Najviše preduzeća koja su u stranom vlasništvu u Crnoj Gori u prošloj godini bilo je u Podgorici, i to 33,4 posto.
Uslijed početka nove radne sedmice pojačana je frekvencija vozila u većim gradskim centrima ali i na izlazu iz Bosne i Hercegovine.

Pojačana frekvencija vozila i duža zadržavanja na izlazu iz BiH su na graničnim prelazima Izačić, Velika Kladuša, Hum i Doljani. Na ostalim graničnim prelazima trenutno se ne čeka duže od 30 minuta, saopštio je Bosanskohercegovački auto-moto klub (BIHAMK).

Iz sigurnosnih razloga obustavljen je saobraćaj za teretna vozila i autobuse na saobraćajnicama prema i od mosta graničnog prelaza Brčko-Gunja.

Podaci Monstata pokazuju da se značajan broj kompanija čiji osnivači nisu državljani Crne Gore nalazi u opštinama Budva i to 27,4 posto, Baru 11,5 posto i Herceg Novom osam posto.

Prema procentualnom učešću preduzeća u stranom vlasništvu koji svoju djelatnost obavljaju na teritoriji Crne Gore, posmatrano po zemljama porijekla vlasnika – osnivača, prednjače iz godine u godinu Rusi, i to 16,4 posto.

Slijede vlasnici – osnivači porijeklom iz Srbije 17,5 posto, Ukrajine 5,6 posto, Italije 4,6 posto i potom iz Bosne i Hercegovine 3,9 posto.

Zanimljivo je da se turski investitori još nisu plasirali u prvih pet najbrojnijih. Prema posljednjim podacima, oni su osnivači i vlasnici više od 2.200 firmi, većinom sa sjedištem u Budvi.

Bosanci drže građevinske firme

“Iz godine u godinu do značajnog procentualnog povećanja dolazi kod preduzeća koja se nalaze u vlasništvu građana i firmi koji su porijeklom iz Ukrajine”, navodi se u saopštenju Monstata.

Prema procentualnom učešću preduzeća u stranom vlasništvu koji svoju djelatnost obavljaju na teritoriji Crne Gore, posmatrano po sektorima djelatnosti u prošloj godini, kao i u prethodnim godinama, prednjače sektori trgovina na veliko i malo i popravka motornih vozila i motocikala 22,5 posto, građevinarstvo 13,8 posto, stručne, naučne i tehničke djelatnosti 20,8 posto i poslovanje nekretninama 7,3 posto”, precizirali su iz Monstata.

U svim sektorima djelatnosti, kao i u prethodnoj godini, najzastupljeniji poslovni subjekti su oni čiji su vlasnici porijeklom iz Rusije i Srbije.

Evidentno je i to da su, osim preduzeća čiji su vlasnici iz Rusije i Srbije, i kompanije koje su u vlasništvu građana i firmi iz Bosne i Hercegovine veoma zastupljeni u sektoru građevinarstva.

“Takođe, može se zaključiti da su firme koji su u vlasništvu građana i kompanija porijeklom iz Kine i Italije, na teritoriji Crne Gore, najviše orjentisani na djelatnosti u okviru sektora trgovina na veliko i trgovina na malo i popravka motornih vozila i motocikala”, objasnili su statističari, prenose crnogorski mediji.


Strogo je zabranjeno preuzimanje sadržaja, vijesti, videa ili fotografija bez navođenja izvora i bez dozvole. Vlasnik materijala je UG Zenicablog, osim ako nije navedeno drukčije.

Skeletni ostaci pronađeni su u napuštenoj kući u teslićkom naselju Buletić, koja je rano jutros izgorjela, potvrđeno je Srni iz Policijske uprave Doboj.

Iz policije navode da je u toku uviđaj.

Požar je lokalizovan noćas oko 3.10 časova, a prijava je zaprimljena u 1.12 časova.

Evropska fudbalska federacija (UEFA) kaznila je Nogometni/Fudbalski savez Bosne i Hercegovine sa 33.250 eura zbog ispada tokom utakmice kvalifikacija za Evropsko prvenstvo 2020. godine protiv Italije.

Meč je odigran 11. juna 2019. godine u Torinu, a naš Savez je kažnjen zbog navijača.

– Disciplinska komisija UEFA-e je odlučila da zbog upotrebe pirotehničkih sredstava bh. navijača kazni N/FSBiH sa 30.250 eura, te još dodatnih 3.000 eura zbog ubacivanja predmeta u teren – saopćeno je iz N/FSBiH.

