Predstavnici Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ) predstavili su djelatnost i aktivnosti Instituta proteklih dana na specijaliziranom sajmu u Žepču, “Danima meda i maline”, koji je okupio više od 80 izlagača iz cijele Bosne i Hercegovine.

Uz prezentaciju aktivnosti izlagačima, proizvošačima, stručnjacima iz ove oblasti, te posjetiocima, sa svima su ostvareni kontakti koji će biti obostrano korisni u budućnosti.

U ovom trenutku samo na području Općine Žepče radi više od 200 proizvođača maline, a njihov broj se u posljednje dvije godine znatno smanjio zbog smanjenja cijene maline na našim prostorima.

Stanje u pčelarstvu znatno je bolje od stanja u malinarstvu, ali i dalje nedovoljno kako bi zadovoljilo troškove pčelara. Cijena meda stabilizirala se posljednjih godina, što je zadovoljavajuće, ali problem nastaje kada nastupi loša godina.

U domenu rada INZ-a, predstavljene su stručne, a opet pojednostavljene i proizvođačima razumljive publikacije o zaštiti pčela od hemijskih sredstava, specifičnostima uzgoja malina, ali i drugi promotivni materijali INZ-a, od onih koji tretiraju problem ambrozije, ali i onih koji tretiraju oblasti veterinarstva ili zaštite zdravlja ljudi.

Predstavnici INZ-a, rukovoditelj Zavoda za zaštitu bilja Kasim Velić, te Safet Kubat i Benjamin Čaušević su aktivnosti INZ-a predstavili nizu učesnika, ali i zvaničnika, uključujući i domaćina skupa, načelnika općine Žepče Matu Zovku.

Kao sastavni dio manifestacije „4. Dani maline i meda 2019.“, u sali Općinskog vijeća Žepče je održan stručni skup “Klasteri – pokretači razvoja poljoprivrede na primjeru „Agroklastera“ d.o.o. Vukovarsko-srijemske županije”, na kojem su također aktivno učestvovali predstavnici INZ-a.

Na skupu su se mogla čuti i iskustva i teme obrađene od strane predstavnika Agroklastera d.o.o. Vukovarsko- srijemske županije – Vinkovci, projekta “competenceNET”, te općina Stari Jankovci i Lovas u Hrvatskoj.

Institut za zdravlje i sigurnost hrane će i u budućem periodu pružiti značajnu stručnu pomoć i biti na usluzi svim proizođačima bilja i poljoprivrednicima, jer rad ovog Instituta počiva na temeljima “Jednog zdravlja” (One health), koje podrazumjeva kontinuiranu i sveobuhvatnu, ali i jedinstvenu brigu o zdravlju i kvalitetu bilja, životinja i ljudi.

Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica

Međunarodna nogometna federacija (FIFA) najavila je strože kazne u borbi protiv rasizma, a ažurirani Disciplinski pravilnik počet će se primjenjivati od ponedjeljka, 15. srpnja.

Nakon gotovo 15 godina bez velikih promjena u Disciplinskom kodeksu, nova verzija je razvijena u dogovoru sa šest konfederacija i drugim ključnim dionicima nogometa. On je bolje strukturiran, jasniji, sažetiji, sa 147 na 72 članka…

Promjene su uslijedile nakon niza incidenata na utakmicama prošle sezone u nacionalnim prvenstvima, ali i međunarodnim natjecanjima.

U dogovoru s mrežom Fare, načelo nulte tolerancije na rasizam i bilo koji oblik diskriminacije ažurirano je u skladu s nedavnom izjavom predsjednika FIFA-e da diskriminacija nema mjesta u nogometu.

Na popisu kazni su igranje bez gledatelja, igranje na neutralnom terenu, oduzimanje bodova, izbacivanje u niži rang natjecanja, izbacivanje s turnira ili budućih natjecanja, ponavljanje utakmica…

Minimalna zabrana za igrače ili dužnosnike povećava se s pet na 10 utakmica, a omogućit će igračima žrtvama rasističkog ponašanja da daju izjave i sudjeluju u postupku.

Ažurirani disciplinski pravilnik proširuje opseg onoga što se smatra diskriminacijskim ponašanjem na sve što se odnosi na rasu, boju kože, etničku, nacionalnu ili društvenu pripadnost, spol, invaliditet, seksualnu orijentaciju, jezik, vjeru, političko mišljenje, bogatstvo…

Novi pravilnik uključuje i mogućnost izricanja zabrane transfera klubovima koji ne ispunjavaju obveze u slučajevima koji se obrađuju od strane FIFA-e i Arbitražnog suda za sport.

