Jutros je u našoj zemlji bilo sunčano vrijeme uz malu do umjerenu oblačnost.

Temperature zraka u 8 sati: Bihać 18 stepeni, Ivan-sedlo 19, Bugojno, Drvar i Sokolac 20, Livno, Prijedor, Sanski Most i Sarajevo 22, Banja Luka, Srebrenica, Tuzla i Zvornik 23, Doboj i Zenica 24, Bijeljina, Grude i Trebinje 26, Gradačac 27, Mostar 30 stepeni. Atmosferski tlak je u Sarajevu iznosio 945 milibara, za 3 milibara je viši od normalnog i sporo raste.

Danas se u našoj zemlji očekuje sunčano vrijeme uz umjeren porast oblačnosti tokom dana. Poslije podne lokalni pljuskovi, ponegdje praćeni grmljavinom, se očekuju u centralnm, istočnim, jugoistočnim područjima Bosne i mjestimično u Hercegovini. Vjetar slab, uglavnom, sjeveroistočni. Najviša dnevna temperatura od 34 do 40 stepeni.

U Sarajevu prije podne sunčano, poslije podne umjeren porast oblačnosti. Tokom poslijepodneva su mogući lokalni pljuskovi. Najviša dnevna temperatura oko 35 stepeni.

Biometeorološka prognoza

Prijepodnevni sati će biti ugodniji. U nastavku dana poželjno je umanjiti aktivnosti, obzirom da će biti vruće, uz pojačan osjet sparine. Neophodno je maksimalno posvetiti pažnju zaštiti od visokih temperatura i UV zračenja. Manjak svježine u noći i nemogućnost odmora, mogli bi također uzrokovati probleme hroničnim bolesnicima.

Objavljena je prognoza do četvrtka:

Za 5.07.2022 (Utorak)., prije podne pretežno sunčano. Tokom dana u Bosni postupan porast oblačnosti praćen kišom, pljuskovima i grmljavinom. Lokalno je moguće jače grmljavinsko nevrijeme, praćeno intenzivnijim padavinama i jakim udarima vjetra. Jutarnja temperatura od 18 do 24, na jugu do 27, a najviša dnevna temperatura od 29 do 35, na jugu do 39 stepeni.

Za 6.07.2022 (Srijeda)., jutro i veći dio prijepodneva u centralnim i istočnim područjima Bosne umjereno do pretežno oblačno vrijeme sa lokalnim pljuskovima, a u ostatku dana prestanak padavina i razvedravanje. U ostatku zemlje pretežno sunčano. Jutarnja temperatura od 16 do 22, na jugu do 26, a najviša dnevna temperatura od 26 do 33, na jugu do 36 stepeni.

Za 7.07.2022 (Četvratak)., prije podne sunčano. Tokom poslijepodneva postupno naoblačenje sa sjeverozapada. U kasnim večernjim satima kiša se očekuje u na krajnjem sjeverozapadu Bosne. Jutarnja temperatura od 16 do 22, na jugu do 26, a najviša dnevna temperatura od 27 do 33, na jugu do 36 stepenu, navodi se u prognozi Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

Mnogi bh. građani ovih dana putuju u Hrvatsku na odmor, a granična služba te zemlje detaljno je u svom uputstvu objasnila koju i koliko robe možete prenijeti preko granice. Stirktno je propisano koliko cigareta, mesa i drugih proizvoda možete prenijeti.

“Roba u osobnoj prtljazi putnika podrazumijeva osobne stvari opravdano potrebne za putovanje i izbivanja izvan mjesta stalnoga boravišta kao što su obuća, odjeća, higijenske potrepštine, prijenosni elektronički uređaji (mobilni telefon, prijenosno računalo itd.) i sl., za osobnu uporabu putnika ili članova njegove obitelji, u razumnoj količini. Za navedenu robu, koju uvoze putnici s boravištem izvan carinskog područja Unije, odobrava se privremeni uvoz uz potpuno oslobođenje od uvozne carine i drugih javnih davanja.” navodi se na samom početku pojašnjenja.

“Sadržaj osobne prtljage putnika podrazumijeva i ostalu robu, koja ne ulazi u navedenu kategoriju osobnih stvari opravdano potrebnih za putovanje, koju uglavnom čini trgovačka roba raznog opisa, vrste i količine kao što su npr. prehrambeni, higijenski i slični proizvodi za osobnu uporabu, predmeti opće uporabe, potrošačka elektronika, suveniri, predmeti kućanstva, luksuzni predmeti, odjeća, obuća itd. Karakteristično za predmetnu robu je da je neposrednim nadzorom relativno jednostavno utvrditi da je ne čine predmeti opravdano potrebni za putovanje, pri čemu njena vrsta, izgled, namjena, količina, način držanja, vrsta prijevoza te priložene isprave uglavnom ukazuju da je ista kupljena ili na drugi način pribavljena izvan carinskog područja Unije ili je njen unos u to područje zabranjen ili ograničen.” dodaju.

Roba nekomercijalne naravi, koja se uvozi u osobnoj prtljazi putnika koji putuju iz trećih zemalja , oslobođena je od plaćanja carine, PDV-a i trošarine pod uvjetom da ne premašuje ukupnu vrijednost ili količinu koja se navodi u nastavku, pri čemu narav ili količina robe u osobnoj prtljazi ne smije ukazivati na uvoz robe komercijalne naravi ili iz komercijalnih razloga.

Uvoz ostale robe u osobnoj prtljazi putnika, koja ne ispunjava naprijed navedene uvjete, podliježe obračunu i naplati uvoznih davanja.

Vrijednosni limiti za unos robe nekomercijalne naravi u osobnoj prtljazi putnika
Oslobođenje od plaćanja carine, PDV-a i trošarine odnosi se na uvoz robe čija ukupna vrijednost ne premašuje:

– 3.200,00 kuna za putnike u pomorskom i zračnom prometu,

– 2.200,00 kuna po putniku za ostale vrste prijevoza,

– 1.100,00 kuna za putnike mlađe od 15 godina, neovisno o prijevoznom sredstvu kojim putuju.

​Premašuje li vrijednost pojedinog predmeta navedene vrijednosne limite, podjela vrijednosti takvog predmeta nije dopuštena, niti se njegova vrijednost može dijeliti na dvije ili više osoba. Isto tako, nije dopuštena kumulacija ukupne vrijednosti robe na koju se može ostvarivati pravo na oslobođenje na dvije ili više osoba.

Količinsko oslobođenje trošarinskih proizvoda od uvoznih davanja

Neovisno o naprijed navedenim vrijednosnim ograničenjima pri uvozu se oslobođenje od carine, PDV-a i trošarina odnosi i na sljedeće količine trošarinskih proizvoda te odgovarajuće kombinacije istih, a ujedno se njihova vrijednost ne uključuje u vrijednost ostale robe nekomercijalne naravi.

