Ambasador Kraljevine Norveške u BiH, NJ.E. Olav Reinertsen boravi u dvodnevnoj posjeti Tešnju. Tokom posjete, Ambasador se sastao sa Općinskim načelnikom Suadom Huskićem kako bi razgovarali o mogućnostima ekonomske i druge saradnje Tešnja, Bosne i Hercegovine sa Norveškom, ali i o projektima koje je finansirala Norveška u Tešnju.

Jako je važno i korisno da razgovaramo o mogućnostima saradnje i razmjenimo informacije budući da je Norveška jedna od najbogatijih zemalja svijeta koja ima potencijal za investiranje izvan Norveške. Cilj nam je da predstavimo naše znanje i privredu kako bi se razvijala saradnja između norveških investotora i tešanjske privrede, rekao je Općinski načelnik Suad Huskić.

Impresioniran sam koliko se u Tešnju radi na razvoju poslovnog ambijenta i privlačenju stranih investicija. Ovu posjetu želim iskoristiti za promociju BiH norveškim investitorima koji imaju interes u oblasti metalne i drvne industrije, obnovljivim izvorima energije i informacionim tehnologijama. Ubjeđen sam da privrednici u Tešnju imaju intres za izvoz na norveško tržište, rekao je Ambasador Kraljevine Norveške u BiH, NJ.E. Olav Reinertsen.

Ovom prilikom, Ambasador se sastao sa tešanjskim privrednicima, a posjetio je i firme Pobjeda i AS Jelah, te Agenciju za razvoj TRA i centar TECH-LAB, kao i STEM kabinet u OŠ Huso Hodžić u Tešnju čije opremanje je podržala Kraljevina Norveška.

Prihode više od milion maraka godišnje ostvaruju 23 kompanije u mljekarskoj industriji u Bosni i Hercegovini (BiH), dok ih pet, od kojih su četiri u stranom vlasništvu, ima milionski neto profit, pokazuju zvanični finansijski izvještaji.

Prema podacima koje prikuplja Dun & Bradstreet, najveće prihode u djelatnosti proizvodnje mlijeka i sira u BiH ima kompanija Mlijekoprodukt iz Kozarske Dubice, koja je lani prihodovala čak 93,5 miliona maraka. Vlasnik ove mljekare je Imlek iz Srbije, dok se kao vlasnik Imleka vodi Adriatic Luxco iz Luksemburga.

Ovu kompaniju slijedi Meggle BH iz Bihaća s prihodima od 77,5 miliona KM. Vlasnik im je Meggle iz Njemačke. Slijedi gradačački Inmer, koji je imao prihode od 51,2 miliona KM u 2021. godini, a koji je u vlasništvu kompanije Dukat iz Hrvatske, dok je vlasnik Dukata kompanija B.S.A International iz Belgije.

Na četvrtom mjestu je kompanija Mliječna industrija 99 (MI99), takođe iz Gradačca, sa 42,2 miliona maraka ostvarenih prihoda. Vlasnik ove mljekare je TMD-AGS Nurdina Peštalića iz Gradačca.

Više od 20 miliona prihodovao je i sarajevski Milkos, koji je tako na listi top pet kompanija po prihodima u mljekarskoj industriji u BiH. Ovo je, kao i prethodna, kompanija čiji su vlasnici u BiH – TELOPTIC iz Sarajeva.

Najvišu dobit imaju kompanije sa stranim kapitalom

Što se tiče neto profita, lista top pet kompanija je slična listi onih koji imaju najviše prihode.

Mlijekoprodukt je na prvom mjestu s prošlogodišnjom zaradom od 2,6 miliona KM, a slijedi ga Inmer s neto profitom od 1,9 miliona KM. Približno isto zaradila je i kompanija Meggle BH.