“Kao opće pravilo, utakmica se automatski gubi ako je sudac prekinuo susret nakon što je primijenio postupak u tri koraka za diskriminacijske incidente.

“Disciplinsko povjerenstvo FIFA-e može dopustiti žrtvi da da izjavu i tako sudjeluje u postupku. FIFA neće iznevjeriti žrtve rasističkih zlostavljanja”, navodi se u priopćenju.

“Za prvi prekršaj ograničit će se broj gledatelja i donijeti novčana kazna od najmanje 20.000 švicarskih franaka,” dodali su iz FIFA-e.

Bosna i Hercegovina za potrebe mlinske industrije godišnje uveze oko 70 posto pšenice, dok tek 20-30 posto zadovolji s domaćeg tržišta. Međutim, i to bi se za nekoliko godina moglo promijeniti. Naime, kako su nam kazali i proizvođači pšenice, ali i predstavnici mlinske industrije, sve manje poljoprivrednika nastavlja da se bavi proizvodnjom pšenice. Veliki broj onih koji su to do sada radili ili je prestao ili namjerava prestati.

Tako je, nakon godina postojanja i volonterskog rada, Udruženje Žitozajednica BiH prestalo s radom, a potvrdio nam je to Alija Šabanović, koji je obnašao funkciju direktora. Kaže Šabanović kako Žitozajednica ne postoji više jer nikoga nije zanimao njen rad, niko im nije pomagao te nije ni bilo više smisla da postoje jer je i proizvođača sve manje.

Problemi s nabavkom

"Od 2017. godine ne sijem pšenicu jer od tada nisam dobio poticaj za nju i shvatio sam da mi se to više ne isplati, pa sam se preusmjerio na kukuruz. Naša vlast neće da potiče našu proizvodnju, već potiče uvoz i zbog toga preko 90 posto poljoprivrednika odustaje od proizvodnje pšenice i prebacuje se na kukuruz i druge kulture. Za kukuruz makar dobijemo nešto poticaja od Kantona. Veliku krivicu za ovakvo stanje snosi i federalni ministar poljoprivrede koji je upropastio našu proizvodnju", rekao nam je Enes Hasanović, poljoprivrednik.

Kaže Hasanović i kako su vremenski uslovi posljednjih godina bili loši te kako su i oni krivac za loše stanje u ovoj proizvodnji. Kada dođe vrijeme, kaže, da se pšenica skida, padne kiša i onda joj opadne kvalitet i neće niko da je primi.

"Mislim da ćemo u naredne dvije do tri godine doći u situaciju da uvozimo 100 posto pšenice koja nam treba jer, da bi se pokrenula ova proizvodnja, država se mora više posvetiti poljoprivrednicima, povećati poticaje i dati stimulaciju ljudima. Što se tiče prodaje, tu nismo imali problema, ali s cijenom jesmo. Kada pšenica rodi, cijena padne na 23 feninga, a za tu cijenu mi ne možemo pokriti ni osnovne troškove, dok se uvozna pšenica plaća po 35-36 feninga", priča Hasanović, koji već od prošle godine na četiri hektara zemljišta, na kojima je ranije sijao pšenicu, sada sadi kukuruz.

Problemi s nabavkom pšenice za domaće proizvođače su već počeli te su nam iz firme Mlin “Majić” iz Odžaka kazali kako pšenicu nabavljaju po desetak posto višoj cijeni nego prošle godine.

"Trenutno pšenicu dovozimo iz Hrvatske i Mađarske te vršimo otkup od domaćih poljoprivrednika. U Srbiji je situacija sa žetvom veoma loša, čak nismo uspjeli dobiti ni ponudu za pšenicu", kazali su iz ovog mlina, a dodali su i kako se cijene brašna sigurno u julu neće mijenjati te kako je u augustu moguće blago sniženje cijena. Međutim, žetva je tek počela, pa ne mogu sa sigurnošću ništa reći.

