A.A.
Danas se u Bosni očekuje umjereno do pretežno oblačno vrijeme. Prije podne, uz nešto više oblaćnosti, u centralnim, istočnim i sjeveroistočnim područjima sa slabom kišom, a u drugoj polovini dana bez padavina. U ostatku Bosne umjereno oblačno. U većem dijelu Hercegovine pretežno sunčano uz malu do umjerenu oblačnost. Više oblačnosti na sjeveru Hercegovine prije podne. Vjetar u Bosni slab promijenljivog smjera. U Hercegovini umjerena do jaka bura, koja će poslije podne i oslabiti. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 9 i 15, na jugu od 16 do 20 stupnjeva.
PROGNOZA VREMENA ZA 26.10.2017 (Četvrtak)., u Bosni i Hercegovini sunčano vrijeme uz malu do umjerenu oblačnost. Po kotlinama i uz riječne tokove moguća je magla ili niska oblačnost. Vjetar slab promijenjivog smjera. Jutarnja temperatura zraka uglavnom između 1 i 6, na jugu od 7 do 10, a najviša dnevna temperatura zraka između 13 i 19, na jugu od 17 do 22 stupnja.
PROGNOZA VREMENA ZA 27.10.2017 (Petak)., u Bosni i Hercegovini sunčano vrijeme uz umjerenu oblačnost. Po kotlinama i uz riječne tokove moguća je magla ili niska oblačnost. Od večernjih sati novo naoblačenje sa sjevera koje će u noći na subotu u Bosni uvjetovat kišu, na planinama i snijeg. Padavine nisu obilne. Vjetar slab jugozapadnog smjera. Od poslijepodnevnih sati vjetar mijenja smjera na sjever. Jutarnja temperatura zraka uglavnom između 4 i 8, na jugu od 8 do 12, a najviša dnevna temperatura zraka između 17 i 22 stupnja.
PROGNOZA VREMENA ZA 28.10.2017 (Subota)., u Bosni pretežno oblačno vrijeme sa slabom kišom prije podne, a na planinama sa susnježicom i snijegom. Tokom dana postupan prestanak padavina i smanjenje oblačnosti. U Hercegovini prije podne umjereno oblačno, a poslije podne nešto sunčanije. Jutarnja temperatura zraka uglavnom između 4 i 10, na jugu od 9 do 12, a najviša dnevna temperatura zraka između 9 i 15, na jugu od 15 do 18 stupnjeva.
Takav prijedlog Evropske komisije potvrdio je Odbor za građanske slobode Evropskog parlamenta (LIBE). Nakon što ga u parlamentu usvoje sva nadležna tijela, bit će proslijeđen na usvajanje Vijeću ministara EU-a, rekao je neimenovani dužnosnik odbora LIBE.
Prema prijedlogu, građani država zapadnog Balkana i drugih zemalja kojima nisu potrebne vize za putovanje u Šengenski prostor bez unutrašnjih granica morat će za uslugu prethodne provjere platiti deset eura, ali će taj trošak pokrivati razdoblje za putovanja od tri godine, odnosno dok traje važnost pasoša.
Od plaćanja te naknade bit će oslobođene osobe mlađe od 18 i starije od 60 godina, članovi porodica državljana zemalja EU, kao i studenti i naučno osoblje.
Predstavnica za medije odbora LIBE Estefania Narrillos rekla je beogradskoj agenciji Beta da bi cijeli postupak u Evropskom parlamentu trebao biti okončan do kraja godine, a potom će Vijeće ministara EU donijeti konačnu odluku o sistemu ETIAS.
"Postupak je složen i sistem bi mogao stupiti na snagu za najmanje dvije godine, vjerojatno tek početkom 2020. godine", navela je Narrillos.
Oni građani država zapadnog Balkana koji žele putovati i ne trebaju vaditi vize za Šengenski prostor prethodno će morati tražiti odobrenje putem elektronskog formulara u kojem će, osim osobnih i podataka o putovnici, morati navesti i adresu boravišta u Uniji, tamošnji kontakt i zemlju ulaska u EU.
Također će morati "obavijestiti vlasti EU-a o tome jesu li bili osuđivani za ozbiljne kriminalne prekršaje (terorizam, seksualnu eksploataciju djece, trgovinu ljudskim bićima ili drogom, ubojstva i silovanja), kao i o boravku u specifičnoj zoni sukoba ili odluci da napuste neku zemlju, i to sve za posljednjih deset godina".