Zmajevi su poraženi od Azzurra sa 1:2, a domaći su slavili nakon preokreta. Za vodstvo Zmajeva tada je pogodio Edin Džeko.

(Faktor)

U Prijedoru će danas biti klanjana kolektivna dženaza za 86 ubijenih Prijedorčana i Kozarčana, većinom mladića, koji su ubijeni na Korićanskim stijenama 1992. godine. Bol s godinama ne prolazi, a za porodice žrtava danas je veća nego ikada.
Između emocije sreće što će napokon znati gdje će njihovi najmiliji biti ukopani, a s druge strane emocije tuge što je izgubljena nada da su živi, porodice žrtava danas će se po posljednji put pozdraviti sa svojim najmilijim.

Zadnji put su ih vidjeli 1992. godine, uglavnom na kućnim pragovima gdje su se rastajali jedni od drugih. Dok su ženski članovi porodice uglavnom napuštali domove kako bi spasili što više članova porodice, muškarci su ostajali. Ubijeni su, a zatim s Korićanskih stijena bačeni u provaliju i zatrpavani kamenjem.

Oni će danas pronaći mir, njih 86, među kojima je i najmlađi Emir Đonlagić koji je ubijen kada je imao 18 godina, kao i najstariji Bećir Bešić. Obojica su strijeljani na Korićanskim stijenama.

Nakon kolektivne dženaze u Hambarinama kod Prijedora najviše žrtava će biti ukopano na mezarju Kamičani, dok će ostatak smiraj pronaći na preostalih sedam šehidskih mezarja na području Prijedora.

Tijela ubijenih na mjesto današnje kolektivne dženaze dovezena su u petak u večernjim satima kada je proučen tevhid za njihove duše kao i odlomci iz Kura’ana.

Današnji vjerski obred u Hambarinama počinje u 8:50 sati, a kolektivna dženaza bit će klanjana u 10 sati.

(klix.ba)

Nakon devet godina u Federaciji Bosne i Hercegovine na snagu će stupiti novi Zakon o demobilisanim borcima i članovima njihovih porodica po objavi u Službenim novinama FBiH.
"Borci će po ovom Zakonu moći ostvariti ukupno 16 prava, među kojima je pravo na egzistencijalnu naknadu. Ostvarit je mogu demobilisani branioci koji su u stanju potrebe i koji imaju 57 godina života. Također, uslov je da su najmanje 12 mjeseci bili učesnici u Oružanim snagama i koji su najmanje 12 mjeseci na birou, a nemaju drugih izvora finansiranja. Svaki borac RVI koji ima mjesečni prihod manji od 170 KM može aplicirati preko svoje službe za boračko invalidsku zaštitu. Zakonom je predviđeno da naknada bude u visini od 5 KM za svaki mjesec proveden u Oružanim snagama", izjavio je za Fenu federalni ministar za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata Salko Bukvarević nakon što je na sjednici u četvrtak Dom naroda usvojio Zakon, a ranije je to učinio i Predstavnički dom Parlamenta FBiH.
Uvjeren je da će ovo zakonsko rješenje što prije potpisati predsjednik Federacije BiH Marinko Čavara, a potom se objavljuje u Službenim novinama i zvanično stupa na snagu. Ulična 'borba' boraca BiH Demobilisani borci Armije BIH ne odustaju od zahtjeva "Svi oni koji ispunjavaju kriterije koje propisuje Zakon mogu predati svoje zahtjeve u općinskim službama za boračko-invalidsku zaštitu.
Tamo će im biti urađena prvostepena rješenja, nakon toga se procedura nastavlja u Federalnom ministarstvu za pitanja boraca da bi ti ljudi bili stavljen na spisak za isplatu boračkih naknada", istakao je Bukvarević.
Ove naknade bilo je potrebno omogućiti za one "branioce koji su došli u starije godine, a nemaju dovoljno godina radnog staža i ne mogu da ostvare pravo na penziju".
"Oni nikada neće ostvariti pravo na penziju jer nemaju dovoljno godina penzionog staža i izuzetno je teško da će ih neko u tim godinama zaposliti. Zato se zahvaljujem što su izradi Zakona doprinijeli predstavnici boračkih organizacija, Vlade FBiH i parlamentarci u oba doma Parlamenta FBiH. Na ovaj način počinjemo rješavati društveni problem koji se zove 'prava demobilisanih branilaca i članova njihovih porodica'", kaže Bukvarević.
Podvukao je da će "svi branioci sa 57 godina života biti riješeni kroz Zakon o prijevremenom i povoljnijem penzionisanju ili će biti riješeni putem Zakona o demobilisanim borcima".
"Prema tome, više se ne bi trebalo dešavati da imamo branioca da je ostario a da nema neko od primanja iz budžeta Federacije BiH", tvrdi Bukvarević.
Za primjenu ovog Zakona kroz rebalans ovogodišnjeg budžeta FBiH osigurano je 25 miliona KM. Među 16 prava demobilisanim borcima omogućeno je pravo na liječenje, zdravstvenu zaštitu, kao i pravo na pomoć u slučaju smrti užeg člana porodice. "Predviđena su i prava iz radnog odnosa kao što je povećanje broja dana godišnjeg odmora i pravo na prednost pri zapošljavanju boraca i članova njihovih porodica", rekao je u izjavi za Fenu ministar Bukvarević, koji očekuje da će se s primjenom navedenih prava poboljšati status demobilisanih boraca na području Federacije BiH.