Očekivani prinosi

U cijeloj Republici Srpskoj, prema podacima entitetske vlade, u prošloj godini zasijana je pšenica na oko 45.158 hektara, pri čemu je očekivana proizvodnja u ovoj godini 203.211 tona, odnosno vrijednost proizvodnje je 61.354.300 KM. Najveći očekivani prinosi su u regijama Gradiške, Bijeljine, Prijedora i Doboja i kreću se više od 4,5 tona po hektaru. Prema procjenama, u ovoj godini bi se, zbog loših vremenskih uslova, mogla očekivati manja proizvodnja za 4,5 posto u odnosu na 2018.

"Prosječna proizvodnja pšenice u RS-u, u posljednjih 10 godina, iznosi 155.000 tona, što je ispod količina koje su potrebne za zadovoljenje potreba mlinsko-pekarske industrije, koje se procjenjuju na 230.000 tona", naveli su iz Vlade.

Direktor pekarske industrije Mlinpek iz Prnjavora Miladin Stanić kazao je za Oslobođenje kako i proizvođačima u ovom bh. entitetu nedostaju poticaji kako bi ova proizvodnja opstala. Dodaje kako pšenica nije ekonomična za proizvodnju, jer “nema tu roda koji opravdava sjetvu”.

"Nama cijene uvijek diktira okruženje. Ako ima dovoljno pšenice u Hrvatskoj, Mađarskoj i Srbiji, ta pšenica nam određuje cijenu brašna. Oni nisu mijenjali te cijene, pa očekujemo da neće biti promjene cijena ni kod nas", zaključio je Stanić.

(akta.ba)

Gradonačelnici kanadskih gradova Toronto, Hamilton, Windsor i Saskatoon su povodom 24. godišnjice genocida u Srebrenici proklamacijama proglasili 11. juli Danom sjećanja na genocid u Srebrenici.

Iz Instituta za istraživanje genocida Kanada (IGK) ističu da se proklamacijom pokazuje ljudsko dostojanstvo i solidarnost sa žrtvama genocida u Srebrenici i BiH, uz ocjenu da je to još jedan doprinos istini o agresiji na Bosnu i Hercegovinu, genocida nad Bošnjacima i doprinos pravdi za žrtve tih zločina, prenosi Fena.

Navodi se da proklamacije potvrđuju odlučnost gradova Kanade u očuvanju i jačanju nezavisnosti, državnosti, državno pravnog subjektiviteta i teritorijalne cjelovitosti države BiH.

„Cvijet Srebrenice“ instaliran je u kanadskim gradovima Windsor i Toronto, i simbol je kulture sjećanja da se najveća stradanja ljudi u Evropi nakon Drugog svjetskog rata nikada ne zaborave.

Na panou ispred Skupštine grada Hamiltona, odlukom gradonačelnika Freda Eisenbergera je napisano „11. juli Dan sjećanja na srebrenički genocid u Hamiltonu. Odajemo počast žrtvama genocida u Srebrenici“.

Simbol grada u bojama 'Cvijeta Srebrenice'
Također je na jarbolu ispred zgrade Skupštine grada Hamiltona podignuta bh. zastava, a simbol grada je u bijeloj i zelenoj boji kao „Cvijet Srebrenice“.

Član Kluba prijatelja BiH u kanadskom parlamentu i veliki borac za krivično sankcioniranje negatora genocida Brian Masse kaže da će se, nakon odlaska u Srebrenicu i susreta sa majkama Srebrenice, lokalnim liderima i mnogim drugima ljudima u BiH, još više boriti za istinu o genocidu u Srebrenici.

„Srebreničanima i hiljadama kanadskih Bošnjaka, žrtvama genocida odajem počast i sjećam se žrtava, uz obećanje da ću nastaviti borbu da se takav zločin više nikada ne ponovi“, kazao je Masse.

Na dan 11. juli u Kanadskom muzeju za ljudska prava u Winnipegu bit će održana komemoracija, a u Torontu će biti održan i prigodan vjerski program kojeg organizuju kanadski bošnjački islamski centri.

Ovogodišnje kanadsko sjećanje na genocid u Srebrenici završava se u Windsoru u subotu, 13. jula ispred prvog spomenika žrtvama genocida u Srebrenici u dijaspori, saopćeno je iz IGK-a.

(Al Jazeera)

Policija RS uhapsila je jučer osobu inicijala G.N. iz Dervente zbog postojanja osnova sumnje da je počinila krivično djelo napada na sudiju i javnog tužioca.
Nezvanično, slobode je lišen Goran Nović iz Dervente koji je osumnjičen da je uputio prijetnje opasne po život tužiteljici Okružnog javnog tužilaštva Doboj Nataši Božičković.

