Dubai je poznat kao “igralište za bogate” sa besramnim luksuzom i nekim od najspektakularnijih građevina na svijetu. U isto vrijeme, Dubai je ozloglašena destinacija za ilegalne tokove novca i pranje novca, a smatra se i jednim od najzatvorenijih svjetskih poreznih oaza, piše norveški portal e24. Objavio je analizu u kojoj se navodi državljani kojih zemalja posjeduju nekretnine u Dubaiju. U izvještaju je navedena i Bosna i Hercegovina.

Nije ni neobično ni nezakonito da stranci posjeduju imovinu u Dubaiju, ali materijal koji je procurio pokazuje da su kriminalci iz velikog broja zemalja, tamo registrirani s vrijednim nekretninama, piše e24.

U izvještaju/analizi koju je objavio EU Tax Observatory, a uradio Centar za napredne odbrambene studije (C4ADS), navodi se kako nekretnine imaju i osobe koje su povezane sa švercom droge, finansijskim kriminalom, korupcijom, podliježu međunarodnim sankcijama ili su u bijegu od vlasti u svojoj zemlji. Rijetki prijavljuju svoje posjede u matičnim zemljama.

E24 objavio je podatke za 2020. godinu. Na ovom dokumentu radilo je preko 20 medijskih organizacija i centara.

Istraživačka grupa je procijenila vrijednost svake pojedinačne imovine u curenju. Procjenjuju da stranci posjeduju imovinu vrijednu 146 milijardi dolara u Dubaiju. Međutim, procurile su i informacije o imenima, tj. vlasnicima tih nekretnina.

Za sada je objavljeno da bh. državljani, njih 68, posjeduje 105 nekretnina ukupne vrijednosti od 27 miliona dolara.

Kada su u pitanju zemlje bivše Jugoslavije, 94 hrvatska državljana imaju 125 nekretnina vrijednosti 43 miliona dolara, 237 srbijanskih državljana ima 287 nekretnina vrijednostu 74 miliona dolara,46 slovenskih državljana sa 56 nekretnina vrijednosti 26 miliona dolara, 45 Makedonaca posjeudje 55 nekretnina vrijednosti 14 miliona dolara i 11 Crnogoraca koji posjeduju 16 nekretnina vrijednosti sedam miliona dolara.

Još nije poznato da li će norveški mediji objaviti imena vlasnika. Detaljan izvještaj pročitajte ovdje.

(N1)

Nakon pisanja Fokusa o malverzacijama u okviru gradnje dionice Vranduk-Ponirak na Autoputu Koridora 5C nadomak Zenice, Tužilaštvo Hercegovačko-neretvanskog kantona pokrenulo je istragu u ovom predmetu. Ova informacija za portal Fokus.ba zvanično je potvrđena u Federalnom tužilaštvu.

Kako nam je rečeno, Tužilaštvo HNK formiralo je predmet, a nakon što im je prijava o potencijalnim kriminalnim aktivnostima proslijeđena iz Federalnog tužilaštva. Inače, Tužilaštvo HNK preuzelo je istragu budući da je sjedište Javnog preduzeća Autoceste FBiH u Mostaru.

Također, i Federalna uprava policija uključena je u ovaj slučaj, te je u proteklim sedmicama imala korespondenciju sa Tužilaštvom HNK. Kako nezvanično saznajemo, Tužilaštvo HNK je već pokrenulo aktivnosti na saslušanju osoba koje posjeduju informacije u vezi sa kriminogenim radnjama zbog kojih je došlo do eksplozije troškova kod gradnje ove dionice.

Podsjetimo, Fokus.ba u istraživačkom tekstu objavio je niz zvaničnih dokumenata iz Autocesta FBiH kao i stručnih mišljenja u kojima je precizno opisano kako je došlo do svjesnog napumpavanja troškova, a sve kako bi se za pojedine priskrbila višemilionska korist.

Naime, iako je Uprava Autocesta FBiH još 2019. bila prihvatila prvobitnu tehničku dokumentaciju po tzv. Crvenom Fidicu za projekat vrijedan 76.592.799 eura, izvođaču radova, odnosno kompaniji Azvirt, kasnije je postepeno dozvoljeno da odstupi od glavnog projekta, te da preprojektuje velike dijelove ove trase.