(RSE)

Berlinski dnevnik “Die Welt” pozabavio se u izdanju od četvrtka iskustvima radnika iz zemalja zapadnog Balkana koji su posljednjih godina u Njemačku stigli na temelju tzv. Pravila o zapošljavanju radnika sa zapadnog Balkana koje je na snagu stupilo početkom 2016. godine.

U članku pod nazivom “Dvojba oko novih gastarbajtera” autor kroz priču 35-godišnjeg građevinskog radnika Damira Hamzića, analizira iskustva stečena nakon uvođenja Pravila o zapošljavanju radnika sa zapadnog Balkana.

Hamzić, koji radi u građevinskom poduzeću “Oto Quast” u Freudenbergu na zapadu Njemačke je jedan od pozitivnih primjera. Zadovoljan je i, kako kaže, zarađuje oko 2.200 eura neto mjesečno što je poprilična razlika u odnosu na posljednju platu u BiH gdje je zarađivao svega 300 eura i nije bio osiguran.

Hamzić je jedan od 44.093 radnika iz zemalja zapadnog Balkana koliko ih je od uvođenja ovog pravila početkom 2016. godine došlo na rad u Njemačku. Ova mjera je uvedena kako bi se smanjio broj tražioca azila iz ovog dijela Evrope i nakon što je Bundestag gore navedene zemlje proglasio zemljama sigurnog porijekla što je mogućnost sticanja prava na azil svelo na minimum.

Ipak, nisu svi tako zadovoljni kao Hamzić. “Die Welt” citira i Šejlu Vojić iz sindikalnog savjetovališta “Poštena mobilnost” koja govori o tome kako su radnici zbog nesnalaženja lak plijen za nepoštene poslodavce koji im ili ne plaćaju propisani minimalac ili ih varaju kprilikom potpisivanja ugovora.

No s druge strane je njemačka politika, kako piše “Die Welt”, time reagovala i na potrebe njemačkog tržišta rada koje vapi za radnicima svih profila pa tako i nekvalificiranom radnom snagom. Ne samo građevinarstvo nego i poljoprivreda je profitirala od ovog pravila. Poduzetnici poput Reinharda Quasta zato plediraju da se ono zadrži, prenosi Deutsche Welle.

Budućnost pravila više nego upitna

Kako piše “Die Welt”, produženje pravila o zapošljavanju sa zapadnog Balkana je više nego neizvjesno. Ono je vremenski ograničeno do kraja 2020. godine. Pitanje je hoće li nakon toga biti produženo. Glavne zamjerke političara odnose se na činjenicu da preko ovog pravila previše nekvalificiranih radnika dolazi u Njemačku. Uslov za dobivanje radne vize nisu kvalifikacije nego radni ugovori. Isto tako nije potreban ni dokaz o poznavanju njemačkog jezika pa mnogi političari strahuju kako to vodi još većim problemima u procesu integracije.

– Mi ne želimo da pravilo o zapadnom Balkanu, koje ne postavlja nikakve uslove ni u vezi s kvalifikacijom ni poznavanjem jezika, stvori novu gastarbajtersku problematiku, rekao je za “Die Welt” Thorsten Frei, potpredsjednik zastupničkog kluba demokršćanske Unije CDU/CSU u Bundestagu.

Negativnu ocjenu pravilu o zapadnom Balkanu, doduše iz različitih razloga, daju i predstavnici ostalih parlamentarnih stranaka. Stranka Zeleni tako kritizira kompliciranu i dugotrajnu proceduru izdavanja radne vize u njemačkim diplomatskim predstavništvima na Balkanu.