Za putnike u zračnom prometu:

– duhanske prerađevine:

– 200 cigareta,

– 100 cigarilosa (pri čemu se cigarilosom smatraju cigare neto težine do 3 grama po komadu),

– 50 cigara,

– 250 grama duhana za pušenje.

– alkohol i alkoholna pića, osim mirnog vina i piva:

– alkohol i alkoholna pića s udjelom alkohola većim od 22% vol. ili nedenaturirani etilni alkohol s udjelom alkohola od 80% vol. i više: 1 litra,

– alkohol i alkoholna pića s udjelom alkohola 22% vol. i manje: do 2 litre.

– mirno vino: 4 litre.

– pivo: 16 litara.

– duhanski proizvodi iz članka 94. Zakona o trošarinama:

– 50 grama grijanog duhanskog proizvoda,

– 10 mililitara e-tekućine,

– 50 grama novih duhanskih proizvoda iz članka 94. stavka 2. Zakona o trošarinama.

Za putnike u drugim oblicima prometa (cestovni, željeznički itd.):

duhanske prerađevine:

– 40 cigareta,

– 20 cigarilosa (pri čemu se cigarilosom smatraju cigare neto težine do 3 grama po komadu),

– 10 cigara,

-50 grama duhana za pušenje.

– alkohol i alkoholna pića, osim mirnog vina i piva:

– alkohol i alkoholna pića s udjelom alkohola većim od 22% vol. ili nedenaturirani etilni alkohol s udjelom alkohola od 80% vol. i više: 1 litra,

– alkohol i alkoholna pića s udjelom alkohola 22% vol. i manje: do 2 litre,

– mirno vino: 4 litre.

-pivo: 16 litara.

– duhanski proizvodi iz članka 94. Zakona o trošarinama:

– 50 grama grijanog duhanskog proizvoda,

– 10 mililitara e-tekućine,

– 50 grama novih duhanskih proizvoda iz članka 94. stavka 2. Zakona o trošarinama.

Oslobođenje na gore navedene trošarinske proizvode ne može se primijeniti na putnike mlađe od 17 godina.

Od plaćanja uvoznih davanja oslobođeno je gorivo u standardnim spremnicima svakog prijevoznog sredstva, kao i do 10 litara identične vrste goriva u prikladnim prenosivim spremnicima za rezervno gorivo.

Dopušteni unos većih količina trošarinskih proizvoda uz obračun uvoznih davanja

Unos trošarinskih proizvoda u količinama većim od količina naprijed propisanih za primjenu oslobođenja, dopušten je uz obračun i naplatu svih uvoznih davanja (pod uvjetom da su isti prijavljeni carinskom službeniku te da ih unosi fizička osoba starija od 17 godina te da ih ista sama prevozi za osobne potrebe). Pri tome, oslobođenje se primjenjuje na naprijed navedene ograničene količine a za ostale količine obračunavaju se i naplaćuju uvozna davanja. Pod prihvatljivim količinama trošarinskih proizvoda koje se unose za osobne potrebe smatraju se količine ne veće od:

– 800 komada cigareta,

– 400 komada cigarilosa,

– 200 komada cigara,

– 1,0 kilogram duhana za pušenje,

– 10 litara jakog alkoholnog pića,

– 20 litara međuproizvoda,

– 90 litara vina,

– 110 litara piva,

– 1,0 kilogram grijanog duhanskog proizvoda,

– 100 mililitara e-tekućine,

– 1,0 kilograma novih duhanskih proizvoda iz članka 94. stavka 2. Zakona o trošarinama.

Unos količina većih od navedenih nije dopušten. Količine iznad navedenih (ako ih je putnik prijavio carinskom službeniku) moraju se vratiti u inozemstvo usmenim nalogom, a ako putnik ne prijavi količine veće od dopuštenih zadržat će se pod carinskim nadzorom do okončanja prekršajnog postupka.

Ograničenja unosa nekomercijalne robe za osobe iz pograničnih područja, radnike na granici i posade prijevoznih sredstava

Vrijednosna i količinska ograničenja za primjenu oslobođenja pri uvozu nekomercijalne robe koju putnici iz trećih zemalja unose u svojoj osobnoj prtljazi ne vrijede za osobe s uobičajenim mjestom stanovanja u pograničnoj zoni Republike Hrvatske i susjednih trećih zemlja, radnike u pograničnoj zoni Republike Hrvatske i susjednih trećih zemalja te posade prijevoznih sredstava u prometu između susjednih trećih zemalja i Republike Hrvatske, prilikom putovanja u obavljanju svojega posla.

Navedene osobe mogu, uz oslobođenje od uvoznih davanja, dnevno u svojoj prtljazi unijeti robu čija je vrijednosti do 300,00 kuna, pri čemu se oslobođenje od uvoznih davanja odnosi i na sljedeće količine trošarinskih proizvoda te odgovarajuće kombinacije istih:

duhanske prerađevine:

– 25 cigareta,

– 10 cigarilosa (pri čemu se cigarilosom smatraju cigare neto težine do 3 grama po komadu),

– 5 cigara,

– 25 grama duhana za pušenje,

– alkohol i alkoholna pića, osim mirnog vina i piva:

– alkohol i alkoholna pića s udjelom alkohola većim od 22% vol. ili nedenaturirani etilni alkohol s udjelom alkohola od 80% vol. i više: 0,25 litre,

– alkohol i alkoholna pića s udjelom alkohola 22% vol. i manje: do 0,25 litre,

– mirno vino: 1 litra,

– pivo: 1,5 litra,

Duhanski proizvodi iz članka 94. Zakona o trošarinama

– 25 grama grijanog duhanskog proizvoda,

– 4 mililitara e-tekućine.

Naprijed navedeni vrijednosni i količinski limiti neće se primjenjivati ako gore navedene osobe dokažu carinskim službenicima da putuju dalje od pogranične zone ili da se ne vraćaju iz pogranične zone susjedne treće države (npr. računom izdanim izvan pograničnog područja susjedne treće zemlje).

Pogranična zona smatra se dio državnoga područja Republike Hrvatske i susjedne treće zemlje uz zajedničku državnu granicu, koji se prostire u širini određenoj važećim međudržavnim sporazumom o pograničnom prometu potpisanim sa susjednom trećom zemljom.

