Udruženje poljoprivrednika Federacija Bosne i Hercegovine obratilo se Vijeću ministara BiH sa zahtjevom da se rješi dio problema s kojima se ovi proizvođači susreću.

Poljoprivrednici upozoravaju da je “krajnje vrijeme da ministri na čelu s premijerom u Vijeću ministara Bosne i Hercegovine počnu raditi posao za koji su postavljeni, a i dobro plaćeni. Ističu da je vrijeme da upotrijebe mehanizme kojima raspolažu, a s kojima se štiti domaća proizvodnja i domaći proizvođač.

Kako su naglasili, upozorenje se posebno odnosi na ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa.

Poljoprivrednici zahtijevaju da se hitno privremeno zabrani izvoz domaće pšenice, da se hitno privremeno zabrani uvoz lubenice i ostalih poljoprivrednih kultura kojih trenutno ima dovoljno kod domaćih porizvođača, te da se hitno riješi na granicama nepotrebno zadržavanje kamiona koji prevoze krastavac “kornišon” prema zemljama Evropske unije. Ističu da zadržavanjem dolazi do propadanja robe koju kupci vraćaju.

Upozorili su da je situacija alarmantna, navodi se u saopćenju Udruženja poljoprivrednika FBiH.

Bosna i Hercegovina (BiH) i Sjeverna Makedonija su u studenom prošle godine imale inflaciju od tri-četiri posto, a sada imaju 12-13 posto, "što znači da zamrzavanje cijena daje rezultate", kazao je ekonomist za balkanske zemlje u Bečkom Institutu za međunarodne ekonomske studije Branimir Jovanović.

"Pitanje je, međutim, do kada se cijene mogu držati zamrznute i što nakon toga. Vrlo je važno da se odmrzavanje provede postupno, kako ne bi došlo do naglih skokova cijena. To je iskustvo iz drugih zemalja koje su kroz povijest imale zamrznute cijene, kao Amerika i Britanija 1970-ih", rekao je Jovanović.

Po njegovim riječima, Srbija će imati inflaciju od 14 posto, a gospodarski rast će biti nula, ako se rat u Ukrajini ne završi uskoro, već produži do kraja godine.

On je u intervjuu za Betu rekao da Institut ima dva scenarija za Srbiju ako se rat uskoro završi gospodarski rast će biti 3,6 posto, a inflacija 10 posto, a pesimistički scenarijo je ako rat u Ukrajini potraje do kraja godine ili se produži i iduće.

"U pesimističkom scenariju projektirali smo da će inflacija u Srbiji ove godine biti 14 posto za cijelu godinu, dok će ekonomski rast biti nula, odnosno neće ga biti, što je ekonomska stagnacija u kombinaciji s dvocifrenom inflacijom", rekao je Jovanović te dodao da je najslabija karika u ekonomskoj politici Srbije to što "Vlada Srbije lako upada u nepovoljne pozicije".

Kako je rekao "tijekom pandemije, pa i ove godine, u ovoj krizi uzrokovanoj ratom, vlada poduzima relativno dobre antikrizne mjere i zbog toga Srbija ima najbolje ekonomske rezultate u regiji i među najboljim u Europi, međutim, ne radi skoro ništa kako adresirala duboke probleme u ekonomiji i društvu".

"Energetska ovisnost od Rusije je prevelika i nema ni pokušaja da se ona smanji. Institucije su spore i nefunkcionalne, korupcija je velika, vladavina prava je problem i nismo vidjeli skoro nikakve reforme po ovim pitanjima. Stopa siromaštva je među najvišim u Europi, skoro svaki četvrti čovjek u državi je siromašan, klasne razlike su također ogromne, a o tome se uopće i ne priča", drži Jovanović.

On je naglasio da će Srbija imati kratkoročnu korist ako ne uvede sankcije Rusiji, a ako bi ih uvela ne bi ostala bez plina, "kao što nije ostala ni Austrija".

"Srbija bi samo plaćala puno skuplji plin. To bi vjerojatno povećalo inflaciju, jer bi skoro sve cijene skočile zbog skupljeg plina i to bi povećalo deficit u proračunu, a time i javni dug, jer bi država morala intervenirati kao bi ublažila posljedice. Za zemlje EU ovo i nije tako veliki problem, jer one imaju podršku proračuna EU i mogu ovo lakše prevladati", rekao je Jovanović.