Elektronski formular s molbom konkretne osobe da putuje bez viza u Šengenski prostor automatski će biti provjeren u bazama podataka EU-a, uključujući Šengenski informacijski sustav (SIS), Sustav ulaska / izlaska, kao i preko baza evropske policijske službe Europol i Interpola, "kako bi se provjerilo je li putni dokument izgubljen, ukraden ili je za tom osobom izdan nalog za uhićenje", navodi se u obrazloženju prijedloga za ETIAS.
Od osobe koje traži odobrenje za putovanje u Šengenski prostor, kako je navedeno, može biti zatraženo da pruži dodatne informacije, a u izuzetnim slučajevima i zahtjev za razgovor.
"Ako tražitelju odobrenje bude odbijeno, bit će obaviješten o razlozima i uživat će pravo žalbe, uključujući i posredstvom suda", stoji u prijedlogu.
Evropska komisija stavila je do znanja da sada postoji 60 zemalja čijim građanima nije potrebna viza za ulazak u EU, a očekuje se da će šengenske granice u 2020. prijeći 39 miliona stranaca.
Ugroženo je više od 320.000 djece iz Arakana koja su od početka novog vala nasilja 25. augusta do sada izbjegla iz Mijanmara u susjedni Bangladeš i koja se nalaze u neuslovnim izbjegličkim kampovima, javlja Anadolu Agency (AA).
Prema podacima Fonda Ujedinjenih nacija za djecu (UNICEF), svake sedmice u Bangladeš pređe oko 12.000 djece koja su zajedno sa porodicama primorana napustiti svoja ognjišta i spas pronaći u susjednom Bangladešu.
U posljednjem izvještaju podsjetili su da svakodnevno Arakan napusti oko 1.800 djece arakanskih muslimana. Pretpostavlja se da je do sada ubijeno najmanje 3.000 civila, a na "putu spasa" mnogi izgube živote ili prolaze kroz dramu hodajući kroz blato, vodu i neuslovna područja.
Generalni direktor UNICEF-a Anthony Lake posjetio je izbjeglički kamp u Cox's Bazaru u Bangladešu nakon čega je izjavio da su mnoga arakanska djeca vidjela i doživjela strahote koje nijedno dijete nikada ne bi trebalo da vidi.
Korisnici banaka u Kataloniji podižu novac iz finansijskih institucija koje su preselile službeno sjedište na druge lokacije u Španiji zbog političke krize koju je izazvala namjera katalonskih lidera da proglase nezavisnost, prenosi Anadolu Agency (AA).
Jedna od najjačih secesionističkih grupa Crida Democracia u četvrtak uvečer pozvala je Katalonce da izvrše pritisak na banke koje su donijele takvu odluku. Desetine ljudi u petak ujutru stajalo je u redu ispred poslovnice CaixaBanke u Barceloni kako bi podigli iznos od 150 ili 160 eura sa bankomata.
I iznos koji su podizali je simboličan, jer je najbliži broju 155, a on predstavlja član Ustava Španije koji centralna vlada u Madridu želi aktivirati kako bi ukinula autonomiju Katalonije, kako bi spriječila regionalne lidere da nastave put ka secesiji.
CaixaBank i Banco Sabadell, najveće katalonske banke, nalaze se među finansijskim institucijama koje su preselile svoje zvanično sjedište iz Katalonije.
U Općini Tešanj je održan sastanak predstavnika UNDP-a BiH, Nevladine organizacija ASB, Komisije za provođenje Javnog poziva za odabir korisnika/ca za izgradnju i sanaciju stambenih jedinica uništenih ili oštećenih u poplavama 2014. godine na području općine Tešanj, kao i predstavnika Komisije općine Doboj istok.
Članovi komisije su na sastanku upoznati o postupku provođenja Javnog poziva, aktivnostima nakon zatvaranja poziva, postupku odabira korisnika pomoći, kao i aktivnostima koje će uslijediti tokom izgradnje i sanacije objekata.
Bila je to prilika da se prisutni detaljnije informišu o konkretnim aktivnostima, te razjasne određene eventualne nejasnoće u pogledu kompletnog procesa Projekta za oporavak od poplava, kojeg finansira Evropska komisija putem UNDP i partnerskih organizacija.
SLUŽBA CIVILNE ZAŠTITE
Građani Tuzle, Lukavca, Zenice i Sarajeva guše se usljed zagađenja zraka, statistike pokazuju da sve više stanovništva, naročito djece, obolijeva od teških bolesti, fabrike rade bez okolišnih dozvola, a lokalne i kantonalne vlasti skoro su nemoćne.
Ukratko, ovo je zaključak danas održanog okruglog stola u Tuzli o temi zagađenja zraka u navedenim gradovima, odnosno općinama.