Unos proizvoda životinjskog podrijetla, mješovitih proizvoda i proizvoda dobiveni od nusproizvoda životinjskog podrijetla u osobnoj prtljazi putnika
Carinski službenici na graničnim prijelazima vrše službene kontrole proizvoda životinjskog podrijetla izuzetih od službenih kontrola na graničnim kontrolnim postajama, koji čine dio osobne prtljage putnika i koji su namijenjeni za osobnu potrošnju, ako pripadaju jednoj od kategorija proizvoda koji se navode u nastavku.

Količinska ograničenja i zabrane uvoza hrane životinjskog podrijetla koju putnici u osobnoj prtljazi mogu unositi bez pregleda graničnog veterinarskog inspektora navedena su u tablici. Navedena ograničenja i zabrane odnose se i na i na male pošiljke robe koje se šalju fizičkim osobama (poštom ili kurirskom uslugom) i nisu namijenjene stavljanju na tržište.

Količine koje premašuju količine navedene u tablici podliježu veterinarskom pregledu graničnoj kontrolnoj postaji (Bajakovo, Stara Gradiška, Nova Sela, Karasovići, Luka Rijeka, Luka Ploče, Zračna luka Zagreb). Takve pošiljke moraju ispuniti uvjete za komercijalne pošiljke, što znači da takve pošiljke mora pratiti propisani veterinarski certifikat, a pri čemu je putnik kao uvoznik dužan prijaviti prispijeće pošiljke nadležnoj GKP radi obavljanja veterinarskog pregleda.

Proizvodi životinjskog podrijetla koji ne ispunjavaju naprijed navedene uvjete smatraju se nesukladnima te se obvezno oduzimaju od putnika radi njihovog uništavanja. Također, propust da ih se izričito prijavi carinskim službenicima predstavlja kažnjivu radnju za koju je propisana novčana kazna.

Ljeto je doba intenzivnog kupanja na bazenima– saznajte više o koristi, ali i rizicima

Svi oblici voda za kupanje pružaju radost rekreacije, pogotovo u ljetnim mjesecima. Visoke temperature zraka proteklih dana prosto mame prema svim oblicima voda za rekreaciju, a uz to plivanje kao fizička aktivnost je jedna od najzdravijih aktivnosti.

Međutim, rekreacija u vodi nosi sa sobom značajne zdravstvene rizike, koji se dijele u osnovne grupe, kao što su utapanje i povrede, opasnost od zaraznih bolesti ili opasnost od hemijskih sredstava, ističu iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica.

O načinu ulaska i vodi u bazenima

Odgovornost za očuvanje zdravlja je i ona onima koji upravljaju bazenima i vodenim površinama, ali i na osobama koje koriste te objekte.

– To je cijeli set mjera, od odgovarajućih pravila i propisa za tehničke, zdravstvene i sigurnosne standarde za upravljanje bazenima, do kućnog reda koji mora biti istaknut na vidljivom mjestu i koji sadrži pravila ponašanja za korisnike bazena kao što su higijena i sigurnosne preporuke, ističe dr. Jasmin Durmišević iz Odjeljenja za zdravstvenu ekologiju i higijenu Zavoda za javno zdravstvo Instituta.

Utapanje i “skoro utapanje” su među vodećim uzrocima smrti u svijetu, najčešće male djece i najčešće u privatnim bazenima, “džakuzi” kadama i slično. U pravilu se radi o “trenutku odsustva” nadzora. kod odraslih, najčešća su utapanja ili povrede na bazenima povezana sa unosom alkohola, zbog čega je i propisana zabrana unosa i korištenja, kao i kupanje u alkoholisanom stanju.

Povrede povezane sa kupanjem na bazenima su povrede glave i mozga, povrede kičme, povrede ruku nogu i stopala. Ovim povredama je najčešće uzrok nepažnja na mokrim klizavim površinama oko bazena, kao i skakanje u vodu sa visine bez odgovarajućeg treninga i nadzora. Da bi se izbjegle ove povrede neophodno je da su prostori oko bazena izrađeni od odgovarajućih materijala, da se redovno održavaju, te da se kupači pažljivo kreću po takvim prostorima.

– Pristup na skakaonicama treba biti dozvoljen samo licima koja treniraju skakanje u vodu i uz odgovarajući stručni nadzor. Nikada se ne smije naglo ući u vodu, neophodno je napraviti period prilagođavanja, tuširanjem ili laganim prskanjem vodom u plićem dijelu bazena. Nagla promjena temperature može dovesti do šoka i gubitka svijesti te posljedično do utapanja ili povrede, navodi dr. Durmišević.

Osobine ispravne vode u bazenima

Voda u bazenima mora biti čista, bistra, bez boje. Ne smije sadržavati otrovne i nadražujuće tvari, niti bakterije, viruse, gljivice, parazite koji bi mogli izazvati bolesti kod kupača. Da bi se spriječilo širenje zaraznih bolesti neophodno je da se za bazene koristi zdravstveno ispravna voda, te da se prije puštanja i tokom korištenja bazena adekvatno preradi, prečisti i dezinfikuje.

Prije početka upotrebe bazena, bazen i kompletan protočni sistem mora biti očišćen, ispran te dezinficiran hiperhlorinacijom. Tokom upotrebe bazena neophodno je obezbijediti kontinuiranu filtraciju i dezinfekciju vode. Također neophodno je da voda u bazenima bude pod stalnim zdravstvenim nadzorom nadležne zdravstvene ustanove. Ovo podrazumijeva redovnu kontrolu fizičkih i mikrobioloških karakteristika vode, te kontrolu hlorisanja vode.

Zagađenje i uzročnici mogu u vodu dospjeti direktno sa vodom iz izvora vode koji se koristi za napajanje bazena, iz neposredne okoline bazena, kao i od samih kupača. Preko vode u bazenima mogu se prenijeti crijevne zarazne bolesti, kožne zarazne bolesti kao i zarazne bolesti disajnog sistema putem raspršenih vodenih kapljica.

– Posebno su osjetljiva djeca. Rane, ogrebotine, nepravilno održavani pirsinzi, oštećena koža neposredno nakon depilacije i upaljena koža povećavaju mogućnost od ulaska uzročnika bolesti u organizam, kažu stručnjaci INZ-a.

Osobe koje boluju od zaraznih bolesti ne bi smjele da koriste javne bazene jer predstavljaju zdravstveni rizik za druge kupače. Osobama sa vidljivim gnojnim kožnim promjenama ne smije biti omogućeno korištenje bazena. Osobe koje boluju od crijevnih zaraznih bolesti, kao i osobe koje su u zadnjih sedam dana bolovale od crijevnih zaraznih bolesti ne bi smjele koristiti bazen.