U toku je kriminalistička obrada uhapšenog, koji će danas biti predat u nadležnost Tužilaštva RS-a, uz izvještaj o počinjenom krivičnom djelu.

"Uhapšeni se sumnjiči da je uputio ozbiljne prijetnje opasne po život tužiocu Okružnog javnog tužilaštva Doboj, a koje su u direktnoj vezi sa poslom koji obavlja - saopćeno je iz Ministarstva unutrašnjih poslova RS.

Policijski službenici Uprave za organizovani i teški kriminalitet MUP-a izvršili su pretres više lokacija na području općine Derventa, a pronađeni predmeti mogu poslužiti u daljoj istrazi.

U mezarju Memorijalnog centra Potočari privodi se kraju iskopavanje mezara u koje će biti spušteni posmrtni ostaci 33 novoidentifikovane žrtve genocida.

Iz Gradskih grobalja Visoko danas će u 10 sati krenut povorka s tabutima. U Ilijašu će se zadržati 10-15 minuta, nakon čega će put nastaviti ka Vogošći.

Saobraćaj će u centru Sarajeva biti obustavljen od 11 do 13 sati, a dolazak povorke s tabutima pred zgradu Predsjedništva BiH planiran je oko 12 sati.
Najstarija osoba čiji će posmrtni ostaci biti ukopani je Šaha Cvrk, koja je ubijena kada je imala 82 godine, dok je najmlađa 16-godišnji Osman Cvrk.

(TVSA)

U okviru kulturno-sportske manifestacije “Jelaško ljeto 2019”, Mjesna zajednica Jelah je i ove godine, 15. put zaredom, uspješno organizovala tradicionalni “TURNIR MAHALA”.

Turnir je održan u nedjelju, 07.07.2019. godine, na stadionu “Šibovi” u Jelahu, uz učešće 11 ekipa i preko 200 učesnika. Organizacija besprijekorna, kao i uvijek do sad.

I ove godine turnir je osvojila ekipa “Potočani”, koja je na penale savladala vrlo dobru ekipu “Usorana”. Za “Fair Play” ekipu proglašena je ekipa “Mračaja”.

Turnir je bio izuzetno posjećen od strane gledalaca, a nakon turnira uslijedilo je i neizostavno druženje učesnika.

(Sportski savez općine Tešanj)

Nepoznati muškarac fizički i verbalno u noći između 29. i 30. juna napao je dvije djevojke u banjalučkom parku. Jedna od djevojaka je Dajana Dangubić, pripadnica Oružanih snaga BiH koja je naglasila da nije problem što je zadobila povrede nego diskriminatorno ponašanje policijskih službenika, piše N1.

“Ja o tome nikad ne bih pisala ni pričala ali isprovocirao me način na koji se policija odnosila prema tome. Šokirala sam se da se to desilo i odmah rekla zovi policiju. Milica ih je nazvala, a policija je rekla otiđite u najbližu stanicu, kao ne mogu oni doći na teren. Mi smo uzele taksi i otišle u najbližu stanicu”, kazala je Dangubić te dodala:

“Razgovor je trajao pola sata. Zapisivali su izjavu na papir, nisu nas uopše ozbiljno shvatili. Meni je ispod časti da te policajac diskriminiše i da ti kaže ‘Slušaj mala, vi hodate naveče po parku, jeste li ga isprovocirale’, vjerovatno je išao na gej konotaciju. On opravdava nasilje izgledom ili seksualnom pripadnošću.”

Nakon što je Dajana Dangubić rekla policajcima de je pripadnica Oružanih snaga BiH, kazala je da su promijenili ponašanje:

“Kad sam izašla iz stanice počeli su me zvati na telefon: Nemojte se ljutiti, noć je bila duga, imali smo mnogo problema, možete li ovo, možete li ono.”

No, istakla je da nema problem s tim što je neko istukao jer prema njenim riječima “jasno je gdje živimo, nasilje se dešava svaki dan”.

“Ja bih tu modricu prešutila ali ne želim da me diskriminišu ljudi koji treba da predstavljaju zakon u državi”, kazala je Dangubić i dodala:

“Policija bi trebala da štiti građane bez obzira na spol dob, naciju, seksualnu orjentaciju i bez obzira je li suknja prekratka i bez obzira je li hodaju gole po gradu.”