Zanimljivo je da se na četvrtom mjestu po dobiti našla Mljekara iz Laktaša, čija je dobit 1,4 miliona KM, uz prihode koji su za svega oko 37.500 KM veći od dobiti. Ova mljekara ne bilježi poslovne prihode, već finansijske od 1,4 miliona, dok su evidentirani poslovni rashodi oko 13 hiljada KM.

Vlasnik ove firme je Imlek iz Srbije, a godinama su bilježili gubitke. Mljekara Laktaši s Imlekom registrovana je kao vlasnik Mlijekoprodukta, koji je prva kompanija po prihodima i dobiti u BiH u sektoru mljekarstva.

Na petom mjestu po profitu je MI99, koja je lani prijavila neto dobit od milion maraka.

Mljekara Imlek je ubjedljivi ekstra-profiter na regionalnom tržištu mlijeka i mliječnih proizvoda i predvodi velike prerađivače koji vladaju dok se stanje na tržištu mlijeka drastično pogoršava u cijelom regionu.

Jedino je Slovenija samodovoljna u proizvodnji mlijeka, a u skoroj budućnosti sve države u Adria regionu će se suočiti s poteškoćama u proizvodnji, napominju analitičari u najnovijoj analizi tržišta. Bloomberg Adria.

(capital.ba)

Građani Bosne i Hercegovine suočeni su s novim poskupljenjima. Cijene goriva vrtoglavo rastu i penju se do tri i po konvertibilne marke. Cijene osnovnih životnih namirnica također rastu, a najave su da će doći do znatnog poskupljenja struje i energenata. Građani, ekonomski analitičari i sindikalisti kažu da su zabrinuti jer brod zvan Bosna i Hercegovina s ovakvim cijenama tone.

Građani opet strahuju od novih cijena. Stomak im je, kažu nam, više gladan nego sit. Cijene u Bosni i Hercegovini rastu iz dana u dan. Razlozi su više špekulativni nego opravdani, a institucije zemlje ništa ne čine da zaustave poskupljenja u kojima trgovački lanci i Benzinske crpke trljaju ruke. Cijena potrošačke korpe u ovom trenutku je 3 000 KM, a prosječna plaća u Federaciji BiH 1100 KM.

"Kada se govori o posljedicama, one su već vidljive u prošlosti, a nastavit će se i u budućnosti. To zapravo znači da će se nastaviti s iseljavanjem stanovništva, da će se nastaviti sa siromašenjem Bosne i Hercegovine i da će siromaštvo biti sve veće ukoliko se vlast nakon ovih izbora ne okrene svom poslu, zaštiti privrede i zaštiti stanovništva", rekla je Bahrija Umihanić, profesorica Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Tuzli

Cijena kilograma riže prosječno je rasla za 90 feninga. Kruh od pšeničnog brašna prosječno je skuplji za 80 feninga, dok je cijena kilograma pšeničnog brašna, pokazuju statistike, viša za 80 feninga. Drastično rastu i cijene mesa. Lani je kilogram junetine bez kosti stajao 13,50 KM, a sada ta cijena ide već do 18, 50 KM. Mliječni proizvodi su poskupjeli za gotovo 50 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Voće i povrće skuplje je za 30 posto. Ljudi rješenje vide u odlasku.

"Prije je bio problem radnih dozvola. Sada imamo obrnutu situaciju da poslodavci preko određenih agencija dolaze i bili smo svjedoci posljednjih dana u našem gradu boravak takve par takvih agencija koje su obavljale razgovore i tražile radnu snagu za rad u Zapadnu Evropu. Dakle, daleko je lakši put odlaska u Zapadne zemlje, a s druge strane vlasti u Federaciji i BiH ništa ne čini da popravi standard", kazao je Fahrudin Šahović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata TK.

Bosna i Hercegovina je sve siromašnija zemlja u kojoj njezini umirovljenici najteže sve ovo proživljavaju, s minimalnim mirovinama od 400 KM i djecom koja žive daleko od njih.