Tako je, naprimjer, cijena troškova samo na dijelu trase od 1.700 metara dostigla enormnih 69 miliona eura iako je kompletna poddionica od 5,3 kilometra bila ugovora za 76 miliona eura. Kasnije je izvođač radova prepravio i ovaj svoj projekat pa je smanjio cijenu na 48 miliona eura za dužinu trase od 1.700 metara.

Kako smo objavili, Autoceste FBiH tada na čelu sa Adnanom Terzićem nisu aplicirale za sredstva iz EU odnosno kod evropskog kreditora, nego su kao kreditora izabrali OPEC, iza kojeg stoje Saudijska Arabija, Kuvajt, Katar i druge članice koje nemaju kontrolne mehanizme nad implementacijom kredita kao evropske banke.

Kako nam je potvrđeno, o svemu je obavješteno i Tužilaštvo Bosne i Hercegovine, kao i Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA). Nezvanično, dio saslušanja obavit će se i u Hrvatskoj.

Naftne igre na relaciji Evropska unija – Rusija, Hrvatska – Srbija, neminovno će se odraziti i na Bosnu i Hercegovinu. Osim većih cijena energenata koje su već izvjesne, prijeti nam i njihova nestašica, upozoravaju ekonomski srtučnjaci.

Ako sve ostane kao do sada, ni barel ruske nafte preko luke Omišalj na Krku u Hrvatskoj neće moći do Pančeva u Srbiji. Riječ je o sankcijama EU prema Rusiji, čije posljedice će neminovno osjetiti i BiH, zbog zavisnosti od tržišta energenata susjednih zemalja.

"Ako Srbija može nabaviti bilo koju naftu, koja nije ruska, u čemu je problem. Nema problema. Solidarnost je tu.", kazao je Andrej Plenković, premijer Hrvatske.

Od hrvatske solidarnosti BiH neće mnogo profitirati, računa ekonomski analitičar Siniša Vukelić. Ukoliko Srbija ne dobije izuzeće kada je riječ o uvozu ruske nafte, ovaj embargo i našoj zemlji donosi, osim poskupljenja, i nestašicu energenata. Problem dodatno usložnjava neusaglašena spoljna politika BiH.

"To je vrlo zabrinjavajući podatak. Ako EU zabrani izvoz nafte u zemlje koje ne podržavaju njenu spoljnu politiku, mi smo u duplom problemu. Mi ćemo ostati potpuno odsječeni. A Srbija će sigurno biti prinuđena da izvoz ograniči.", smatra Siništa Vukelić, ekonomski analitičar.

Ekonomist Miloš Grujić podsjeća na najavu Organizacije zemalja izvoznica nafte da će smanjit i proizvodnju nafte za dva miliona barela dnevno, što je najveće smanjenje od početka pandemije i prijeti da dodatno uveća cijene goriva. Ova odluka stupa na snagu u novembru.

"Svjedoci smo da se cijene goriva mijenjaju i nekoliko puta dnevno. Moraćemo se prilagođavati, a dugoročno ne možemo ništa prognozirati. Neizvjesnost dijeli cijeli svijet.", naglasio je Miloš Grujić, ekonomist.

Bosna i Hercegovina nema vlastitu rafineriju nafte i zavisna je o uvozu goriva koja su gotovo u potpunosti proizvedena preradom ruske nafte. Na moguće nestašice nakon sankcija Evropske unije Rusiji, ali i izvjestan rast cijena, građani različito gledaju. Globalnu krizu na tržištu energenata građani i privreda mogu lakše da prežive samo uz adekvatan odgovor države, koji izostaje. Umjesto ukidanjem akciza ili PDV-a na osnovne namirnice, domaće vlasti imaju druge prioritete.

"Treba narod zabaviti koalicijama, brojanjem glasova... Ništa nema od akciza i PDV-a, sad će i formiranje vlasti. Kad sve to obave, možda će usvojiti neke odluke. Ali proći će puno vremena da bi to sve stupilo na snagu", dodaje Svetlana Cenić, ekonomska analitičarka.

"Nama je ostalo samo da se molimo Bogu da rat u Ukrajini što prije završi. Mi drugu opciju nemamo.", poručio je Vukelić.