Na bazenima postoji povećani rizik od prijenosa bolesti disajnih organa (gripa), zbog velikog broja osoba na malom prostoru bazena. Ovo se posebno odnosi na zatvorene bazene gdje je rizik još veći zbog povećane temperature i vlažnosti, zbog čega je u ovim objektima neophodna i odgovarajuća ventilacija.

Malo dijete se može utopiti i u šest centimetara vode

Često se u posljednje vrijeme koriste montažni bazeni, izrađeni od plastike, kao i oni na napuhavanje. Manji bazeni na napuhavanje se koriste pretežno za dječiju razonodu ali postoje i montažni bazeni većih dimenzija. Slični principi važe i za ove bazene. Prije upotrebe treba dobro proučiti upute proizvođača, koristiti odgovarajuće pumpe i filtere.

Bazen se mora čistiti i dezinficirati. Voda mora biti čista, mora se redovno mijenjati i dezinficirati. Dezinfekcija ovakvih bazena se može vršiti u kućnim uslovima odgovarajućim komercijalnim sredstvima prema uputstvima proizvođača. Nakon upotrebe ovakvih manjih bazena za djecu, voda se treba prosuti, bazen oprati i dezinficirati. Prije ulaska u bazen svi kupači trebaju da se tuširaju. Malu djecu treba naučiti da ne gutaju vodu iz bazena, te da ne vrše nuždu u bazen.

– Također je jako važno naglasiti da se djeca ne smiju ostaviti bez nadzora ni tokom razonode u ovakvim malim bazenima. Malo dijete se može utopiti i u vodi dubine šest centimetara, ističe dr. Durmišević.

Neophodno je naglasiti i opasnost od povišenih temperatura i sunčevog zračenja tokom ljetnih mjeseci. Kada su visoke temperature zraka postoji opasnost od toplotnog udara, sunčanice i gubljenja tečnosti. Neophodno je tokom rekreacije unositi dovoljne količine tečnosti. U okolini bazena treba biti dovoljno hladovine, najbolje bi bilo prirodne, a u odsustvu obezbjediti dovoljno suncobrana i sličnih zaslona od sunca.

U INZ-u napominju i da kožu treba zaštiti odgovarajućom odjećom i zaštitnim kremama, te izbjegavati duže izlaganje suncu, da bi izbjegli nastanak opekotina. Dugotrajno i višegodišnje izlaganje kože suncu povećava rizik obolijevanja od raka kože.

Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica         

Vlada Federacije BiH je, na prijedlog Federalnog ministarstva prometa i komunikacija, donijela odluke kojim je utvrdila da je izgradnja šest cestovnih pravaca od javnog interesa za Federaciju BiH.

Riječ je o izgradnji autoceste na Koridoru Vc, dionice tunel Prenj - Mostar Sjever, u dužini od 12,2 km, Jadransko - jonske autoceste kroz Bosnu i Hercegovinu, dionica Počitelj - Stolac, u dužini od 23,25 km, te autoceste Orašje - Tuzla, dionica Tuzla - Maoča, dužine 30,7 km, priopćeno je iz Vlade FBiH.

Javni interes je utvrđen i za izgradnju brze ceste Lašva - Travnik - Jajce, dionice Turbe - Jajce, u dužini od 12,5 km, kao i dionice Nević polje - Turbe, u dužini od 12,5 km, te brze ceste Bihać- Cazin - Velika Kladuša - Republika Hrvatska, u dužini od 47 km.

Utvrđeno je i da je JP Autoceste FBiH d.o.o. Mostar korisnik eksproprijacije nekretnina potrebnih za izgradnju ovih dionica te mu je naloženo pokretanje postupka eksproprijacije.

Sredstva za realizaciju ovih odluka osigurat će Autoceste FBiH, a za njihovu realizaciju zaduženi su Federalno ministarstvo prometa i komunikacija i Autoceste FBiH, svako u okviru svojih zakonom utvrđenih nadležnosti.

Vlada je, također, dala suglasnost za ulazak u posjed nekretnina potpuno ekspropriranih Rješenjem Službe za urbanizam, katastar i geodetske poslove Općine Doboj Jug, za potrebe izgradnje autoceste na Koridoru Vc za dionicu Putnikovo Brdo - Medakovo, nakon što je ranije utvrdila da ovaj projekt predstavlja javni interes Federacije BiH.

Vlada Zeničko-dobojskog kantona odobrila je sredstva u iznosu od 1.130.021,63 KM za subvencioniranje Programa podrške razvoju konkurentnosti privrede kroz investiranje u opremu, obuku radne snage, promociju i sajmove, standarde i kontrole kvalitete i patente.

JAVNI POZIV

Sredstva su dodijeljena putem javnog poziva, a kako kažu u Vladi ZDK-a, zaprimljeno je 89 prijava privrednih subjekata za dodjelu poticaja. Od njih 89 nadležna komisija je prihvatila 56 prijava, dok 33 prijave nisu ispunjavale uslove.

Nakon pregleda prijava, prema riječima nadležnih, odobrena sredstva poticaja doprinijet će realizaciji investicija u ukupnoj vrijednosti 3.363.593 KM.

Sredstva od po 30.000 KM odobrena su firmama ARS Inox Tešanj, MAX Trgovine Zenica i Elmont Žepče, Dea-Company Tešanj je odobreno 29.250, Tehno Inox Jelah 28.000, “Salkić” Tešanj 26.000, firmama Zemi Tešanj, Maksi Visoko, Zveka Zavidovići, Comfor Star Tešanj, Spelico Žepče, Wiron LH Visoko i Domus Arredi Zenica po 24.000 KM, MPI-workshop Visoko 23.700, Zefir Žepče 22.200, a Delta Zenica 21.755 KM.

Kompanije Metalskop Tešanjka, Šumi Zenica, Bosnian Beech Bord Visoko, Mesna industrija Semko Visoko, Secon Visoko, Adenal Jelah, Profil Isolation Žepče, Duo Mont Zenica, Samelay Tešanj, Stolarija “Šimić” Žepče, Zlatna kap Jelah, RIMA-PAK Zenica, Empess Zenica, Zenko Zenica, Neimax Visoko, R-MAX Tešanj, Braća Karić Zenica, NON STOP – PPS Maglaj, MR Wood Zavidovići, DEEP Reklame Visoko, Water Jet Has Usora, Euro Vez Jelah, “Ćosić” Promex Usora, TIK Tešanj, BoWiDo Doboj-Jug i MBA Steel Usora dobile su po 20.000 KM. Firmi ENA – TEX Zavidovići odobreno je 19.862 KM, Sim-Komerc Kakanj 19.698, Demirex Zenica 18.919, Vimes Visoko 17.841 i Meridijan Zenica 16.914 KM.