Jedno nedavno istraživanje Europskog vijeća za vanjske odnose je pokazalo da ljudi u Europi puno više žele mir u Ukrajini nego što žele da se Rusija kazni, kazao je Jovanović te dodao da je veća vjerojatnoća da Rusija stopira isporuke plina za Europu, nego da EU uvede embargo na ruski plin.

(akta.ba)

Sindikalna potrošačka korpa koju je Savez samostalnih sindikata (SSS) Bosne i Hercegovine izračunao za mjesec juni 2022. godine iznosi 2.640,21 KM, javlja Anadolu Agency (AA).

Iz SSS-a je saopšteno da je prosječna plata isplaćena u Federaciji BiH za mjesec april 2022. iznosila 1.080 KM, što je i posljednji podatak koji je objavio objavljen Federalnig zavod za statistiku i za 16 KM je niža u odnosu na prethodni mjesec.

“Pokrivenost Sindikalne potrošačke korpe prosječnom platom je 40,90 posto“, navode iz Sindikata.

Prilikom izrade Sindikalne potrošačke korpe u obzir je uzeta prosječna plata isplaćena u Federaciji BiH, te minimalni troškovi života četveročlane porodice koju čine dvije odrasle osobe i dva djeteta, od kojih je jedno u srednješkolskom, a drugo u uzrastu osnovca.

Potrošačku korpu čine – 45,70 posto, stanovanje i komunalne usluge – 13,80 posto, higijena i održavanje zdravlja – 7,25 posto, obrazovanje i kultura – 7,58 posto, odjeća i obuća – 13,63 posto, prijevoz – 5,22 posto i održavanje domaćinstva – 6,82 posto.

“U kategoriji prehrana korištene su cijene iz tri trgovačka centra za 86 artikala. Kada je riječ o higijeni i održavanju zdravlja ubrojani su troškovi za deset stavki, a za stanovanje i komunalne usluge troškovi za šest stavki”, navode iz Saveza samostalnih sindikata BiH.

Ovlašteni službenici Uprave za indirektno oporezivanje u operativnoj akciji kodnog naziva “Sektor” i na putnoj komunikacioji Tuzla-Kalesija oduzeli su raznu krijumčarenu tekstilnu i duhansku robu u vrijednosti od 304.000 KM.

U operativnoj akciji kodnog naziva „Sektor“ ovlašteni službenici Grupe za sprječavanje prekršaja i krijumčarenja iz regionalnog centra UIO u Tuzli izvršili su privremeno oduzimanje predmeta od tri fizička lica sa područja RC Tuzla (Živinice, Banovići) za koje nije postojala zakonom propisana dokumentacija. Naime, ovlašteni službenici Grupe za sprječavanje krijumčarenja na osnovu raspoloživih informacija o neregularnostima u poslovanju određenih privrednih subjekata izvršili su istovremenu provjeru prometa i porijekla roba na 3 lokacije i tom prilikom pronašli 3823 komada tekstilnih proizvoda količinu robe (majice, haljine, trenerke, pantalone) za koju nije postojala zakonom propisana dokumentacija.

Ovlašteni službenici Grupe za sprječavanje krijumčarenja i prekršaja, Odsjek za provedbu propisa RC Tuzla u suradnji s policijskim službenicima MUP TK-a, Policijska stanica Zapad, na putnoj komunikaciji Tuzla-Kalesija izvršili su pretres kod 2 lica. Tom prilikom pronašli su 3800 paklica cigarete koje nisu bile obilježene na zakonom propisan markicama UIO, niti je za iste postojala zakonom propisana dokumentacija.

Vrijednost privremeno oduzete robe u ovim operativnim akcijama se procjenjuje na 304.000,00 KM.

Predmetna roba je privremeno oduzeta, a protiv pet fizičkih lica bit će poduzete zakonom predviđene mjere i radnje pred nadležnim pravosudnikm organima. U toku poduzimanja mjera iz svoje nadležnosti korištena je specijalizirana oprema i vozila donirana UIO od strane Američke ambasade putem programa EXBS.

Uprava za indirektno oporezivanje BiH poziva sve građane da na našu otvorenu liniju 080 02 06 07 prijave svaki oblik utaje carine ili PDV-a, ili nelegalnu prodaju akciznih proizvoda. Svi pozivi su besplatni i potpuno anonimni. Građani mogu i na Viber broj 065 355 155 poslati fotografiju i lokaciju gdjese nelegalno prodaju cigarete i duhan.

IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

Ministar za privredu Zeničko-dobojskog kantona Zlatko Jelić potpisao je danas 56 ugovora s korisnicima koji su ostvarili pravo na subvenciju u sklopu Programa podrške razvoju konkurentnosti privrede za 2022. godinu.

Resorno ministarstvo i Vlada ZDK subvencionirat će u sklopu ovog programa, u ukupnom iznosu 1.130.021,63 KM, troškove investiranja u opremu, obuku radne snage, promociju na sajmovima, uvođenje standarda i kontrolu kvalitete te petente za 2022. godinu.

Premijer Mirnes Bašić rekao je ovom prilikom da su u dogovoru sa socijalnim partnerima uradili programe poticaja te za 11 programa opredijelili oko 3,5 miliona KM. Ovo je drugi javni poziv koji je završen, nakon što su u aprilu lokalnim zajednicama dodijeljena sredstva za uređenje poslovnih zona.

-Vlada će nastaviti da pomaže naše privredne subjekte, jer na ovaj način jačamo našu privredu i ekonomiju, a vjerujem da ćemo i kroz industrijske zone omogućiti našim lokalnim zajednicama da na taj način privlače investitore, jačaju svoje lokalne zajednice a samim tim ZDK i BiH – rekao je premijer Bašić.

Naglasio je da se svi programi poticaja provode javno i transparentno putem javnih poziva, te da od 2018. godine, nakon sugestije Ureda za reviziju FBiH, nijedna konvertibilna marka iz budžeta ZDK-a nije plasirana bez javnog poziva kroz utvrđene kriterijume i razrađene programe.

Ministar Jelić rekao je da je od 2018. godine, kada je i uveden ovaj program poticaja, utrošeno ukupno 5.161.000 KM.

-Mislim da su ovo značajna sredstva. Svi smo svjesni svjetske globalne krize. Ova su sredstva namijenjena za nabavku stalnog sredstva, konkurentnost … Bile su tri prioritetne oblast i to na način da brendiraju svoje proizvode te za kvalifikaciju i dokvalifikaciju radne snage. Maksimalni iznos subvencije po ovom javnom pozivu bio je 30.000 KM, ali je najviše gospodarskih subjekata apliciralo za sredstva od 20.000 KM. Nije bila obaveza da se prijave na sve tri prioritetne oblasti – napomenuo je Jelić.

Jelić podsjeća da je ove godine uveden i javni poziv za podršku ženskom poduzetništvu, u sklopu kojeg se refundiraju doprinosi za jednog ili maksimalno dva uposlenika i to na period od osam mjeseci, kako bi im “olakšali poslovanje”.

Maksimalan iznos bio je 4.000, odnosno 2.000 KM po osobi, a ukupno je za ovu namjenu utrošeno 330.000 KM. Poticaj je ostvarilo 120 poduzetnica iz ovog kantona.

Jelić je pozvao poduzetnike da apliciraju za sredstva Kreditno-garancijskog fonda, iz kojeg je, po beskamatnim kreditima za privrednike, utrošeno samo pola sredstava, odnosno oko 4,5 miliona KM.

Vlasnik preduzeća “Ćosićpromex” iz Usore Mijo Jelić, koji u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj zapošljava oko 650 radnika, napomenuo je da je korisnik Kreditno-garancijskog fonda te da se nada da će i drugi privrednici iskoristiti priliku da dođu do potrebnih novčanih sredstava.

-U ovako depresivnoj političkoj, ekonomskoj i svakoj drugoj situaciji, ovakvi događaji u ZDK-u su za svaku pohvalu. Mislim da je situacija daleko bolja nego što to izgleda glede punjenja budžeta i glede poslova koje dobivamo u ovako teškoj situaciji u svijetu i Evropi. To je znak da smo mi žilavi i da je Vlada ZDK prepoznala potrebu da potpomogne. Posebno mi je drago što prepoznaju male privredne subjekte, koje je u ovim vremenima najvažnije prepoznati. Možda sam i ja među malo većima i mi se lakše snalazimo nego mali. Potrebno je nastaviti sa ovakvom dodjelom sredstava – kazao je Ćosić, koji je odao priznanje Vladi ZDK što unazad četiri godine i na ovakav način podupire privrednike.