“Problem zagađenja zraka je uglavnom u nadležnosti kantonalnog i federalnog nivoa, a podijeljena nadležnost omogućava situaciju u kojoj niko ne preuzima odgovornost za ono što se desi, a obavezan je riješiti problem. Mi utvrđujemo da imamo kontinuirano prekoračenje i dnevne i satne vrijednosti, ali na kraju godine se samo utvrde rezultati. Sve dok nemamo odgovorne institucije i pojedince, do tog momenta nećemo moći imati nikakve mjere”, smatra Džemila Agić iz Centra za ekologiju i energiju.
Agić je naglasila da se stiče dojam da nadležni negiraju postojanje problema, a ministri i ministrice čekaju da im prođe mandat i ne žele se upustiti u rješavanje ovog problema.
U Lukavcu je jučer proglašena epizoda uzbune zbog povećanog zagađenja zraka, a načelnik ove općine Edin Delić ističe da je pitanje političke volje da se stvari dovedu u red, te pitanje koliko smo spremni žrtvovati opstojnost nekih privrednih subjekata da bismo sačuvali ekologiju.
“Kada pomenete Gikil koji bez okolinske dozvole radi godinu, 1.000 radnih mjesta ili zagađenje koje imamo, to je vrlo ozbiljna stvar. Moram otvoreno kazati da bi bio strašan ekonomski udar da se dovede u pitanje i dalji rad pogona koji zapošljavaju veliki broj ljudi. I ja sam kada bih vagao, ne razmišljam u tom smjeru, niti bih kao načelnik općine uradio to bez općeg koncenzusa građana, a znamo da ima načina da se on postigne. Dakle, ovi koji manipulišu i ne ulažu u instrumente, konkretno Gikil, računaju na taj faktor”, izjavio je Delić, dodajući da bi i minimalni standardi bili veliki korak naprijed.
Tek nakon uočavanja šta ko emitira i nakon usporedbe s dozvoljenim granicama, može se, smatra Delić, očekivati reakcija inspekcije.
Samir Lemeš iz organizacije Eko forum iz Zenice smatra da javnost treba biti upoznata s rezultatima izvještaja, te da takve informacije budu transparentne i pristupačne građanima.
“U zakonu piše da informacije o zagađenju zraka moraju biti pristupačne u obliku koji obični građani mogu razumjeti. Kod nas su izvještaji sakriveni u stručne izraze. Vlast se ponaša neozbiljno, pa i ja moram biti neozbiljan, a u Zenici smo našli rješenje tako što ćemo ugasiti i onesposobiti mjerne uređaje. Cijelu prošlu zimu nije bila proglašena epizoda uzbune iz razloga što mjerni uređaji niti su kalibrisani, niti se održavaju, niti se koriste”, naveo je Lemeš, te dodao da su Zeničani na satiričan način negiranjem “riješili problem zagađenja”.
Nurka Pranjić, profesorica Medicinskog fakulteta u Tuzli, upozorava da se rezultati o zdravlju ljudi u vezi sa zagađenjem zraka pogoršavaju, a na to se svako ko bi trebao djelovati oglušava.
Ona je rekla da su frapantni rezultati istraživanja o utjecaju okoliša i zdravlja u 2016. i 2017. godini u kojima je učestvovalo više stotina građana.
“Uzorak su činila 402 stanovnika koja žive u Bukinju, Divkovićima, Planama i Šićkom Brodu (naselja blizu Termoelektrane Tuzla, op.a). Lebdeće čestice izazivaju oboljenja srca, karcinome, oboljenja pluća, a najgore je što utiču na reprodukciju i osteoporozu. Uočili smo da ljudi koji žive u Bukinju imaju i po 10 ili 13 puta veće stope incidence pojavljivanja tih bolesti. Ako kažemo da na stotinu ljudi oboli 13 od karcinoma, a da se na 100.000 računa stopa incidence, onda je to veliki problem”, kazala je prof. Pranjić.
Učesnici današnjeg okruglog stola saglasni su da se treba početi rješavati problem, a ne samo baviti se posljedicama i mjerenjima koja su iz godine u godinu sve tragičnija.
(zenicablog.com)
Danas će u našoj zemlji preovladavati sunčano vrijeme uz malu do umejrenu oblačnost. U jutarnjim satima po kotlinama i uz riječne tokove sa maglom ili sumaglicom. Vjetar, slab, uglavnom jugozapadni. Dnevne temperature od 20 do 27 °C.