Po 15.000 KM dobile su firme Steel Company Jelah i RM Company Zenica, “Hasanbašić” Tešanj 13.500, IBM “Katić” Maglaj 11.277, Mapek Žepče 9.899, ZA – PLOD Zavidovići 9.000, Benisa Zavidovići 8.620 i Krivaja – TMK Zavidovići 7.743 KM.

Nakon odluke Vlade ZDK-a, s korisnicima će ubrzo biti potpisani ugovori o dodjeli sredstava.

U vrijeme kada je svijet zahvaćen energetskom krizom i žestokim pritiskom na neka od ključnih tržišta prirodnog gasa, nafte i drugih goriva, koja održavaju svjetsku ekonomiju, bh. stručnjak za energetiku Almir Bečarević u intervjuu za Anadolu Agency (AA) objašnjava šta to znači za Bosnu i Hercegovinu.

Bečarević se osvrnuo i na dešavanja u susjedstvu i svijetu, gdje već prijeti nestašica ne samo plina, nego nafte i naftnih derivata, zbog čega su pojedine pumpe prestale s radom. Da li je rastuću zabrinutost opravdana, hoćemo li imati veće račune zimi, rekao je da “što se tiče energenata sveukupno situacija nije nimalo dobra“.

“Svjedočimo na našem tržištu historijskim cijenama prirodnog gasa, derivata nafte, peleta… Ono na šta se aktuelna politika poziva je da se i u drugim evropskim zemljama dešava isto, što ne samo da nije tačno već vrijeđa svakog onoga koji ima barem osnovna znanja o ovoj problematici. Sada samo u odnosu na okruženje mi u BiH imamo iste ili veće cijene goriva na pumpama jer nismo uveli niti jednu mjeru u ublažavanju rasta cijena derivate, imamo istu ili veću cijenu gasa prema stanovništvu jer niti jedne subvencije nema u ovom sektoru, cijena peleta je otišla “u nebo“ i to nakon prošlogodišnje akcije u Kantonu Sarajevo da se subvencionira prelazak sa čvrstih goriva na pelet i onda se desi preko 100 posto povećanje cijene peleta”, navodi Bečarević.

Ističe da, kada pogledamo međunarodni aspekt, cijene energije su skočile, ali da „nema zemlje u Evropi koja nije donijela bar jednu mjeru da olakša život građanima u sferi energije dok kod nas takvih mjera nema“.

“Svi se užurbano spremaju za nadolazeću zimu i sinergije vlada i njihovih kompanija je primjetna, a kod nas će reagovati valjda onda kad se problem desi. Da li ste vidjeli barem jedan sastanak federalne vlade i vlada kantona ili Vlade FBiH i kompanija iz oblasti energetike ili bilo koju aktivnost koja je dovela do toga da vidite sliku kako svi sjede i traže rješenja. Sjećam se u vrijeme prve gasne krize 2009. godine prvi koji me je nazvao kao tadašnjeg direktora BH-Gasa je bio dr. Haris Silajdžić i tada nas je sve u kabinetu Predsjedništva BiH okupio.Tu su bili tadašnji premijer FBiH, Kantona Sarajevo, ministar energetike, direktori Energoinvesta i BH-Gasa, ministri u Vladi KS, savjetnici, stručnjaci… Danas takvog pristupa nema osim ako se dijeli neki “kolač”, a građani su ostavljeni da se sami snalaze”, kaže Bečarević.

Dodaje da cijene energenata zadiru u sve pore društva, odnosno osnova su za formiranje svih drugih roba i usluga, zbog čega imamo rast i ostalih proizvoda neovisno da li domaćih ili uvoznih.

“Taj trend će se nastaviti kao i rast cijene energenata i u ovom dijelu teško je očekivati bilo kakav značajniji obrat u cjenovnom smislu”, upozorava Bečarević.

Upitan kako sada “ublažiti“ udare na građane, kazao je da je to nužno uraditi, ali da „za to treba sinergija i želja da hoćete da pomognete, koje nema“.

“Da je ima bar bi akcize bile ukinute, pojedini proizvodi bi bili subvencionirani ili ograničen rast cijene, građani bi dobili, možda, neki novčani vaučer ili veće plate bi bile. Kad neko misli to promijeniti nije mi poznato, ali valjda će oni koji budu izabrani u oktobru na obrascu loših politika znati ih pretvoriti u dobra rješenja za sve građane. Zamorno je slušati da npr. imamo odluku o maržama na cijene goriva, a imamo cijene goriva veće ili iste sa regijom, a plate značajno manje. I ovo ograničenje cijene marže na derivate je nastalo u tadašnjem BH-Gas-u i jedan sam od autora, ali nikako da shvate da to nije jedino i krajnje rješenje jer još ima prostora da se cijene derivate smanje. Ono što se mora priznati je da naša ekonomija nije još “legla” tj. privrednici su pokazali nevjerovatnu žilavost i to nije rezultat osmišljenih politika već pokazatelj da imamo privrednike vrijedne divljenja”, podcrtao je Bečarević.

Savjetovao je građanima da štede i racionalizirajte svoje kućne budžete jer “to je jedini put da ovu zimu koja će biti sa visokim cijenama energenata prođemo što bezbolnije“.

Bečarević se dotakao i svog političkog angažovanja s obzirom da je odnedavno izabran za predsjednika Kantonalnog vijeća Stranke za BiH u KS.

“Ovo je moj prvi politički angažman na nekoj od pozicija unutar stranke iako sam dugo član SBiH. Razlog angažmana je činjenica da u našoj državi i sistemu kakav je sada struka ne može doći do izražaja od politike. U vremenu najveće gasne i energetske krize kao neko ko se čitav život edukuje u ovoj oblasti očito nisam potreban, a procese vode oni koji nemaju nikakvog znanja iz ove oblasti. Kad kažem da nisam potreban mislim na centre odlučivanja, ali ono što je interesantno mediji i građani traže od mene da pojasnim sva dešavanja u energetici. To me ohrabruje jer riječ nekog ko ima znanja može doprijeti do svakog našeg građanina koji onda ima priliku da uskladi svoje buduće troškove sa cjenovnim rastom. Ujedno, rođen sam i odrastao, školovao se i radim u ovom gradu cijeli svoj život. Volio bih da se grad više i brže razvija, a to se ne dešava. Jedini dio grada koji se razvija, neka svako shvati ovo kako hoće, je općina Novi Grad i to je možda i najveći razlog mog aktiviranja u timu Semira Efendića koji pokazuje konkretne rezultate. Pa pogledajte ulicu Džemala Bijedića, Centar Safet Zajko, budući bazen, prvi privatnu bolnicu koja se gradi, poslovnu zonu za automobilsku industriju. Ovo je ono zbog čega vrijedi biti u politici”, izričit je Bečarević.