"Ja ne smijem i vjerujte da me strah i da prognoziram. Posebno što smo mi već ušli u oktobar mjesec, bojimo se duge i teške zime. Neregneti su otišli u tačku. Pelet je mašio hiljadu maraka, čumur je mašio 200 maraka, banovićki 300 KM, drva su od 150 do 180 KM i što je najveći problem ne može da se dobije", rekao je Haso Halilović, predsjednik Udruge umirovljenika Tuzlanskog kantona.

Uz sve ovo, vlasti su, umjesto da olakšaju koliko toliko građanima, upropastile jednu plemenitu ideju ukidanja akciza kako bi se spasilo što se spasiti može.

(akta.ba)

Mirna protestna šetnja kao znak bunta žena Bosne i Hercegovine zakazana je danas za 15 sati u više gradova naše zemlje, a sve je potaknuto nedavnim stravičnim slučajem femicida koji se desio u Bihaću.
U utorak nam je iz Bihaća stigla vijest o strašnom ubistvu u kojem je suprug na smrt zadavio svoju suprugu, što je još jedan slučaj femicida u Bosni i Hercegovini.

Kako bi se, konačno, ovakvim zločinima "stalo u kraj", te se kroz pravosudne institucije sanckionisalo, žene Bosne i Hercegovine danas u 15 sati, u znak bunta, izlaze na ulice Bihaća, Banje Luke, Gračanice, Tuzle, Sarajeva, Zenice, Stoca, Tešnja, Gradačca, Bosanske Krupe, Sanskog Mosta i Brčkog.

"Dosta terora nad ženama! Dosta nijemog posmatranja dok ginemo u našim domovima i na ulicama naših gradova. Mjesta koja bi trebala biti najsigurnija naši su kavezi i naša stratišta. Nije se desila porodična tragedija - već ubistvo. Nije nesretan slučaj - već ubistvo. Nije zločin iz strasti, već femicid. Žena je ubijena zato što je žena. Zato što se na nas gleda kao na potrošnu robu", poruka je organizatora.

Između ostalog, kroz današnje proteste izložit će i svoje zahtjeve, a to su, između ostalog: uvođenje pravne definicije femicida, uvođenje femicida kao krivičnog djela u sve zakonske i podzakonske akte, hitno usklađivanje krivičnih zakona s Istanbulskom konvencijom i revidiranje kaznenih praksi, te ostalo.
Protestom šetnjom, bh. žele pokazati solidarnost i sa ženama s Kosova i Srbije, poteknuto nedavnim dešavanjima i protestima koji su također organizovani u ovim država.

Jutros je u Srbiji došlo do teške nesreće kada su putnici iz Bosne i Hercegovine koji su bili u posjeti manastiru propali u rijeku usljed pucanja visećeg mosta. Najmanje 11 je povrijeđenih, a dvije osobe su stradale.

Do nesreće je došlo jutros oko 10 sati u blizini manastira Jovanje u blizini Čačka, gdje su se putnici i zaputili. Oni su autobusom došli u Ovčarsko-kablarsku klisuru odakle su pješke krenuli do restorana “Dom”.

Međutim, viseći most na Zapadnoj Moravi je pukao usljed preopterećenja, odnosno velikog broja ljudi na njemu, a čak 20 putnika je upalo u rijeku.

Spasilačke ekipe su odmah angažovane, ali su nažalost dvije osobe stradale. Žena se zapetljala u most i nije uspjela da se iščupa iz vode te se utopila. Dvije osobe su, kako nezvanično saznaje Telegraf, u teškom stanju. Ukupno 11 osoba je povrijeđeno.

Turisti koji su doživjeli nesreću u Srbiji su iz Zvornika.

(klix.ba)

Vlada ZDK-a je na prijedlog Ministarstva za obrazovanje, nauku, kulturu i sport usvojila odluku o formiranju prvog Vijeća za nauku ZDK-a, a koje će djelovati pri ovom ministarstvu.