U subotu 21.10.2017., sunčano uz malu do umjerenu oblačnost. U jutarnjim satima u Bosni po kotlinama i uz riječne tokove sa maglom ili sumaglicom. Vjetar, slab, na sjeveru Bosne sjeverozapadni, a u ostatku zemlje zapadni i jugozapadni. Jutarnje temperature od 4 do 10, na jugu od 10 do 14, a dnevne od 19 do 25 °C.
U nedjelju 22.10.2017., jutro pretežno sunčano, uz postepen porast naoblake tokom dana. Poslije podne u Krajini i Posavini se očekuje kiša, a u ostatku zemlje do kraja dana ili u večernjim satima. Uz kišu je moguća i grmljavina. Jutarnje temperature od 6 do 12, na jugu od 11 do 15, a dnevne od 18 do 24 °C.
U ponedjeljak 23.10.2017., pretežno oblačno vrijeme. U većem dijelu zemlje sa kišom. Na planinama sa slabim snijegom. Tokom poslijepodneva ili u večernjim satima, u većini područija, očekuje se prestanak padavina i djelimično razvedravanje. Jutarnje temperature od 4 do 10, na jugu od 11 do 15, a dnevne od 8 do 12, na jugu od 11 do 16 °C.
U utorak 24.10.2017., u Bosni umejero do preteženo oblačno vrijeme. U Hercegovini pretežno sunčano, uz umjerenu oblačnost. U jutarnjim satima, ponegdje i dio prijepodneva, u centralnim i istočnim područjima Bosne sa slabom kišom. Jutarnje temperature od 3 do 9, na jugu od 10 do 14, a dnevne od 8 do 14, na jugu od 14 do 19 °C.
Turski ministar za hranu, poljoprivredu i stočarstvo Ahmet Eşref Fakibaba, u pratnji turskih privrednika, doputovat će u zvaničnu posjetu BiH 26. oktobra.
Tom prilikom će biti održan Poljoprivredni poslovni forum BiH – Turska za koji se već prijavilo oko 70 turskih kompanija, što znači da će ovo biti sjajna prilika za bh. privrednike da ostvare saradnju s ovim velikim tržište.
Forum će se održati u Zgradi Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.
U okviru plenarnog dijela događaja predviđena je panel diskusija na temu “Budućnost saradnje Bosne i Hercegovine i Republike Turske u poljoprivredno-prehrambenom sektoru”, a nakon plenarnog dijela su planirani bilateralni susreti turskih i bh. privrednika.
Cilj foruma je unapređenje saradnje u poljoprivredno-prehrambenom sektoru dvije zemlje, u pogledu vanjskotrgovinske razmjene i zajedničkih ulaganja.
Članovi turske delegacije su predstavnici firmi koje posluju u oblastima: meso, peradarstvo, brašno, ulje, orašasti plodovi, sjeme, gnojivo, proizvodnja staklenika, poljoprivredne mašine, stočna hrana, maloprodaja i dr.
Među članovima delegacije su uvoznici sirovina zainteresovani za uvoz iz BiH, ali i proizvođači, investitori i dr.
(Faktor)
U posljednjih deset godina zabilježen je značajan porast mladih koji uživaju u heroinu u Bosni i Hercegovini, a na osnovu indirektnih pokazatelja taj broj iznosi više od 10.000 heroinskih ovisnika, prema podacima UN-a.
Do naglog porasta broja uživalaca u Bosni i Hercegovini posebno je došlo u periodu poslije rata, jer je položaj BiH na takozvanoj “balkanskoj ruti” trgovine narkoticima doprinijelo i povećanoj dostupnosti narkotika.
“Većina mladih započinje svoju ‘karijeru drogiranja’ pušenjem marihune, pijenjem alkohola, a potom ekperimentiranjem sa psihostumilansima ( Amfetamini, Excstasy ) opijatskim analgeticima (Tramadol), benzodiazepinima( Apaurin, lexillium, Xanax i sl)” naglašava u razgovoru za Radiosarajevo.ba neuropsihijatar Snježana Marjanović Lisac, šef odjeljenja za narkomaniju Zavod za bolesti ovisnosti Kantona Sarajevo.
Prema njenim riječima, u fazi ekperimentiranja u većini slučajeva droga u početku ima blagotvorne i često ugodne efekte.
“Mladi čovjek ulazi u svijet droge postepeno i sa neosnovanom iluzijom i ubjeđenjem da može kontrolirati dalju upotrebu droga. Uobičajeni način razmišljanja je ‘to je samo zabava’, ‘uzimam samo vikendom’, ‘mogu stati kada odlučim’. Ova faza je ponata kao faza ‘medenog mjeseca’ sa drogama. U ovoj fazi se i širi ‘ideja drogiranja’ medju prijateljima, parterima, vršnjacima”, ističe Marjanović Lisac.