Kao stručnjak, a sada i čovjek koji predvodi KV SBiH u glavnom gradu Sarajevu, gdje se posebno osjeća “kriza plina”, dotakao se mogućih rješenja kako bi građani lakše prevazišli situaciju.

“Sada kada idemo prema zimi sa najvećim cijenama energenata svi pitaju kako dalje? Kako, teško, vrlo teško. Ne možete vi sistem uvesti preko noći već za to treba priprema. Da su slušali one koji nisu obećavali manje cijene gasa već one koji su prije godinu govorili i pisali šta će se desiti onda bi i rješenja mogla biti sistemska. Sada to mogu biti iznuđena rješenja vlasti koja odlazi i svest će se na to da se možda sa par miliona opet subvencioniraju određeni energenti, ali ti isti energenti su cjenovno toliko otišli da će to građani jedva i osjetiti na računima. Sada imamo i problem koji je u nastajanju, a to je problem urednog snabdijevanja tj. količina gasa. Ako SBiH bude dio vlasti biće zasukanih rukava jer na lošim politikama nećemo zasnivati rješenja već raditi da barem ublažimo ovo što će nas sve snaći”, riječi su Bečarevića.

Podcrtava sa su kriza u Ukrajini i sankcije Rusiji iz temelja izmijenile sliku cijena energenata, tako da „ne treba očekivati bilo kakva drastična smanjenja cijena“.

“Na žalost, o akcizama i njihovom ukidanju, više ne treba niti govoriti. SNSD-u odgovaraju ove cijene i prihodi ostvareni po osnovu ovih cijena jer budžet je bio gotovo pred raspadanjem, a sada imaju da dijele i šakom i kapom. Iskreno, ne očekujem veće nestašice goriva osim kratkoročnih epizoda. Sa gasom može biti svašta u zimskom period i tu ne mogu isključiti određene poremećaje u snabdijevanju.. Biću zadovoljan da se ne desi još veći rast cijene energenata jer niko ne zna do kada će rat trajati i da li će se sukob proširiti”, navodi Bečarević.

Alternative, podcrtava, uvijek treba biti, ali je pitanje da li svi u ovoj zemlji to žele.

“Dajem primjer alternative sadašnjem pravcu snabdijevanja preko Zvornika. Ta alternativa je bila Južna interkonekcija, spoj sa plinovodom u Hrvatskoj i kupovina gasa sa LNG terminala KRK i u budućnosti azerbejdžanski gasa preko projekta IAP. Međudržavni sporazum BiH i Hrvatske je zaglavljen u ladicama g. Košarca već skoro četiri godine. Zakon o Južnoj interkonekciji je bio na “hlađenju” preko godinu dana, sada se situacija usložnila jer županije u Harcegovini sada žele osnovati transportnu kompaniju kao da BH-Gas niti ne postoji. Sezona grijanja će sigurno biti teška sa cjenovnog aspekta, a urednost snabdijevanja će zavisiti isključivo od Gazproma”, kaže ovaj stručnjak.

Dodaje da BiH ima dovoljno resursa barem da proizvodi električnu energiju, ali da ni to ne koristimo.

“Resurse za proizvodnju el. energije imamo, vodu, vjetar i sunce. Zašto ih ne koristimo je pitanje za milion dolara jer svi znamo na šta se ova zemlja obavezala, a Evropa traži zelenu agendu. Stvari ne možemo niti preko koljena prebiti, ali raditi možemo I građanima govoriti istinu. Ugalj će biti još uvijek dominantan kod nas u proizvodnji el. energije, ali sve nas treba pripremiti za budućnost i sve nas edukovati kako i mi kao građani možemo biti oni koji proizvode el. energiju. Moram priznati da u ovim teškim vremenima JPEPBiH radi dobar posao jer ostvaruje prihode na otvorenom tržištu i drži cijenu el. energije još uvijek prihvatljivom. Ta cijena dugoročno neće moći ostati, ali zato kažem da te promjene moramo približiti građanima. Stranka za BiH ima plan i on će biti prezentovan kroz program za predstojeće izbore. Nastojat ćemo u interakciji sa građanima da što više objasnimo energetske politike i da istinom približimo svima da možemo imati dovoljno energije za svoje potrebe po prihvatljivim cijenama”, stava je Bečarević, dodavši da za to „treba zasukati rukave i raditi“.

Istovremeno, kaže, gasni sektor se mora razvijati jer je gas tranzicijsko gorivo i gas će biti prisutan u Evropi do 2050. godine.

“Gas u Sarajevu je potreba i treba ga obezbijediti u dovoljnim količinama i prihvatljivim cijenama, i završiti i projekat koji znači sigurnost snabdijevanja i diversifikaciju izvora snabdijevanja”, dodao je.

Istakao je da već kao predsjednik KV SBiH ima planove, koji će građanima biti od koristi, jer nudi rješenja.

“Planova imam i to sam dokazao nebrojeno puta ukazujući na trendove i predlažući rješenja. Sa učešćem u vlasti taj prostor se otvara. Trenutna vizija vladajućih u KS nije moja vizija jer kako bi bila kada trolejbuse knjiže na Vladu KS, kada vide da nemaju gasa, a šute jer su pristali na tu igru, kada započnu projekte pa ih razvlače uz million objašnjenja, kada više vremena provode na Facebook, a ne u zasukanim rukavima, kada razdvajaju ministarstva da bi zadovoljili želje, a ne potrebe, kada spajaju ministarstva da, opet, ispune želje, a ne stvarne potrebe građana itd. Ja bih to drugačije radio, ali neka svako odgovara za svoj rad ili nerad pred građanima. Stranka za BiH je u potpunom zanavljanju i tu predsjednik SBiH Efendić bilježi dobre rezultate koji će se nadam se i pokazati na narednim izborima. Idemo snažno da promovišemo državu BiH i njene vrijednosti, idemo da pokažemo da rad daje rezultat, da istina treba da bude jedino mjerilo vrijednosti, a ne laž, da energija treba biti dostupna svima, a izbor na energent bude zasnovan na računici, a ne želji promotora, da kompromis bude dobar kao zrela jabuka, a loš kompromis da bude odbačen kao trula jabuka, da kadrovi budu stručni, a loša kadrovska rješenja prošlost”, poručio je Bečarević.

Visoke temperature zraka ovih ljetnih dana mogu da veoma nepovoljno utiču na zdravlje i kod potpuno zdravih osoba. Utjecaju visokih temperatura zraka najviše su izložene osjetljive skupine kao što su mala djecu, trudnice, hronični bolesnici, starije osobe, kao i ljude koji rade na otvorenom, posebno ako su nezaštićeni od sunca, ističu u Institutu za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ).