Prvi efekti paketa sankcija EU prema Rusiji zemlje u okruženju, a posljedično i BiH, osjetiće već idućeg mjececa.

(BHRT)

Miralem Galijašević, predsjednik Kantonalnog odbora SDA Zeničko-dobojskog kantona, za Faktor je kazao kako su u ovom kantonu već povedeni razgovori o formiranju vlasti, te naglašava kako će SDA biti lider u formiranju Vlade ZDK.

– Mi imamo preliminarne rezultate i ono što još malo opterećuje situaciju jeste da Zenica nema 30 posto prebrojanih. I to malo maglu baca, ali mi imamo svako svoje podatke od posmatrača. Imamo sigurnih 11 zastupnika.

Imao sam preliminarne razgovore sa nekoliko stranaka, razgovarali smo o principima i započeli te razgovore o formiranju vlade. Odranije imamo neke partnere sa kojima imamo utvrđene principe – kazao nam je Galijašević i dodao:

– Bit ćemo lideri u stvaranju vlade, kao što je i do sada bilo. Dakle, SDA ima 11 zastupnika, tri ima HDZ, dva ima NES, to je 16, koji su bili naši partneri i koji će i sada biti i imamo dva SBB-a koji su slobodni strijelci. To su isto bili naši partneri pojedinačno prošli put. Što se tiče ZDK, ne sumnjamo da ćemo napraviti vladu i da će ona biti predvođena SDA-om.

Autor: faktor.ba

Strogo je zabranjeno preuzimanje sadržaja, vijesti, videa ili fotografija bez navođenja izvora i bez dozvole. Vlasnik materijala su Agencija za promociju PRmedia s.d. i portal Zenicablog, osim ako nije navedeno drukčije.

IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

Po provedenoj proceduri javnog oglasa, a sukladno Odluci o sufinanciranju rješavanja prvog stambenog pitanja za mlade obitelji na području općine Usora u 2022. godini načelnik općine Zvonimir Anđelić je u notarskom uredu, s korisnicima Kristijan i Dajana Ivić iz Žabljaka, Boris i Antonija Jurišić iz Žabljak, te Marijan i Iliana Pauković iz Alibegovaca, potpisao ugovor o sufinanciranju rješavanja prvog stambenog pitanja mladih bračnih parova na području općine Usora.

Navedenim ugovorom općina Usora se obvezuje isplatiti korisnicima nepovratna financijska sredstva u iznosima od 8.400,00 KM do 10.000,00 KM, u zavisnosti od pojedinačno odobrenih sredstava.

Korisnici sredstava se obvezuju da će dogradnju, izgradnju i kupnju stambenog objekta završiti sukladno izdatom odobrenju za građenje, useliti u njega u roku od pet godina, te u njemu živjeti minimalno narednih 15 godina.

Načelnik općine Usora je izrazio nadu da će u narednim godinama biti više korisnika sufinanciranja od strane općine Usora, a ovogodišnjim korisnicima zaželio što brže i sretnije useljenje.

U utorak kasno navečer u teškoj prometnoj nesreći na magistralnoj cesti M-17 u mjestu Orahovica kod Konjica smrtno su stradale dvije osobe.

– Obje poginule osobe su 2001. godište, radit će se uviđaj, a uključeno je nadležno tužiteljstvo – potvrdio je za Fenu glasnogovornik Ministarstva unutarnjih poslova Hercegovačko-neretvanskog kantona Ljudevit Marić.

Smrtno su stradala dva mladića, 21-godišnji A. H., koji je upravljao automobilom Audi A4, i A. G., koji se nalazio za volanom Opel Astre.

Kako javlja Avaz, radi se Aliju Hakaloviću i Aldinu Grahi iz Konjica.

U nesreći teške tjelesne povrede zadobio je A. Č. (24) iz Hadžića, koji je nakon ukazane pomoći u Općoj bolnici Konjic prevezen u Klinički centar Sarajevo.

Lakše je ozlijeđen H. B. (19), a obojica su se nalazili u automobilu Audi.

Povodom obilježavanja Dana općine Žepče organizirane su brojne kulturne, sportske i društvene aktivnosti. Međutim, Žepčacima su najdraži infrastrukturni i razvojni projekti od kojih će dugoročno svi imati koristi. Tim povodom svečano je otvoren "Sistem za navodnjavanje“ ukupne vrijednosti oko tri miliona maraka.