Kako je pojasnio resorni ministar Spahija Kozlić, radi se o vijeću koje ima prevashodan zadatak da prati oblast razvoja nauke, a u prvom redu da radi nacrt strategije razvoja naučno istraživačkog rada na području ZDK-a.

- To je savjetodavno tijelo ministarstva, koje će, na zahtjev ministarstva, dostavljati određena mišljenja. Oni će, također, biti u kontaktu sa Akademijom nauka i umjetnosti BiH koja bi se također trebala uključiti u izradu strategije razvoja nauke na području ZDK - kazao je ministar Kozlić.

Vijeće za nauku ZDK-a radit će u sastavu: prof. dr. Dževad Drino, prof. dr. Belma Pojskić, van. prof. dr. Almir Huskanović, van. prof. dr. Bernard Harbaš, van. prof. dr. Edina Rizvić-Eminović, van. prof. dr. Edin Berberović (svi predstavnici Javne ustanove Univerzitet u Zenici) te predstavnik Ministarstva za obrazovanje, nauku, kulturu i sport ZDK-a mr. Arnel Kalušić.

Vlada ZDK-a je danas dala i saglasnost za povećanje upisne kvote na fakultetima Univerzitetu u Zenici za četiri studenta. Radi se o studentima koji su položili prijemni ispit, ali su se našli ispod upisne kvote na ovim fakultetima te koji su djeca šehida, poginulih boraca ili umrlih demobilisanih boraca dobitnika najviših ratnih priznanja.

Press služba ZDK

Vlada Zeničko-dobojskog kantona je na prijedlog Ministarstva za poljoprivredu,šumarstvo i vodoprivredu usvojila više odluka i zaključaka u iznosu 343.877,00 KM, a koji su vezani za realizaciju programa utroška sredstava za poticaje u poljoprivredi te zdravstvenu zaštitu životinja za 2022. godinu.

U cilju ublažavanja negativnih trendova koji su nastupili kao posljedica poremećaja na svjetskom tržištu Vlada je usvojila odluku o odobravanju sredstava na ime podrške za jesenju sjetvu u iznosu od 242.640,00,00 KM.

Navedena sredstva su namijenjena registrovanim farmama goveda na teritoriji ZDK-a koje imaju registrovani obrt za uzgoj goveda, kao i druga pravna lica registrovana za tu vrstu djelatnosti.

Kako je istakao ministar poljoprivrede Mirsad Hadžić, svrha ove podrške je dodatno podsticati poljoprivrednu proizvodnju i djelomično olakšati ekonomsku situaciju poljoprivrednim proizvođačima koji se odluče za jesenju sjetvu, a podrška će biti isplaćena za 200 poljoprivrednih proizvođača.

-To su farme muznih grla koje su već ostvarile našu podršku i u prethodnom periodu. Uslov za ostvarivanje podrške za jesenju sjetvu je osam grla ili dva hektara zasijanog zemljišta, a visina podrške po poljoprivrednom proizvođaču je od 700 do 2.700 KM - istakao je Hadžić.

Vlada je donijela odluku i o podršci, odnosno sufinansiranju troškova za proizvođače kornišona, kojih je oko 80 ostvarilo pravo na podršku u ukupnom iznosu od 40.487,00 KM, dok su na ime podrške za proizvodnju gljiva odobrena sredstva u iznosu od 23.000,00 KM.

Također, donesena je i odluka o medijskoj promociji poljoprivredne proizvodnje u iznosu od 12.800,00 KM, te odluka o odobravanju sredstava na ime podrške za organizaciju sajmova poljoprivredne proizvodnje u iznosu od 20.000,00 KM, od čega je 10.000,00 KM odobreno Sajmu poljoprivrednih proizvođača “OPENS”, koji će se naredne sedmice od 21. do 23. oktobra održati u Zenici, a čiji je generalni pokrovitelj Vlada ZDK-a.