Dangubić je objasnila kako je došlo do napada na njenu prijateljicu i nju i istakla da je na klupi gdje su sjedile nepozvan sjeo muškarac koji se ponašao agresivno i sa pivom u ruci. Prema njenim riječima, on je gurnuo njenu prijateljicu te je nju (Dajanu Dangubić) uhvatio za vrat i udario pesnicom jer je tražila da ode sa te klupe.

(Fokus)

U okviru manifestacije „Studentsko ljeto 2019“ u petak 26.07.2019. od 20,00 sati na ljetnoj pozornici JU Dom kulture „Edhem Mulabdić“ u Maglaju, pod pokroviteljstvom Općine Maglaj održat će se treća po redu Revija urbane kulture.

Nakon prošlogodišnjeg fenomenalnog nastupa u okviru velike Egzil turneje, FM JAM trio Frenkie, Kontra i Indigo se ponovo vraća u Maglaj pojačana sa jednim od osnivača FM JAM-a, DJ Soul-om i legendarnim Edom Maajkom.

Provod na platou ispred ljetne pozornice Doma kulture „Edhem Mulabdić“ u Maglaju je zagarantovan, a ULAZ JE BESPLATAN.

FM JAM je muzički pokret iz Tuzle, osnovan 1999. kao radio show, a od nastanka do danas ova ekipa vrijedno radi na promociji naše muzike i kulture.

Vremenom se FM JAM ekipa širi na mnoge umjetnike iz sfera audio i vizualnih umjetnosti. U godinama nakon osnivanja, ekipa usavršava vještine audio i video produkcije, organizacije raznih dešavanja i festivala, a pored toga su naši izvođači na stalnoj turneji, i svake godine ostvaruju između 150 i 200 nastupa širom svijeta.

Tokom godina u FM JAM produkciji, nastalo je na stotine događaja, koji su doprinijeli nastanku ili razvoju cijelih muzičkih scena u BiH u oblastima Hip Hop-a, Reggae-a, kao i drugih vrsta muzike.

Najužu ekipu čine osnivači DJ Soul i Erol, a odmah nakon početka priključuju se Edo Maajka, Frenkie, Moonjah, Hza, grupa Defence, kao i kompletna tadašnja graffiti scena Tuzle. Svoju podršku iskazuje i veliki dio rock i electro scene iz Tuzle.

Danas će u Bosni i Hercegovini preovladavati sunčano vrijeme. Poslije podne umjeren porast naoblake ponegdje u centralnim i istočnim područjima Bosne može usloviti lokalne pljuskove i grmljavinu. U večernjim satima i u noći sa ponedjeljka na utorak u većem dijelu Bosne se očekuje kiša, pljuskovi i grmljavina. U sjevernim područjima Bosne lokalno je moguće jače grmljavinsko nevrijeme. Vjetar slab do umjeren sjeverni i sjeveroistočni. Poslije podne u Hercegovini i na zapadu Bosne vjetar u skretanju na jugozapadni. Dnevne temperature od 24 do 30, na jugu do 34 °C.

U utorak 09.07.2019., pretežno oblačno vrijeme sa kišom, pljuskovima i grmljavinom. Vjetar slab do umjeren na zapadu Bosne i u Hercegovini jugozapadni, a u ostalim područjima istočni i sjeveroistočni. Jutarnje temperature od 12 do 18, na jugu od 18 do 22, a dnevne od 22 do 28, na jugu od 27 do 32 °C.

U srijedu 10.07.2019., pretežno oblačno vrijeme sa kišom, pljuskovima i grmljavinom. U drugom dijelu dana padavine postepeno slabe i prestaju. Jutarnje temperature od 13 do 18, na jugu do 22, a dnevne od 16 do 23, na jugu od 27 do 32 °C.

U četvrtak 11.07.2019., pretežno sunčano. U jutarnjim satima po kotlinama Bosne je moguća magla. Jutarnje temperature od 7 do 13, na jugu do 16, a dnevne od 18 do 24, na jugu do 29 °C.

U petak 12.07.2019., umjereno do pretežno oblačno vrijeme. Poslije podne su mogući lokalni pljuskovi. Jutarnje temperature od 8 do 14, na jugu od 14 do 20, a dnevne od 20 do 26, na jugu od 25 do 30 °C.