Nakon trogodišnje pripreme projekta, ispitivanja tla i dozvola, u Žepču je svečano pušten u rad sistem za navodnjavanje. Federalno ministarstvo za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo finansiralo je projekat sredstvima Svjetske banke u iznosu od tri miliona KM, dok je Općina Žepče učestvovala sa 90.000 KM. S tehničkog aspekta, radi se o veoma zahtjevnom projektu zbog klizišta, odrona i drugih izazova.

Mato Zovko, načelnik Općine Žepče, sistem za navodnjavanje naziva projektom 21. stoljeća. Ističe kako su u njemu zajedno sa 10 drugih općina u Federaciji. Smatra ge značajnim dobrom koje su čekali svi, a naročito poljoprivredni proizvođači. Žepački kraj uz rijeku Bosnu, prema načelniku, idealan je za poljoprivrednu proizvodnju.

"Bitno je naglasiti da je nakon završetka investicije u fizičku inftrastrukturu, u zadnjih godinu i nešto dana smo pristupili procesu automatizacije cijelog sistema u kojem su svi njegovi elementi proizvedeni od različitih proizvođača inkorporirani u jednu cjelinu i tako da se sada sa tim sistemom može upravljati iz bilo kojeg dijela zemaljske kugle pod uvjetom da imate internet konekciju“, kazao je Alojz Dunđer, direktor Ureda za implementaciju projekata.

Ovim sistemom moguće je navodnjavati četiri žepačka polja. Uz pomoć 66 izgrađenih šahtova, moguće je dovesti vodu do svake parcele sa obje strane obale rijeke Bosne. Cijena vode će biti simbolična, a mnogo jeftinija nego što je sada. Najvažnije je da se poljoprivredni proizvođači uključe da bi povećali svoj prinos i ostvarili prihode. Sada će to biti mnogo lakše, jer do sada usljed klimatskih promjena i velikih suša, firmama nisu mogli garantovati isporuku.

“Ja radim u plasteničkoj proizvodnji gdje su od krajnje cijene - 30% inputi. Sada se to pokazalo sa poskupljenjem gnojiva, goriva i svega da i u ovoj ratarskoj proizvodnji inputi daleko rastu. Plus prebogati smo vodom da bismo dopustili da sve drugo uložimo, a da taj prihod ne ostvarimo radi vode koja nam teče iza leđa“, ističe Željko Šumić, poljoprivredni proizvođač.

Zovko navodi kako ima podatak da području Žepča ima registriranih 2.300 poljoprivrednih proizvođača i oko 120 poljoprivrednih obrta koji se profesionalno bave poljoprivredom: „Koliko će njih sad biti uključeno, to ćemo vidjeti“.

Uz rezervoar i izgrađenu distributivnu mrežu s ovim kapacitetom moguć je priključak svih poljoproivrednih proizvođača, a u konačnici da koriste prirodno bogatstvo koje ova općina ima za šta su im od sada stvoreni i tehnički uslova.

(akta.ba)

SINDIKAT METALACA ZENIČKO-DOBOJSKOG UPUTIO VLADI FEDERACIJE ZAHTJEV ZA IZMJENU ČLANA 19. UREDBE O POMOĆI STANOVNIŠTVU – OBAVEZNA ISPLATA POMOĆI RADNICIMA!

Prema podacima za 2021. godinu (FIA), broj registrovanih privrednih subjekata u Federaciji BiH je 24.821. Vrijednost njihove imovine iznosila je 73,9 milijardi maraka, a prihod koji su ostvarili iznosio je 56,3 milijarde maraka.

Broj subjekata koji je poslovao sa profitom iznosio je 16.881. Profit koji su ostvarili iznosio je skoro 4,2 milijarde maraka. Dakle, više od 4 milijarde maraka čistog profita ostvarili su poslodavci u postpandemijskoj, „kriznoj“ 2021. godini!

Ove rezultate uglavnom nije pratio značajan rast plata, iako na sceni imamo galopirajuću inflaciju od preko 17% (u Evropi samo još Češka ima inflaciju iznad 17%).