Neprijatelji organizma

Bilo da ste na moru, na vrućem asfaltu ili u zatvorenoj, vrućoj prostoriji poput tvorničkog pogona, potrebno je poznavati pravila samopomoći, te prve pomoći unesrećenome do dolaska hitne medicinske službe. Podsjećamo, broj na koji možete nazvati hitnu medicinsku službu je u većini država 124, ali se svakako raspitajte o specifičnostima područja u koje idete.

Glavni neprijatelji našeg organizma ljeti su sunčanica i toplotni udar koji su tokom posljednjih godina znatno u porastu zbog klimatskih promjena i globalnog zagrijavanja. Duže izlaganje glave suncu dovodi do sunčanice, posebno kada je potiljačni dio glave direktno izložen visokoj temperaturi i pod utjecajem sunčeve toplote. Naime, naše tijelo se hladi radom kardiovaskularnog sistema i znojenjem.

- Ako nesmotreno izlažemo glavu utjecaju sunca, temperatura u glavi se znatno povećava. Tijelo nastoji da rashladi mozak tako što više hladne krvi upućuje u glavu. Time dolazi do širenja krvnih sudova mozga i do naglog povećanja njegove zapremine. To utiče na pojavu simptoma koji su jako slični potresu mozga i nisu nimalo bezopasni. Ozbiljni slučajevi sunčanice mogu završiti nesvjesticom pa čak i komatoznim stanjem, ističe dr. Elma Kuduzović, rukovoditeljica Odjeljenja za promociju zdravlja u INZ.

Simptomi nisu bezazleni

Toplotni udar je vrlo sličan sunčanici, s tom razlikom što ne mora nastati kao posljedica direktnog izlaganja suncu. Obično se javlja kada je povećana vlažnost vazduha u vrijeme ljetnih sparina, jer je u takvim uslovima otežano znojenje i prirodno hlađenje organizma.

Toplotni udar se može desiti radnicima u pekari ili u industriji kraj visokih peći, kamperu koji spava u loše opremljenom šatoru ili mornaru pored pregrijanog brodskog motora, te pregrijanom autu, javnom prevozu, čak i stanu. U takvim uslovima dolazi do poremećaja centra za termoregulaciju, pri čemu temperatura tijela stalno raste i doseže vrijednosti i do 40° Celzijusove skale.

Razlikuju se klasični i naporom izazvani toplotni udar. Klasični se razvija tokom dva do tri dana, obično kod starijih, slabo pokretnih osoba koje nemaju klima uređaj, a pristup tečnosti je ograničen. Naporom izazvani toplotni udar razvija se naglo, kod zdravih, aktivnih ljudi (npr. sportaša, vojnika, tvorničkih radnika) izloženih visokim temperaturama, navode stručnjaci.

Simptomi toplotnog udara su jaka glavobolja, suha koža, stalno povećanje tjelesne temperature, vrtoglavica, nemir, pospanost i povraćanje, zujanje u ušima, poremećaj vida, pa i nesvjestica, puls je ubrzan, a disanje plitko i ubrzano.

Prva pomoć

U INZ-u savjetuju da, u slučaju toplotnog udara kao i kod sunčanice mora se intervenirati i odmah početi sa rashlađivanjem. Osobu smjestiti u hladovinu ili u rashlađenu, zatamnjenu prostoriju i raskomotiti je.

Važno je postepeno rashlađivanje stavljanjem hladnih obloga na potiljak i glavu sve dok se temperatura ne vrati u normalu. Za vrijeme toplotnog udara tijelo gubi sposobnost termoregulacije tako da se može pregrijati ili u nekim slučajevima rashladiti. Zbog toga je u težim slučajevima neophodno stalno mjeriti tjelesnu temperaturu i, naravno, shodno tome unesrećenog hladiti ili utopljavati.

Jako je važno nadoknaditi izgubljenu tečnost i minerale, davati hladne napitke, ali izbjegavati pića koja utječu na krvotok, posebno kafu i alkohol.

- Ljekaru se treba obratiti kad tjelesna temperatura ne pada, i pored rashlađivanja i lijekova; kad je osoba pospana, slabo komunicira sa okolinom ili je bez svijesti, odnosno kad uporno povraća i sve je slabija. Tada se radi o veoma teškom obliku sunčanice pa je potreban pregled ljekara koji će utvrditi da li se radi samo o sunčanici, ili se potkrao početak neke druge bolesti (npr. infekcija ljetnim virusima ili bakterijama), ističe dr. Kuduzović.

Prevencija

Najbolje se ne izlagati predugo direktnom zračenju sunca i za vrijeme najvećih vrućina boraviti u hladovini ili klimatizovanoj prostoriji.

Potrebno je adekvatno zaštititi glavu, nositi kačkete ili šešire sa širokim obodom od  prozračnih materijala, odjeća mora odgovarati klimatskim uslovima i važno je da je od prirodnih tkanina i svjetlijih boja, ishrana  mora biti uravnotežena i lagana, bogata vitaminima i mineralima.

Važno je nadoknađivati kalijum i magnezijum, koje uz natrijum i hlor organizam naročito gubi. Zbog visokih temperatura i povećanog gubitka tečnosti znojenjem, ljeti je tijelu i koži potrebna veća količina vode (najmanje dva litra dnevno, što je otprilike osam čaša).

Preporuka je unositi tečnost polako, u malim količinama i pri tome izbjegavati alkoholna, gazirana i zaslađena pića koja će samo pojačati dehidrataciju.

Stručnjaci preporučuju i da se prostorije u kojima se boravi redovno provjetravaju, a ukoliko se koriste rashladni uređaji, temperature u odnosu na spoljašnju sredinu ne bi trebalo da se znatno razlikuju.

INZ

Svi pokazatelji na osnovu kojih se procjenjuje epidemiološka situacija s aspekta COVID-19 na Zeničko-dobojskom kantonu, u proteklih mjesec dana pokazuju stabilne vrijednosti i oscilacije na sedmičnom nivou, za sada, nisu značajne - zaključio je na današnjoj sjednici Krizni štab Ministarstva zdravstva Zeničko-dobojskog kantona.

U periodu od 20. do 26. juna potvrđena su 62 nova pozitivna slučaja virusa korona, što čini dnevni prosjek od 17,2 nova slučaja. Sedmicu dana prije (13.06.-19.06.) ukupan broj pozitivnih je bio 12, a sedmicu prije toga (06.06.-12.06.) ukupan broj pozitivnih je bio 19.

U zadnjoj posmatranoj sedmici nije umrla ni jedna osoba.