Također, Vlada je odobrila isplatu sredstava radi provođenja mjera ispitivanja na zaraznu bolest infektivna anemija konja na području ZDK-a u iznosu od 4.950,00 KM.

Press služba ZDK

Premijer Federacije BiH Fadil Novalić uputio je poruku penzionerima informirajući ih da je danas na sjednici Vlade inicirao povećanje najnižih penzija, treće u ovoj godini.

– Zadužio sam Federalno ministarstvo finansija, Ministarstvo rada i socijalne politike i Fond PIO da poduzmu korake i pripreme provedbene akte neophodne za povećanje najniže penzije u Federaciji u najvišem mogućem procentu. Kao što vidite, čvrsto držimo do svoje riječi, ispunjavamo obećanja. Našim penzionerima smo pomogli i subvencioniranjem računa za električnu energiju, te onim najugroženijim, podjelom paketa iz Robnih rezervi koja se nastavlja kroz dva naredna ciklusa – poručio je Novalić.

Ističe da ovo povećanje nije jedina mjera usmjerena prema penzionerima.

– Važno je istaknuti: prvi put u historiji penzije rastu više i brže od plata, a penzioneri u Federaciji u znatno su boljoj poziciji u odnosu na one u drugim dijelovima zemlje. Kako smo to uspjeli? Prvo, uspjeli smo našu ekonomiju održati zdravom, ona se u Federaciji ozbiljno razvija. Drugo, ono što ostaje kao trajna stečevina narodu od moje Vlade je Zakon o PIO. Od 2020. penzije se isplaćuju iz federalnog budžeta što znači da vam sad Federacija garantira redovnu isplatu. Koristim ovu priliku da podsjetim kako je još samo prije nekoliko godina Fond bio u dugu većem od 200 miliona KM, a danas je stabilan. S povećanjima penzija i redovnim isplatama na vrijeme počeli smo u martu 2018., tako je prosječna penzija porasla za 31, a minimalna za 35 posto. Ovo je, poštovane sugrađanke i sugrađani, rezultat rada ove Vlade s kojim činjenično možemo biti zadovoljni – istaknuo je Novalić zahvalivši penzionerima na podršci.

(fokus.ba)

U Federaciji Bosne i Hercegovine u 2022. godini proizvedeno je 86.325 tona pšenice, što je za 7,3 posto manje od ostvarene proizvodnje pšenice u 2021. godini.

U 2021. godini u FBiH su proizvedene 93.173 tone pšenice, a što je bilo za 8,0 posto više u odnosu na ostvarenu proizvodnju pšenice u 2020. godini.

Smanjenje proizvodnje u 2022. godini je zabilježeno i kod proizvodnje zobi za 12,5 posto, dok je povećanje zabilježeno kod proizvodnje raži za 5,8 posto i ječma za 4,1 posto u odnosu na prethodnu godinu.

Kod ranog voća, ostvarena proizvodnja u 2022. godini u Federaciji Bosne i Hercegovine je manja kod višanja za 1,0 posto, a povećanje proizvodnje bilježi se kod trešanja za 17,0 posto i kajsija za 14,8 posto u odnosu na 2021. godinu, pokazuju podaci Federalnog zavoda za statistiku.

(NS/FENA)

Predstavom i zabavom za djecu koju je priredio Tropik tim u velikoj sali BKC-a Gračanica u 10 sati danas je počeo trodnevni Dječiji festival koji organizuju Grad Gračanica i Omladinski kulturni centar.

Drugog dana festivala će u centru grada biti organizovan dječiji bazar i tombola za najmlađesa početkom od 10 sati, a u subotu od 16 sati u velikoj sali BKC-a će biti izvedena predstava “Snjeguljica i čudno Ogledalo”.

Partneri projekta su Ministarstvo za kulturu, sport i mlade TK, BKC Gračanica, Obdanište Naša djeca, osnovne i srednje škole, Vijeće mladih i SOS dječije selo Gračanica.

(Radio Gračanica)