U Sarajevu se u međuvremenu na termin u ambasadi čeka po godinu i pol, piše “Die Welt”, što čitavo pravilo čini apsurdnim.

– Ni poslodavac, ni radnik ne mogu ništa planirati. Time je ovo pravilo beskorisno, kaže liberalni političar Stephan Thomae.

Evaluacija Pravila o zapošljavanju radnika sa zapadnog Balkana bi trebala biti gotova krajem ove godine. Na temelju ovih rezultata, političari će odlučiti o budućnosti ovog mehanizma zapošljavanja s Balkana.

(Deutsche Welle)

Ministarstvo za privredu Zeničko-dobojskog kantona objavilo je javni poziv za prikupljanje zahtjeva za odobravanje i dodjelu finansijskih sredstava namijenjenih subvencioniranju troškova organizacije i izgradnje poslovnih zona na području ZDK.

Na dva programa mogu se prijaviti jedinice lokalne samouprave u tom kantonu koje realiziraju projekte pripreme i izgradnje poslovnih zona, za Program I - subvencioniranje troškova izrade projektne dokumentacije i Program II - opremanje zemljišta komunalnom infrastrukturom unutar poslovne zone, s tim da mogu kandidovati samo jednu poslovnu zonu.

Maksimalan iznos poticaja je 160.000 KM, od čega je za projektovanje predviđeno 10.000 KM, a opremanje poslovne zone do 150.000 KM. Javni poziv ostaje otvoren 15 dana.

Troškove organizacije i izgradnje poslovnih zona Zeničko-dobojski kanton finansira iz prihoda od koncesionih naknada za istraživanje i eksploataciju čvrstih mineralnih sirovina, koje se dijele između općina/Grada i Kantona u omjeru 70:30 posto.

Ministarstvo za privredu ZDK je za tu namjenu ove godine planiralo 1,2 miliona KM, što je najveći iznos do sada. Od 2009. do 2017. godine je u poslovne zone uloženo tri miliona KM, a samo prošle godine je za sufinansiranje ovih projekata izdvojeno 900.000 KM.

Posljednjih nekoliko dana društvenim se mrežama šire fotografije na kojima su korisnici umjetno postarani. Aplikacija FaceApp popularna je ne samo među običnim korisnicima već i među poznatim i slavnima.

No iza aplikacije koja je, na prvi pogled, osmišljena samo za zabavu. krije se i ona mračna strana.

Advokatica Elizabeth Potts Weinstein na Twitteru je upozorila na uslove korištenja aplikacije u kojima je pronašla zabrinjavajuće informacije.

Svi koji instaliraju aplikaciju i prihvate uslove korištenja FaceAppu daju "stalnu, neopozivu, besplatnu i na nivou svijeta" dozvolu za "korištenje, reprodukciju, modifikovanje, adaptiranje, objavu, prevođenje i stvaranje drugih dijela" od vašeg sadržaja.

U prevodu, korisnici su FaceAppu dali dozvolu da koristi njihove fotografije, ime i prezime, korisničko ime i sve ostalo za što god im treba, uključujući i reklame.

Ako ste instalirali aplikaciju, nemojte se iznenaditi ako vaša fotografija osvane na nekom oglasnom plakatu za, primjerice, kondome, lijek protiv impotencije ili pak nešto treće.

Čak i ako korisnici imaju isključenu opciju pristupa fotografijama pohranjenima na njihovim uređajima, ova aplikacija tu opciju ignorira i pristupa fotografijama.

Dodatno bi sve trebalo zabrinuti i činjenica da je aplikacija FaceApp napravljena u Rusiji, što znači da su svi podaci poslani u Rusiju. Naime, iza aplikacije koja je dostupna od 2017. godine stoji Yaroslav Goncharov, bivši inženjer Microsofta i Yandexa.

Weinstein je upozorila i kako je to direktno kršenje evropske Direktive o zaštiti osobnih podataka (GDPR), prenosi Lola.

Računarski stručnjaci već upozoravaju kako bi aplikacija mogla, dugoročno, napraviti više štete nego koristi, no uprkos tome, i dalje ima visoke ocjene na App Storeu i Google Play Storeu.

Zato, ako ste je instalisali, preporučujemo da je uklonite sa svog uređaja kako biste zaštitili buduće fotografije i informacije. Ako pak niste, držite se podalje od nje.

(Oslobođenje)