Nakon „medenog mjeseca“ s drogama, mladi čovjek ulazi u sljedeću fazu, a to je eksperimentiranje s teškim opijatima poput heroina, usljed čega dolazi do remećenja metabolizma i funkcionalnosti nervnog sistema takozvanih centara ugode.
Mirnes Telalović iz Zavoda za bolesti ovisnosti Zeničko-dobojskog kantona za Radiosarajevo.ba govori da njihova istraživanja potvrđuju opšte prihvaćenu etiologiju, da mladi najčešće zbog dosade, pritiska vršnjaka/grupe, zabave, nepoznavanja opasnosti od droga i drugih sličnih razloga počinju zloupotrebljavati droge.
“Naše društvo opterećenom traumatskim poslijeratnim iskustvom, vidnom ekonomskom nesigurnošću bitno dodatno smanjuje protektivni karakter mikrozajednice, porodice, čija se nesigurnost prelijeva u krhak mentalni period adoloscenta koji tražeći sigurnost kroz pripadanje nekoj subkulturi često nađe put u svijet droge”, dodaje on.
S obzirom na to da je tretman ovisnosti o heroinu i drugim psihoaktivnim supstancama dugotrajan, komleksan i delikatan poroces, neuropsihijatar Snježana Marjanović Lisac nam govori da je za liječenje ovisnika neophodna visoka stručnost i znanje liječnika i drugih terapeuta uz multidisciplinarni pristup.
“Trenutno u našim programima liječenja od heroina nalazi se 324 pacijenta na Metadonu i 98 pacijenta na Suboxonu i Buprenorfinu”, kaže nam šefica odjeljenja za narkomaniju Zavoda za bolesti ovisnosti Kantona Sarajevo.
Također, prema onome što nam je rečeno, indirektnim pokazateljima (broj liječenih ovisnika, smrtnih slučajeva povezanih sa drogama, kriminogenih ovisnika) u Kantonu Sarajevo se barata sa cifrom od oko 2000 do 2.500 heroinskih ovisnika.
Što se tiče Zeničko-dobojskog kantona, prema riječima Mirnesa Telalovića iz Zavoda za bolesti ovisnosti ZDK-a, tokom 2017. godine tretirano je 714 pacijenata od kojih su 482 ovisnici o heroinu.
“Na metadonskoj terapiji je njih 243, suboksonskoj 76 pacijenata i 149 ovisnici su o alkoholu i 26 pacijenata sa drugom vrstom dijagnoze”, ističe Telalović.
Međutim, kako kažu naši sagovornici, stvarni broj heroinskih ovisnika na jednom prostoru dobija se ako se broj registrovanih ovisnika pomnoži s brojem tri ili pet.
“Dakle, ako je trenutno na tretmanu 482 heroinska ovisnika u Ze-Do kantonu ovu cifru pomnožite brojem tri ili pet a neki navode i cifru deset, dobijete stvarni broja heroinskih ovisnika u Ze-Do kantonu2, dodaje Telalović.
S obzirom na to da bh. društvo ima visok nivo stigme i diskiriminacije prema heoinskim ovisnicima, naši sagovornici se slažu da upravo ona poredstavlja jedan od uzroka devijantnosti mladih osoba te je stoga jako važno prevazići stigmu, prije svega u jačanju društvene svijesti o problemu narkomanije i alkoholizma.
Dok se ne prestane vršiti stigmatizacija ovisnika i dok cjelokupna zajednica ne pruži ruku ovisnicima, za njih, nažalost, nema uspješnog izliječenja.
(zenicablog.com)
Pucnjava se dogodila u srijedu ujutro po lokalnom vremenu u poslovnom centru u mjestu Edgewoodu, a svih pet osoba koje su se našle na meti bile su uposlenici kompanije Advanced Granite Solutions, isto kao i napadač.
Policija u Wilmingtonu jučer je saopćila da je osumnjičeni Radee Prince (37) uhapšen u mjestu Glasgow nakon što je pokušao pobjeći.
Policija je objavila da je napadač ušetao na parking firme s pištoljem prije 9 sati ujutro i upucao pet radnika. Dvoje povrijeđenih odvezeni su u bolnicu u Marylandu, a troje je smrtno stradalo.
Pored Mrvoljka u pucnjavi su ubijeni Bayarsaikhan Tudev (53) i Jose Hidalgo Romero (34).