Prema našim saznanjima, u skladu sa Uredbom o pomoći stanovništvu iz jula mjeseca ove godine (Službene novine Federacije BiH broj 55/22, 77/22), pomoć svojim radnicima dosad su isplatili (u prosjeku od 700 do 1080 KM):

1. BH Telekom
2. BH Pošte
3. Autoceste Federacije BiH
4. Elektroprivreda BiH
5. Natron Hayat
6. Željeznice Federacije BiH
7. Igman Konjic
8. Pobjeda Tehnology Goražde
9. Premijer kladionce
10. Željezara Zenica
11. Miviko Posušje
12. CaDa Solutions Sarajevo
13. Agromarket Murta
14. Red Berry Sarajevo
15. Centrotrans Sarajevo
16. Medimpex Sarajevo
17. Penik Company Kiseljak
18. ArcelorMittal Zenica
19. Limorad Gračanica
20. ADK Novi Travnik
21. RINGSPANN Bosanska Krupa
22. SMM Bihać
23. Hidroring Tešanj
24. Inmer/Dukat Gradačac
25. Radial Bosanska Krupa
26. Magaza Bosanska Otoka
27. Krupafarm Bosanska Krupa
28. Kovgrad Gradačac
29. Automotiv Gradačac
30. MIBO Brčko
31. GS TMT Novi Travnik-donesena odluka o isplati na tri rate
32. Rudnici (koncern JP EP BiH)-donesena odluka o isplati

Ne možemo tvrditi da smo obuhvatili sve poslodavce koji su isplatili pomoć, ali smo prilično sigurni da broj nije drastično veći. Kako god, u pitanju je nekoliko desetina privrednih društava od 25 hiljada registrovanih u Federaciji, ili 0,1 do 0,2%. Prema našim informacijama, ovdje ima i onih koji su pomoć isplatili umjesto redovne isplate dijela plate „u koverti“, ali to je poseban problem.

Kao razlog zašto ne povećaju plate, poslodavci navode da su prevelike obaveze. Kada im se omogući da radnicima isplate cijelu platu bez marke obaveza, onda je opravdanje da nemaju para.

Gornji primjer je najbolja potvrda da „visoki nameti“ nisu glavna prepreka povećanju plata, nego glad za profitom.
U tom smislu je i pomenuta Uredba, koja počiva na dobroj volji poslodavaca, promašaj. Svakako treba istaći i da su radnici koji nisu dobili ovu pomoć praktično diskriminirani u odnosu na radnike koji jesu.

Izvjesno je da se ne možemo pouzdati u dobru volju poslodavaca, ili većine njih, da na ovaj način olakšaju svojim radnicima teret u uslovima ovog nenormalnog rasta cijena.
Zato smo stava da Uredbu treba izmijeniti na način da odgovara svojoj svrsi, odnosno da se poslodavci OBAVEŽU da radnicima isplate predmetnu pomoć/podršku (bez obzira što će tvrditi da se to ne može nametati na takav način, da je to nezakonito, neustavno itd).
Kako god prihvataju mogućnost da ih vlast Uredbom oslobodi obaveza utvrđenih Zakonom o porezu na dohodak i Zakonom o doprinosima (i drugim zakonima), tako bi trebali prihvatiti kao obavezu to da svojim radnicima isplate pomoć u skladu sa ovom Uredbom.
Pored navedenog, imajući u vidu da Uredba predviđa pomoć „do“ 1080 KM, trebao bi se utvrditi donji iznos pomoći, npr. 540 KM ili 50% iznosa navedenog u Uredbi, kako bi se onemogućile zloupotrebe i isplata nekih simboličnih i mizernih iznosa. Obzirom da se dopuna ove Uredbe (novi stav 5.) tumači kao mogućnost da se pomoć isplati u ratama, trebalo bi brisati riječ „jednokratne“.

Obzirom da se kraj godine bliži, potrebno je hitno usvojiti ove izmjene, ili važenje Uredbe eventualno produžiti (npr. do kraja januara naredne godine).

Donošenje Zakona o minimalnoj plati, izmjena poreskih propisa, odnosno smanjenje poreza i doprinosa, ostaje prioritetan i hitan zadatak federalne Vlade i Parlamenta u cilju značajnog povećanja svih plata!

Sindikat metalaca FBiH
Kantonalno povjereništvo ZDK
Kenan Mujkanović, predsjednik