvaničnike na razgovore večeras.

Rekao je da bilo kakav dogovor mora biti odobren od strane grupe sa kojom je dogovorio sastanak.

Ranije je lider Hamasa Ismail Haniyeh dao vlastitu procjenu da se približavaju “sporazumu o primirju” s Izraelom, zbog čega bi borbe u Gazi mogle biti pauzirane.

Istraživanje čiji je cilj bio utvrditi stanje na bh. i regionalnom tržištu rada pokazalo je da je visina plaće i dalje presudna pri odabiru posla, a ispitanici iz BiH priželjkuju neto plaću u rasponu od 1.500 do 1900 maraka.

Istraživanje koje je proveo portal MojPosao.ba za vrijeme trajanja Regionalnog sajma poslova, provedeno je kao standardno ispitivanje stavova javnog mnijenja kroz 20 pitanja od kojih su se određene grupe pitanja fokusirala na 3 demografske grupe ispitanika: zaposlene, nezaposlene i one koji se trenutno školuju.

Najvažnija visina plaće

– Iako su prethodnih godina na prvom mjestu faktora kojima se vodimo kod odabira novog posla bili međuljudski odnosi u regiji, od prošle godine inflacija je očito odradila svoje te je visina plaće ostala najvažniji faktor prilikom odabira posla (68% ispitanika) – priopćili su iz spomenutog portala.

Dobri međuljudski odnosi i dalje su važni te su na drugom mjestu liste (65%), na trećem mjestu nalazi se mogućnost učenja i napredovanja (34%), a na četvrtom radno vrijeme (31%).

Sigurnost posla najvažnija je za svakog petog ispitanika (23%), a visina plaće i dobri međuljudski odnosi na prvom su mjestu stanovnicima svih zemalja regije.

Znanjem i motivacijom do posla

Sudionici istraživanja odgovarali su i pitanje što je po njihovom mišljenju najvažnije za dobivanje posla, odnosno čime mogu osvojiti potencijalnog poslodavca.

Najviše ispitanika iz Bosne i Hercegovine (36%) smatra da su to znanja i vještine te njihova motivacija i želja za zaposlenjem (26%). Svaki sedmi ispitanik (14%) drži kako je za dobivanje posla važno radno iskustvo.

Zanimljivo je da svega 2% ispitanika, baš kao i prošle godine, smatra kako je za dobivanje posla važna sreća, a 8% da su važni dobri kontakti i poznanstva. Formalno obrazovanje ističe svega 3% ispitanika, dok 6% smatra kako je važna stranačka pripadnost.

Što se tiče regije, Slovenci u nešto većoj mjeri nego ostali, ključnim faktorom za dobivanje posla navode radno iskustvo, dok Makedonci u najvećoj mjeri presudnu smatraju motivaciju i želju za zaposlenjem.

Kad je riječ o priželjkivanoj plaći, ispitanici iz Bosne i Hercegovine u prosjeku očekuju neto plaću u rasponu od 1.500 do 1900 KM.

Povišice i promjena posla

Svaki peti ispitanik dobio je povišicu ove godine (29%), dok ih je još 10% dobilo korekciju uvjetovanu inflacijom. Gotovo polovina ispitanika (46%) ove godine niti je dobila povišicu niti je očekuje, dok njih 14% povišicu nije dobilo, ali joj se nadaju do kraja godine.

Povišice odnosno korekcije u najmanjoj su mjeri dobili zaposlenici u Hrvatskoj, dok su u najvećoj mjeri dobili ispitanici iz Bosne i Hercegovine.

U posljednjih godinu i pol dana posao je promijenilo 34% ispitanika iz Bosne i Hercegovine, što je 7% manje u odnosu na prošlu godinu te su u regiji vodeći s najmanjom promjenom posla.

Dodatno, u idućih godinu dana posao namjerava promijeniti (52%) ispitanika.

Strah od gubitka posla sve manji

Strah od gubitka posla je i dalje u padu pa tako svega 18% zaposlenih ispitanika strahuje da bi mogli izgubiti posao.

Gubitka posla u najvećoj se mjeri i ove godine boje ispitanici iz Srbije (27%), a najmanje iz Makedonije (17%) i Slovenije (17%).

Kada je u pitanju rad od kuće, polovina ispitanika u BiH (51%) radi s radnog mjesta gdje posao ne dozvoljava rad od kuće. Četvrtina ispitanika (25%) ima hibridni način rada – djelomično s radnog mjesta, djelomično od kuće, dok ih svega 11% radi isključivo od kuće.

Loša reputacija domaćih privatnih kompanija

Kada bi birali kompaniju prema vlasništvu, ispitanici iz Bosne i Hercegovine bi najradije odabrali privatnu kompaniju u stranom vlasništvu (50%), a u najmanjoj mjeri privatnu kompaniju u domaćem vlasništvu (5%) i državnu kompaniju (17%).

Strano privatno vlasništvo je pored Bosne i Hercegovine naročito popularno i u Makedoniji, dok domaće privatne kompanije u najvećoj mjeri biraju ispitanici iz Slovenije.

Nezaposleni

Od nezaposlenih ispitanika iz Bosne i Hercegovine, najviše (30%) ih je nezaposleno 3 mjeseca ili manje, 15% je bez posla između 3 i 6 mjeseci, dok 14% ljudi posao traži duže od 5 godina.

Istraživanje je pokazalo i da posao u struci u najvećoj mjeri traže nezaposleni iz Bosne i Hercegovine (41%), a u najmanjoj oni iz Makedonije (26%).

Istodobno, većina ispitanika (71%) kaže da nikada ili tek rijetko dobiju povratnu informaciju na prijavu za posao. Petina ispitanika izjavila je kako dobiva odgovore na otprilike polovinu prijava, a tek 10% ispitanika odgovor dobiva često ili uvijek.

Nadalje, od ispitanika koji se još školuju, njih 30%, vjeruje kako novi posao mogu pronaći u roku od tri mjeseca nakon što završe školovanje, dok 10% ispitanika posao već čeka ili već rade.

Također, 10% anketiranih očekuje da će njihova potraga za poslom trajati tri do šest mjeseci, a 30% predviđa da će posao tražiti duže od pola godine.

Kako bi stekli neko radno iskustvo prije pravog zaposlenja ispitanici su spremni odraditi praksu (50%) ili honorarno raditi (40%), dok je za volontiranje zainteresirano njih svega 30%.

Ispitivanje pokazuje i da svega 10% mladih osoba još uvijek nema jasnu sliku čime se žele baviti nakon završetka školovanja dok preostali ispitanici, čak i ako nisu sto posto sigurni u kojem smjeru krenuti, ipak imaju određenu viziju onoga čime se žele baviti.

U istraživanju je sudjelovalo više od 6.600 ispitanika, od čega je 300 ispitanika bilo iz Bosne i Hercegovine. Među bosanskohercegovačkim ispitanicima je bilo 62% zaposlenih, 35% nezaposlenih, te 4% ispitanika koji se još uvijek školuju.

Istraživanju su se priključili i portali iz regije MojPosao.net, Infostud.rs, Vrabotuvanje.com.mk te Deloglasnik.si.

(RTVTK)