Stanovništvo Evropske unije brojno se smanjilo drugu uzastopnu godinu, saopćio je statistički zavod bloka u ponedjeljak, dok se ta regija oporavlja nakon više od dva miliona preminulih od koronavirusa.

Sudeći po Eurostatu, broj stanovnika 27 zemalja koje sačinjavaju blok pao je za skoro 172.000 ljudi s prethodne godine i za više od 656.000 od januara 2020.

– U 2020. i 2021. pozitivna neto migracija nije više kompenzirala negativni prirodni priraštaj u EU, i kao posljedica toga, broj stanovnika je opao – navodi agencija, ukazujući na posljedice pandemije.

Broj umrlih počeo je nadmašivati broj novorođenih u EU prije decenije, ali je imigracija ljudi izvan bloka pomogla u premoštavanju jaza do prve godine pandemije.

Posljednji put je EU registrovala opadanje broja stanovnika u 2011. – jedini put od 1960. – ali se ono rapidno ublažavalo zahvaljujući neto migraciji.

Uzimajući u obzir pandemiju, ostarjelo stanovništvo i nisku stopu prirodnog priraštaja, Eurostat je saopćio da bi broj preminulih trebao nastaviti da nadmašuje broj novorođenih u predstojećim godinama.

– Ukoliko to bude slučaj, pad ili rast ukupnog broja stanovnika EU najvjerovatnije će uveliko zavisiti o doprinosu koji daje neto migracija – saopćio je Eurostat.

Dok Italija, Poljska i Rumunija bilježe najveće opadanje broja stanovnika, više od polovine država članica EU registrovalo je rast broja stanovnika, predvođene Francuskom, Nizozemskom i Švedskom.

Eurostat je objavio da 446,8 miliona ljudi živi u EU u januaru 2022., prenosi Reuters.

Federalni hidrometeorološki zavod i Evropska agencija za zaštitu okoliša objavili su izvještaje o kvalitetu zraka za 2021. godinu. Iako se situacija polako popravlja, zagađeni zrak i dalje ostaje glavni rizik po zdravlje Evropljana, a posebno građana Bosne i Hercegovine.

Koncentracije prašine PM10 u Evropi

Svjetska zdravstvena organizacija usvojila strožije granične vrijednosti za kvalitet zraka

Svjetska zdravstvena organizacija 2021. godine usvojila je nove smjernice za kvalitet zraka, koje su pooštrile granične vrijednosti čak i u odnosu na stroga EU pravila. Po novim smjernicama, čak 97% urbane populacije u EU izloženo je prekomjernim koncentracijama fine prašine PM2.5 (čestice prašine sitnije od 2,5 mikrometra, koje smanjuju funkciju pluća, izazivaju hronični bronhitis, ulaze u krvotok i dovode do kardiovaskularnih oboljenja i prerane smrti).

Izloženost prekomjernim koncentracijama aerozagađenja prema EU propisima i novim smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije.

Sumpordioksid u zeničkom zraku i dalje iznad graničnih vrijednosti

Prema izvještaju o kvalitetu zraka u Federaciji BiH, Zenica i dalje ima visoke godišnje prosječne koncentracije sumpor dioksida, koje su iznad granične vrijednosti na svim mjernim stanicama. I broj dana sa dnevnom koncentracijom sumpordioksida višom od granične vrijednosti (>125 µg/m3) u 2021. godini na svim mjernim stanicama u Zenici i dalje je daleko iznad dozvoljenih 3 dana godišnje. Kreće se od 32 dana u Vranduku i Tetovu do 67 dana na mjernoj stanici Centar.

Srednje godišnje koncentracije sumpordioksida na mjernim mjestima u Federaciji BiH u 2021. godini

Broj dana u godini s prekomjernim koncentracijama SO2 (dozvoljeno je 3 dana godišnje)

Manje prašine u zraku, ali i dalje iznad granične vrijednosti

Godišnji prosjeci koncentracija prašine PM10 neznatno su manji u odnosu na prethodne godine. Može se uočiti blagi trend smanjenja, ali su vrijednosti na svim mjernim mjestima i dalje iznad granične vrijednosti od 40 µg/m3. Treba napomenuti da zbog otežanog održavanja mjernih stanica podaci za neke godine nedostaju jer nije bio ostvaren minimum od 75% validnih mjerenja.