Opterećenje bolničkih kapaciteta je jedna hospitalizirana osoba krajem ovog perioda, dok je broj
novohospitaliziranih za posljednjih 7 dana bio 4.

Zaključno sa 26. junom u ovom kantonu je aktivno 90 slučajeva pozitivnih na SARS-CoV-2.

Do sada je testirano ukupno 124.354 uzoraka, a SARS-CoV-2 je potvrđen kod ukupno 33.228 osoba.

Tokom prethodne sedmice urađeno je ukupno 179 testiranja (61 antigenskih i 118 PCR).

-Neophodno je i dalje praćenje epidemiološke situacije s aspekta COVID-19 i pravovremeno reagovanje na promjene - zaključio je Krizni štab.

Press služba ZDK

Skupština Zeničko-dobojskog kantona usvojila je Prijedlog Zakona o turizmu Zeničko-dobojskog kantona.

Ministar za privredu Zlatko Jelić rekao je da oblast turizma nije uređena od 2015. godine, kada je prestao da važi Zakon o turističkim zajednicama i promicanju turizma u Federaciji BiH.

Usvojeni zakon objedinjuje i uređuje oblast obavljanja turističke djelatnosti i oblast uspostavljanja, finansiranja i djelovanja turističkih zajednica, odnosno zakonom se jedinstveno za područje Zeničko-dobojskog kantona uređuje planiranje i razvoj turizma, uslovi i način obavljanja turističke djelatnosti i turističke subjekte.

Zakon predviđa osnivanje Turističke zajednice Zeničko-dobojskog kantona, te je omogućeno i osnivanje općinskih/gradskih turističkih zajednica, a što ranije zakonsko rješenje nije dozvoljavalo.

Jelić je najavio da bi Turistička zajednica Zeničko-dobojskog kantona trebala zaživjeti do kraja ove godine.

-U cilju koordinacije aktivnosti između Turističke zajednice Kantona i turističkih zajednica općina/gradova, propisano je i formiranje Turističkog vijeća kojeg će činiti direktor Turističke zajednice Kantona, direktori ili ovlašteni predstavnici općinskih/gradskih turističkih zajednica odnosno općina/gradova, te jedan predstavnik Ministarstva za privredu - rekao je Jelić.

Naglašava da novi Zakon o turizmu ne propisuje obavezu privrednih subjekata za plaćanja članarine turističkim zajednicama, a što je predstavljalo jedan od niza parafiskalnih nameta koji dodatno opterećuju privrednike.

Zakonom je predviđeno i formiranje Registra za prijavu turista, koji će plaćati boravišnu taksu od 2 KM.

Planiranje i razvoj turizma u ovom kantonu usklađeno je sa svim planskim dokumentima, a iz novog zakona proisteći će podzakonski akti, koje treba donijeti u roku od godinu dana, kao i Strategija razvoja turizma Zeničko-dobojskog kantona.

Press služba ZDK

Ukoliko se četvoročlana porodica odluči da ove godine ljetuje u jedinom BiH gradu na moru, treba da izdvoji između 900 i 3.000 KM i to samo za smještaj i putne troškove, a sve u zavisnosti od toga da li želi odsjesti u luksuznijim hotelima ili u privatnom smještaju, pišu Nezavisne novine.

Na gore navedenu cijenu potrebno je dodati cijene hrane, a u zavisnosti od toga da li će se hraniti u restoranima ili će svratiti u prodavnicu po namirnice, biće neophodno da potroše još koju stotinu KM.

Prema tome, da bi otišli na neko pristojno ljetovanje, potrebno je da izdvoje barem dvije prosječne plate u enitetu RS, čiji iznos je trenutno 1.105 KM.

Naime, turistima koji dolaze iz Banje Luke ili okolnih mjesta, a uzevši u obzir stalni rast cijena goriva te da je udaljenost oko 300 i više kilometara, samo za putne troškove, odnosno dok plate gorivo u oba smjera, potrebno je u prosjeku oko 150 KM, i to u slučaju da ne idu auto-putem i preko Hrvatske, već preko dionice puta Stolac – Neum.

U suprotnom, dodatno se naplaćuje putarina, koja na jednoj dionici puta Sarajevo – Mostar košta 2,5 KM, dok vožnja auto-putem Banja Luka – Doboj iznosi sedam KM, a ista cijena je i na dionici Zenica – Sarajevo.

Ponude koje se mogu pronaći na Bookingu, a ukoliko građani žele odsjesti u hotelima sa četiri zvjezdice, za noćenje sa doručkom iznose od 180 do 240 KM po osobi. S tim u vezi, ako bi se četvoročlana porodica odlučila za tu opciju, sedmodnevni boravak bi ih, sudeći prema dostupnim informacijama, koštao oko 3.000 KM, i to bez taksi.

Ipak, ponuda je raznovrsna te postoje i one jeftinije i primamljivije ponude, pa tako cijena apartmana u jednoj vili, barem u prvoj polovini jula, iznosi oko 750 KM za dvije odrasle osobe i dva djeteta.

Osim toga, mogu se pronaći i tzv. last minute ponude, u kojima dvije odrasle osobe i dva djeteta smještaj mogu pronaći i za 678 KM.

Kako je potvrdila jedna Banjalučanka koja trenutno boravi u Neumu, cijena smještaja u njenom hotelu košta 100 eura za noćenje sa doručkom, dok njen prijatelj u drugom hotelu jedno noćenje plaća 100 KM.

U restoranima, priča ona, ručak košta oko 20 KM, što, kako kaže, i nije mnogo s obzirom na to da su cijene porasle.

Sa druge strane, cijene pića su ipak nešto više, te je tako za jedno točeno pivo potrebno izdvojiti i po šest-sedam KM.

Ona se odlučila da, umjesto preko Hrvatske, ovaj put ide dionicom Stolac – Neum, koja još nije u potpunosti završena, ali se očekuje da će uskoro biti puštena u funkciju.

“Nekih pola sata smo se vozili lošim dijelom dionice, ali ostatak puta je zaista dobar, što uveliko pomaže putnicima da brže stignu do jedinog bosanskohercegovačkog grada koji ima izlaz na more”, kazala je ova Banjalučanka.

Uskoro otvaranje puta Stolac – Neum

Turistička sezona u Neumu već se zahuktava, a posjetioci će uskoro moći da putuju na odmor novim putem Stolac – Neum, bez čekanja na granicama i bez gužvi.

Izgradnja i puštanje u promet ove dionice pozitivno će uticati na turiste, ali i mještane ovih opština, koji će sada lakše putovati.

Kako prenose mediji, svečano otvaranje očekuje se krajem ovog ili početkom idućeg mjeseca.