Prosječne godišnje koncentracije prašine PM10 na mjernim mjestima u Zenici

Koncentracije fine prašine PM2.5 mjerene su samo na mjernim stanicama Tetovo i Vranduk tokom 2021. godine i zabilježene su vrijednosti znatno iznad granične vrijednosti od 25 µg/m3.

Prosječne godišnje koncentracije PM2.5 u FBiH tokom 2021. godine

Izmjerene koncentracije lebdećih čestica PM10 i PM2.5 u 2021. godini pokazuju najniže vrijednosti u posljednjih desetak godina. Istovremeno, broj prekoračenja graničnih vrijednosti je i dalje izrazito visok. Manje je izraženo, ali prisutno i smanjenje koncentracija sumpordioksida u 2021. godini.

Godišnji izvještaj o kvalitetu zraka u Federaciji BiH u 2021. godini
Izvještaj Evropske agencije za zaštitu okoliša – The Air quality in Europe 2021 (EEA Report No 15/2021)

Slovenski ministar za infrastrukturu Bojan Kumer kaže da se radi o ‘fazi ranog upozorenja ili podizanja svijesti’, iako se snabdijevanje Slovenije gasom nastavlja nesmetano.

Potrošači u Sloveniji pozvani su iz predostrožnosti da pažljivo troše prirodni gas, pošto je Agencija za energetiku proglasila nivo ranog upozorenja u okviru kriznog plana kako bi obavijestila javnost o mogućim prekidima snabdijevanja u budućnosti u slučaju smanjenih isporuka gasa iz Rusije.

Agencija je u saopćenju za javnost, objavljenom na njenoj web-stranici, navela da je snabdijevanje Slovenije gasom i snabdijevanje potrošača trenutno nesmetano.

U saopćenju se precizira da to tijelo prati isporuke gasa duž ruta koje utječu na snabdijevanje Slovenije gasom, uključujući i dotok preko Sjevernog toka 1, i upozorila na moguće buduće poremećaje ako dotok gasa iz Rusije opadne, prenosi Tanjug, pozivajući se na agenciju STA.

U ovom trenutku se ne zna da li će i u kojoj mjeri doći do poremećaja.

Podizanje svijesti

Komentirajući tu mjeru, ministar za infrastrukturu Bojan Kumer rekao je da je to samo “faza ranog upozorenja ili podizanja svijesti”, iako se snabdijevanje Slovenije gasom nastavlja nesmetano.

“Sigurnost snabdijevanja prirodnim gasom je na istom nivou kao i prošle godine, isporuke se odvijaju na osnovu unaprijed sklopljenih ugovora i ne očekujemo probleme u kratkom roku”, rekao je Kumer.

Kumer je napomenuo da je ovu fazu ranog upozorenja već pokrenulo otprilike deset zemalja Evropske unije, uključujući sve slovenske susjede.

“Ideja je da se pripremimo za sezonu grijanja, da se oni koji mogu – od industrijskih do komercijalnih potrošača – na vrijeme spreme za određene alternative”, dodao je.

Pristup od tri faze

Agencija je obavijestila potrošače industrijskog gasa da, ukoliko se proglasi viši stepen krize, njihovo snabdijevanje može biti prekinuto ili će se od njih tražiti da pređu na alternativne izvore energije. Zato su oni pozvani da redovno prate dešavanja na tržištu prirodnog gasa i da razmotre alternativne opcije koje bi doprinijele smanjenju njihove potrošnje u slučaju poremećaja.

Agencija je poručila također da će bez odlaganja obavijestiti javnost i zainteresovane strane o potencijalnim promjenama vezanim za sigurnost snabdijevanja prirodnim gasom. Takvo obavještavanje je predviđeno nacionalnim planom za vanredno stanje s gasom, koji je stupio na snagu u ljeto 2020, i kojim se, kao i u drugim članicama EU-a, predviđaju tri nivoa, ili pristup od tri faze.

Ukupna prošlogodišnja potrošnja prirodnog gasa u Sloveniji porasla je za šest posto na 10.163 gigavatsati (GWh), što je najveća ukupna potrošnja od 2010, pokazuju podaci Agencije za energetiku. Ukupna potrošnja je porasla kod svih potrošača gasa. Potrošnja domaćinstava, koja čini oko trećinu ukupne potrošnje, porasla je za gotovo 12 posto, dok je potrošnja korisnika van kategorije domaćinstava povećana za više od devet procenata u odnosu na 2020, navodi STA.

Manje od mjesec dana nakon prošlog toplotnog vala živa u termometru danas se opet popela na neuobičajeno visok nivo na Pirenejskom poluotoku, gdje su izmjerena 42 Celzijeva stepeni, i na jugu Francuske. Sve češća pojava toplotnih valova direktna je posljedica klimatskih promjena, kažu naučnici, jer se povećavaju jačina, trajanje i učestalost ispuštanja stakleničkih plinova.

U Španiji je najviša temperatura od 43.3 Celzijeva stepena izmjerena u Candeledi, objavila je španska meteorološka služba Aemet. U drugim gradovima na jugu i u središtu, poput Seville i Badajoza, izmjerena su 42 stepena.

Potrajat će

Ovaj novi toplotni val, drugi u mjesec dana nakon onoga sredinom juna, “sasvim je neuobičajen” u zemlji gdje visoke temperature ljeti nisu rijetkost, rekao je Ruben del Campo, glasnogovornik Aemeta. Toplinski val je počeo u nedjelju i mogao bi “potrajati devet do deset dana, pa bi tako mogao biti treći najduži toplotni val u Španiji od 1975.”, rekao je za France Presse.

“Klimatske promjene su uzrok češćih i jačih toplinskih valova”, dodao je Del Campo, podsjetivši da se njihov broj udvostručio u zemlji u zadnjih dvanaest godina.

Najteže će biti između utorka i četvrtka, upozorava Aemet koji ipak nije mogao reći hoće li biti potučen apsolutni temperaturni rekord zabilježen u Španiji (47.4 stepena izmjerena u Montoru, blizu Cordobe, u augustu 2021.).

U susjednom Portugalu temperatura se za vikend u nekim krajevima popela na 44 stepena. Premda je temperatura danas bila nešto niža, 42 stepena se ipak očekuju u okolini Evore, na jugoistoku, navodi nacionalna meteorološka služba koja najavljuje novi porast temperature u utorak i u srijedu.

Toplotni val i u Francuskoj

Toplotni val je u ponedjeljak zahvatio i Francusku s jugozapada, objavio je Meteo-France. Temperature su na dobrom dijelu francuskog teritorija prelazile 30 Celzijevih stepeni, a od utorka bi mjestimično mogle dosezati i 39.

Vrhunac ovog vala najvjerovatnije će biti “između subote i utorka” 19. jula, dodaje Sebastian Leas iz Meteo-Francea, istaknuvši da je još rano da bi se ovaj fenomen mogao uspoređivati sa smrtonosnom žegom kakva je bila u ljeto 2003.

U Velikoj Britaniji, gdje se u ponedjeljak i utorak na jugozapadu očekuju 33 Celzijeva stepena, nacionalna meteorološka služba izdala je u ponedjeljak tzv. narančasto upozorenje za “ekstremne vrućine” od nedjelje, s temperaturama višim od 35 stepeni.

Val će zahvatiti cijelu Evropu. U Britaniji izdano rijetko upozorenje

Kako će se niski pritisak razvijati prema zapadu Evrope, ova će se intenzivna vrućina proširiti prema sjeveru kroz Francusku, potencijalno dopirući do Ujedinjenog Kraljevstva do vikenda, kao i prema istoku u veći dio središnje Evrope. Najviše temperature vjerojatno će premašiti 40 Celzijevih stepeni i u dijelovima Njemačke.

U Britaniji postoji opasnost od rušenja temperaturnog rekorda svih vremena od 38.7 stepeni postavljenog u Cambridgeu u julu 2019. Met Office je izdao upozorenje na ekstremne vrućine. Takvo upozorenje dosad je izdano samo dva puta. Met Office savjetuje ljudima da ostanu u kućama kad god je to moguće i da piju puno tekućine. Roditelje potiču da ograniče izlaganje djece suncu.

Temperature u dijelovima središnjeg i istočnog Mediterana također će porasti za oko 10 stepeni iznad normale, premašivši granicu od 40 stepeni u Italiji i na Balkanu, piše Guardian.

(index.hr.)